Otkrivena spomen-ploča na kući u kojoj je formirana četa “Bosna”, prva organizirana jedinica Patriotske lige Kakanj

0
24

Otkrivena spomen-ploča na kući u kojoj je formirana četa “Bosna”, prva organizirana jedinica Patriotske lige Kakanj

Kakanj – U okviru obilježavanja 1. marta-Dana nezavisnosti BiH, danas je u Kaknju upriličeno otkrivanje spomen-ploče na kući Ibrahima Salihbegovića u kojoj je 3. marta 1992.godine formirana četa “Bosna”, prva organizirana jedinica Patriotske lige Kakanj (kuća u blizini Mosta šehida, MZ Kakanj II).

Svečanost je počela postrojavanjem pripadnika čete “Bosna” i Patriotske lige Kakanj, nakon čega je izvršena simbolična predaja raporta. Komandantu Patriotske lige Kakanj i Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Kakanj iz 1991. i početka 1992. godine Elvedinu Šehagiću raport je predao posljednji ratni komandant čete “Bosna” Dževad Ajdinović.

Postrojavanje i predaja raporta

Nakon intoniranja himne BiH, prisutnima su se obratili jedan od kakanjskih pokretača otpora agresiji i predsjednik Skupštine Udruženja „Patriotska liga“ Kakanj Sejad Zaimović, komandant Patriotske lige Kakanj i Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Kakanj iz 1991. i početka 1992. godine Elvedin Šehagić i načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra.

Spomen-ploču su otkrili Irnis Zaimović, sin prvog komandira čete “Bosna” rahmetli Senada Zaimovića i Nermin Salihbegović, jedan od prvih pripadnika čete “Bosna”.

“Ubijanje civila, etničko čišćenje, razaranje gradova, silovanja i genocid kojeg su počinile agresorske snage pokazali su da je bila ispravna odluka bosanskohercegovačkih patriota da započnu sa tada ilegalnim pripremama za otpor nadolazećoj agresiji, uz istovremena iskrena nastojanja da se sačuva mir. Bilo je to vrijeme kada su bosanskohercegovačkim patriotski opredijeljenim građanima upućivane otvorene prijetnje da BiH ne smije krenuti putem nezavisnosti čime se želio otvoriti put realizaciji velikodržavnih projekata čiji su protagonisti pripremili scenarij podjele i uništenja BiH, te scenarij postepene asimilijacije i nestanka bošnjačkog naroda. Prijetilo se ogromnim arsenalom naoružanjem JNA koja se stavila u funkciju agresora. U takvim okolnostima, bosanskohercegovački patrioti na prijetnje odgovaraju pozivima za mir i dijalog, ali tada ispravno procjenjuju da strašnim povampirenim hordama koje su činile zločine nije dovoljno govoriti o miru i dijalogu jer oni takav način komunikacije ne razumiju.

Mi danas znamo, i to treba njegovati i čuvati od zaborava, sve detalje o aktivnostima kakanjskih ilegalaca u Drugom svjetskom ratu. Sa ponosom danas pričamo o čuvenim ilegalcima, a poslije i borcima partizanskih odreda, braći Stanislavu i Franji Traupu, Fadilu Dogdibegoviću i drugim antifašistima koji su iz Rudnika Kakanj partizanima dostavljali dinamit, te oružje i sanitetski materijal.

Međutim, o Patriotskoj ligi Kakanj iz 1991. i početka 1992.godine koja je morala djelovati u ilegali danas se ne zna gotovo ništa. Međutim, ohrabruje ova današnja aktivnost postavljanja spomen-ploče na kući u kojoj je formirana prva organizirana jedinica Patriotske lige Kakanj – četa Bosna. Ohrabruje oživljavanje sjećanja na aktivnosti Patriotske lige kojima su stvoreni preduslovi za formiranje čete Bosna.

Patriotska liga zaslužuje da se sa naučne strane obradi njen značaj za opstanak BiH, da se u historiografskim zapisima sačuva od zaborava, da bude predmet dokumentarnih filmova, naučnih rasprava, časova historije, muzejskih postavki i sl. Želim da vjerujem da će jednog dana i Patriotska liga BiH biti i predmet filmske djelatnosti i da će njena pojava i značaj biti filmski obrađeni i spašeni od zaborava kao što je ovjekovječen ilegalni pokret u Sarajevu u periodu Drugog svjetskog rata kroz film „Valter brani Sarajevo“ , kao što je obrađen ilegalni pokret u Beogradu kroz seriju „Otpisani“, te ilegalni pokret u Zagrebu kroz seriju „Nepokoreni grad“. Ilegalci iz ovih serija su bili uzor brojnim generacijama koje su odrastale uz ove serije koje su u srca ljudi usađivale antifašizam.

Današnje generacije nemaju priliku da upoznavaju heroje Patriotske lige i Armije R BiH i da tako odrastaju u duhu patriotske svijesti. Zato je ova današnja aktivnost posebno važna, kao što je važna aktuelna izložba u Muzeju Kaknja i aktuelna izrada Monografije „Kakanj u odbrani od agresije“ u kojima je obrađen i period formiranja Patriotske lige”, rekao je načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra.

Zabilježeno na svečanosti

U obraćanjima na svečanosti ukazano je na teške okolnosti u kojima je formirana Patriotska liga Kakanj, na aktivnosti koje su realizirane u Kaknju kako bi se sačuvao barem minimum odbrambene moće, te na slavni ratni put čete “Bosna”.

Početkom devedesetih godina XX vijeka, u vremenu kada počinje raspad Jugoslavije i kada se aktiviraju velikodržavni projekti kojima je cilj bio podjela BiH i kraj njenog postojanja, Kakanj je bio dio patriotskog bloka koji se zalagao za mir i dijalog, ali isto tako Kakanj je bio i dio patriotskih snaga koje su zalažući se za mir i dijalog bile jasnog opredjeljenja da podjela BiH i narušavanje njenog teritorijalnog integriteta ne dolaze u obzir.

1991. godinu u Kaknju su obilježili mitinzi za mir koje su organizirali građani Kaknja. Želju za životom u miru građani su iskazivali noseći parole kroz grad i pjevajući “Hej Bosno moja” i “Ljepše zemlje ja od Bosne nemam”. Tih dana kakanjski školarci su prikupili 50.134 potpisa građana Kaknja i drugih općina kojima se upućivao apel za mir.

Još 1990. godine oduzeto je oružje Teritorijalne odbrane na području cjelokupne BiH. Da je kakanjska TO zadržala arsenal kojim je raspolagala mogla se naoružati cijela brigada. U magacinima TO nalazilo se 2.306 dugih cijevi, 97 oruđa za oklopno dejstvo, 12 minobacača od 60 i 82 milimetra, 10 protivavionskih topova kalibara 20 i 40 milimetara, te više od 30 tona municije. Radilo se o oružju koje su doprinosima od ličnih dohodaka godinama kupovali građani Kaknja i privredni kolektivi.

Kada je postalo jasno da neprijatelji Bosne ne želi čuti poruke mira i da oteto oružje Teritorijalne odbrane neće biti vraćeno, kakanjski patrioti, u vrlo teškim okolnostima, poduzimaju mjere da se sačuva odbrambena moć kakanjskog naroda, koliko je to bilo moguće u takvim teškim okolnostima.

U vrijeme otimanja oružja Teritorijalne odbrane, Opštinski štab TO Kakanj nastoji na različite načine spasiti bar dio naoružanja jer je bilo jasno da oduzeto oružje nikada neće biti vraćeno. Uspijeva se nakratko spasiti oko 50 cijevi automatskog pješadijskog naoružanja, no ubrzo je i to moralo biti predato jer je ovo oružje “otkriveno” kroz spiskove koje je imala Komanda Okružnog štaba Teritorijalne odbrane. Međutim, Opštinski štab TO uspijeva da sakrije i sačuva nekoliko protivavionskih topova. Osim toga, prilikom jednog od obilazaka uskladištenog naoružanja u Misoči, Štab lukavstvom i mudrošću uspijeva izvući nešto naoružanja, municije i opreme.

Kako bi se sačuvao barem minimum odbrambene moći kakanjskog naroda, Patriotska liga i Teritorijalna odbrana Kakanj realizirali su sljedeće aktivnosti: sačuvani protivavionski topovi su izmješteni na pogodnu i sigurnu lokaciju, nabavljeno je 2.000 litara goriva i uskladišteno u posebno nabavljene tankove koji su čuvani u magacinu Opštinskog štaba TO Kakanj, kupljeno je 12 radio-stanica za potrebe određenog broja ljudi, izvršena je dodjela šifri i podjela stanica odgovornim ljudima, počelo se sa kupovinom naoružanja i skladištenju u magacin TO, na terenu je vršen izbor ljudi koji bi mogli da organiziraju jedinice patriotske lige po mjesnim zajednicama, izvršena je nabavka 50 kompleta maskirnih uniformi.

Ove aktivnosti će u konačnici, rezultati formiranjem čete „Bosna“, prve organizirane jedinice Patriotske lige Kakanj.

ceta_bosna_ratna-609x330

Četa “Bosna”, fotos iz 1992.godine

U noći 3.marta 1992.godine, u kući Ibrahima Salihbegovića, Senad Zaimović je okupio petnaestak najpouzdanijih momaka, provjernih patriota i saopštio im da je potrebno formirati jedinicu koja će u slučaju napada agresora stati u odbranu naroda. Odmah je rečeno da kalkulisanja nema, ko će kalkulisati neka odustane. Niko se nije pokolebao, svi su bili odlučni da brane svoj narod i po cijenu života . Odmah nakon formiranja izvršeno je opremanje jedinice naoružanjem, uniformama i materijalno-tehničkim sredstvima, a započela je i obuka. Osnovna namjena jedinice bila je suprotstavljanje agresiji i zaštita vitalnih objekata na području Kaknja.

Prvi pripadnici čete „Bosna“ koja će svoje ime dobiti nakon prvih uspješnih akcija bili su:

Zaimović Senad (komandir), Zaimović  Mirsad, Salihbegović Azerin, Delić Halid, Ljubović Samir, Zaimović  Senad, Salihbegović Nermin, Salihbegović Edin, Balešić Derviš, Šemić Mustafa, Mušija Ibrahim, Sarač Ibrahim, Tursum Zijad, Haračić Midhat, Čaluk Ertan, Čaluk Juksel, Ljubović Haris i Sarajlić Jasmin.

Komandiri čete bili su: Zaimović Senad, Neimarlija Enez, Čaluk Ertan, Haris Ljubović i Ajdinović Dževad.

Prvi zadatak koji je povjeren četi “Bosna” bio je zarušavanje puta prema Kamenici jer je postojalo saznanje da neprijateljske snage iz Kamenice dolaze u izviđanje na Ponijere. Zadatak je uspješno izveden 4. aprila 1992. godine.

četabosna

U aprilu 1992. godine jedan dio jedinice zaposjeda vikend-naselje Ponijeri, te vrši izviđanja prema Kamenici, a uspostavljeni su i kontakti sa seoskim stražama u Brnjicu i Patriotskom ligom Zenica.

Nakon prvih uspješnih akcija, rahmetli Midhat Haračić četi daje ime “Bosna”, te izrađuje njenu zastavu. “Bosna” je tada brojala oko 50 boraca.

Četa “Bosna” je 18. maja 1992.godine učestvovala u zaustavljanju kolone JNA koja je krenula iz kasarne u Zenici.

unf

U Muzeju Kaknja danas se čuva primjerak prvih uniformi koje su nosili pripadnici čete “Bosna”

7. juna 1992. godine pripadnici čete “Bosna”, Stanice javne bezbjednosti Kakanj i Vojne policije su izvršili razoružavanje stanovništva Kaknja koje je bilo naoružano od strane JNA.

Učinak ove  akcije bio je impresivan:

  • oduzeto je više od 250 cijevi različitog vojnog naoružanja,
  • sedam minobacača 82 mm,
  • šest PAM-ova 12,7 mm,
  • više od 50.000 komada municije različitog kalibra,
  • 360 mina 82 mm,
  • 34 tenkovske mine,
  • 53 ručne bombe,
  • tri radio-stanice
  • i niz drugih materijalno-tehničkih sredstava.

b17f17a2-70dd-4409-9c4d-94199387948d

U Muzeju Kaknja danas se čuvaju primjerci prvih radio-stanica koje su koristili pripadnici čete “Bosna”, Patriotske lige Kakanj i Teritorijalne odbrane Kakanj.

Priča o kakanjskoj ulozi u odbrani BiH ne smije biti ispričana, a da se ne pomene četa „Bosna“.  Sve je počelo sa tom hrabrom i poletnom jedinicom koja će nakon prvih dana rata postati dijelom 311. lahke brihade, a potom će se sa cjelokupnim sastavom  uključiti u Treći manevarski bataljon, jedinicu koja se proslavila junačkim uspjesima na najtežim ratištima.  Četu „Bosna“ činili su, po mnogo čemu sudeći, momci-heroji. Njihovo junačko djelo ne smije biti zaboravljeno.

Pripadnici čete Bosna koji su odlikovani najvećim ratnim priznanjem „Zlatni ljiljan“ su: Halid Delić, Eniz Čurić, Enez Neimarlija (posthuno), Ertan Čaluk (posthumno) i Pašo Kubat (posthumno).

Četu „Bosna“ činili su, po mnogo čemu sudeći, momci-heroji. Njihovo junačko djelo ne smije biti zaboravljeno.

U Muzeju Kaknja danas se čuva primjerak prve uniforme koju su nosili pripadnici čete Bosna, primjerci prvih nabavljenih radio-stanica, primjerci improviziranog naoružanja…

Foto u naslovnici: Četa Bosna, fotografija iz 1992. godine

(kakanj-x.com)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime