Olimpijske igre u Tokiju su najuspješnije u historiji BiH, ali smo i dalje bez medalje

0
270

Sedam sportista je predstavljalo BiH u Tokiju (Foto: OK BiH)

Olimpijske igre u Tokiju se održavaju još tri dana, ali su već završene za bosanskohercegovačke sportiste. U glavnom gradu Japana naši sportisti su ostvarili najveće uspjehe u historiji Bosne i Hercegovine, no sedam takmičara se vratilo kući bez ijedne medalje.

Do sada su najuspješnije Igre za Bosnu i Hercegovinu bile one iz 2000. godine kada je Nedžad Fazlija osvojio 6. mjesto u streljaštvu.

Ove godine taekwondoista Nedžad Husić je zauzeo 5. mjesto u kategoriji do 68 kilograma, Amel Tuka 6. mjesto u utrci na 800 metara, Larisa Cerić 9. mjesto u džudu u kategoriji preko 78 kilograma, a Mesud Pezer 11. mjesto u bacanju kugle.

Mlada plivačica Lana Pudar (19. na 100 metara leptir) i njen kolega Emir Muratović (42. na 50 metara slobodno i 45. na 100 metara slobodno) su ostvarili rezultate u okviru svojih trenutnih mogućnosti, dok je najgori rezultat ostvarila streljačica Tatjana Đekanović i zauzela 47. mjesto od 50 takmičarki u disciplini zračna puška 10 metara.

Nažalost, niko od naših sportista nije ostvario ono zbog čega se i ide na Igre – osvojio medalju.

Čak je i San Marino osvojio svoje prve medalje u Tokiju te sada od evropskih zemalja samo Monako, Andora, Malta, Albanija i Bosna i Hercegovina nemaju olimpijsko odličje.

Broj zemalja bez olimpijske medalje je sve manji pa su tako do prvih medalja u historiji stigli i Burkina Faso, Bermudi i Filipini.

I mnogo siromašnije zemlje od Bosne i Hercegovine poput Namibije, Fidžija, Grenade… se također mogu pohvaliti olimpijskim odličjima te se s pravom naša zemlja može nazvati – neuspješnom sportskom nacijom.

Jasno je kao dan da naša država ne ulaže u sport koliko bi trebala, no ništa bolja situacija nije u gore nabrojanim zemljama koje se opet mogu pohvaliti olimpijskim medaljama.

S pravom se može postaviti i pitanje zašto naši najbolji sportisti zakažu kad je najpotrebnije, ali na njega vjerovatno ni oni sami nemaju odgovor. Bacaju istu kuglu kao i konkurencija, trče istom tartan stazom, bore se na istom tatamiju… ali toliko iščekivane medalje nema.

Osvajaju razna takmičenja boreći se s istom ili sličnom konkurencijom, ali medalja na olimpijskim igrama – nema.

U kvalifikacijama na Olimpijskim igrama ostvare zapažene rezultate, ali kada dođe finale ne ponove ih pa – medalja nema.

No, ako se treba izvući nešto pozitivno iz igara u Tokiju to je da su Husić (19) i Pudar (15) pokazali da se u njih itekako možemo pouzdati u Parizu za tri godine.

Već su kao veoma mladi iskusili kako je biti na najvećoj svjetskoj smotri, nevjerovatno su talentovani i uz pravi rad za tri godine tada 22-godišnjak i 18-godišnjakinja bi mogli donijeti radost čitavoj naciji. Iskreno se nadamo da će tako i biti.

Izvor: klix.ba



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime