Općine Livno i Tomislavgrad trpe milionsku štetu: HEP za potopljeno zemljište platio samo 1,8 miliona KM

0

busko_jezero

Tomislavgrad – Površinom i zapreminom Buško jezero je veće nego svih ostalih devet akumulacionih jezera u FBiH, a naknada koju dobiju općine skoro 20 puta manje od ostalih.

Općine Livno i Tomislavgrad trenutno na ime naknade za potopljeno zemljište, prema riječima člana prošlog saziva Doma naroda državnog Parlamenta Krunoslava Vrdoljaka, godišnje dobiju između 1,5 i 3,5 miliona maraka.

Iznos, kojeg bi Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja koristi vodu iz ovog jezera za proizvodnju električne energije, trebala plaćati ovim općinama, tvrdi Vrdoljak, trebao bi iznositi oko 30 miliona maraka.

– Buško jezero je površinom veće od svih ostalih devet jezera u FBiH zajedno za koje se isplaćuje naknada za potopljeno zemljište. Prema količini vode, odnosno zapremini skoro pa dvostruko je veće od ostalih jezera zajedno. Međutim, općine oko svih ostalih jezera u FBiH zajedno godišnje dobiju oko 30 miliona KM, što je oko 20 puta više od iznosa kojeg dobiju lokalne zajednice na obalama Buškog jezera. Općine Livno i Tomislavgrad su, recimo, prošle godine zajedno od HEP-a naplatili 1,8 miliona maraka – kazao nam je Vrdoljak.

Vršna elektrana

Prema važećem zakonu o korištenju voda u FBiH, obračun naknade za potopljeno zemljište obračunava se na osnovu proizvedene električne energije.

– Problem sa Buškim jezerom, odnosno hidroelektranom Orlovac, koja se napaja vodom iz ovog jezera, je što je ona projektovana kao takozvana vršna elektrana. To znači da ona ne radi u svom punom kapacitetu. Ona struju proizvodi samo ako postoji opasnost da “padne“ energetski sistem, odnosno u vrijeme najvećeg korištenja električne energije, kao i u slučajevima kada neka druga elektrana prestane sa radom. Zbog toga je taj obračun tako nizak – pojasnio je Vrdoljak.

Pokušavajući da promijeni trenutni nepovoljan položaj općina Livno i Tomislavgrad u vezi sa naplatom spomenutih naknada, Vrdoljak je, kako sam kaže, pet puta postavljao delegatsko pitanje o ovom problemu. Nikada nije dobio zadovoljavajući odgovor, a federalne i državne vlasti se nikada nisu ozbiljnije bavili ovim pitanjem.

Besplatna voda

Međutim, možda bi se to uskoro moglo i promijeniti. Zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mato Franjičević je i sam, dok je bio član državnog Parlamenta, postavljao pitanje naknada za općine, kao i za korištenje vode iz Buškog jezera.

– Pokušat ću sada, kao zamjenik ministra, pokrenuti inicijativu da se problem Buškog jezera postavi kao tema nekog od budućih sastanaka u razgovorima sa predstavnicima Vlade Hrvatske – kazao nedavno Franjičević za Faktor.

Kako nam je kazao Vrdoljak, Orlovac nije jedina hidrocentrala koja koristi vodu iz Buškog jezera. Nakon što ta voda prođe kroz turbine u Orlovcu, usmjerava se prema sistemu centrala na Cetini, gdje napaja još četiri hidroelektrane, koje ne plaćaju nikakvu naknadu za korištenje te vode.

(A. Š. /Faktor.ba/Foto: Anadolu Agency)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime