Oktobarski izbori neće biti odgođeni

0
0

slikac (1)Sarajevo – Poslanici Predstavničkog doma bh. parlamenta jednoglasno su danas u raspravi podržali izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojima se on usaglašava sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS i čime se omogućava održavanje opštih izbora u oktobru.

Izmjene Izbornog zakona BiH, u kojem se, prema odluci Ustavnog suda BiH iz 2011. godine, usklađuju imena opština i gradova u RS, na prijedlog delegata SNSD-a Staše Košarca Dom naroda već je usvojio 16. decembra prošle godine.

Nakon Doma naroda, ovaj prijedlog izmjena se po hitnom postupku našao na dnevnom redu i sjednice Predstavničkog doma. Poslanici i vladajućih i opozicionih stranaka poručili su da je dobro da konačno budu usvojene ove izmjene Izbornog zakona bez kojih Centralna izborna komisija BiH ne bi mogla raspisati izbore ove godine.

Milorad Živković (SNSD), predsjedavajući Predstavničkog doma, reagujući na ranije opužbe SDS-a, izjavio je da podrška izmjenama Izbornog zakona otklanja sve sumnje da je neka stranka protiv održavanja izbora i da više nema dilema, jer će izbora u oktobru ipak biti. Identično je reagovao i Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a, čiju je stranku opozicija takođe optuživala da zagovara odgodu izbora neusvajanjem neophodnih zakonskih promjena.

“Drago nam je što ovim otklanjamo sve mogućnosti i za same spekulacije u vezi s odgađanjem opštih izbora”, dodao je Magazinović.

Izmjene Izbornog zakona BiH u vezi s usklađivanjem imena opština u RS, koje su se u Predstavničkom domu našle na prijedlog Doma naroda, odnosno SNSD-a, podržali su danas i poslanici SDS-a. Mladen Bosić, poslanik i lider ove stranke, podsjetio je da je SDS prvi inicirao nužne promjene Izbornog zakona i da je njihov prijedlog promjena ranije usvojio Predstavnički dom.

“Podržaćemo ovaj zakon bez ikakvih sujeta i dokazivanja čiji je je prijedlog bio bolji. Smatramo da smo uradili dobar posao”, naglasio je Bosić.

Mato Franjičević, šef Kluba zastupnika HDZ BiH, izrazio je nadu da će parlament ubrzano raditi na sveobuhatnoj izmjeni Izbornog zakona kako bi on konačno bio usklađen i sa drugom odlukom Ustavnog suda BiH iz 2011. godine koja se odnosi na izborna pravila za grad Mostar.

Za razliku od Izbornog zakona BiH, o kojem je raspravljano bez žuči i u pomiriteljskim tonovima, Prijedlog zakona o pravima žrtava torture u BiH izazvao je burne polemike, ali i veoma dramatičan istup poslanika SNSD-a Slavka Jovičića, bivšeg logoraša.

Predlagači ovog zakona, čijem se usvajanju protive poslanici stranka iz RS, su poslanici Strake za BiH Beriz Belkić i Azra Hadžiahmetović. Oni su objasnili da im je namjera da ovim zakonom na jedinstven način bude urađena registracija žrtava ratnih tortura, da bude obezbijeđeno pravo na obeštećenje i propiše obaveza memorijalizacije.

 Prijedlog zakona o pravima žrtava torture izazvao polemike

Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a, ocijenila je da ovaj zakon nema ustavni osnov, da je  neprovodiv i sa finansijske strane neracionalan.

“Zakon predviđa naknadu od 300 KM za svaki dan proveden u logoru. Koja to zemlja može isplatiti”, upitala je Majkićeva, dok je Aleksandra Pandurević (SDS) kazala da, uz dužno poštovanje prema žrtvama, troškove provođenja ovog zakona ne bi mogla podnijeti ni njemačka privreda.

Jovičić je, u ime bošnjačkih, srpkih i hrvatskih žrtava, zamolio Majkićevu i Pandurevićevu, ali i ostale kolege da ne vrijeđaju dostojanstvo ljudi koji su prošli strašne patnje u ratu i da ne govore koji novac može nadoknaditi njihov pretrpljeni bol.

“Molim vas da ne govorite o onome o čemu nemate pojma, jer, hvala bogu, ne znate šta znači ne jesti ništa, ne znate kako je biti zlostavljan i kako je kad vas tjeraju da pasete travu”, apelovao je Jovičić istakavši da je njemu sporno što iza Prijedloga zakona o pravima žrtava torture ne stoje udruženja iz sva tri naroda.

“Novac me ne zanima, nego da država konačno prizna da su u BiH postojali i logori za Srbe, kao što ja kažem da su bili logori za Hrvate i Bošnjake. Podnijeću tužbu sudu u Strazburu koji će sigurno presuditi da država BiH, iako obavezna po Ženevskoj konvenciji, nije zaštitila prava svojih građana”, poručio je Jovičić.

Nakon njegovog emotivnog istupa u raspravi o zakonu o pravima žrtava torture bilo je manje međustranačkog i međunacionalnog prepucavanja.

Zastupnici HDZ BiH, SDA i SBB-a pozvali su Predstavnički dom da ovaj zakon održe u parlamentarnoj proceduri i popravljaju ga u narednim fazama, jer se država BiH, kao potpisnik međunarodnih konvencija, mora konačno suočiti sa ovim teškim pitanjem.

“U ovoj državi je previše žrtava, proizvedenih na različite načine. Na žrtvama pokušavamo štedjeti, a za mnogo nepotrebnije stvari se nađe novac. Šta je ta materijalna vrijednost koja silovanoj ženi može nadoknaditi preživljenu patnju”, upitao je Lozančić.

O ovim zakonima, ali i o inicijativi SDS-a za smjenu Denisa Bećirovića (SDP) s pozicije člana Kolegija Predstavničkog doma poslanici nisu glasali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih”. Bećirovićeva smjena zatražena je nakon što je nedavno osporio 9. januar, kao datum obilježavanja Dana Republike Srpske. Stranke iz FBiH ranije su najavile da neće podržati SDS-ovu inicijativu za njegovom smjenom.

Sukob interesa

Članovi Predstavničkog doma danas su trebalo da se izjasne i o imenovanju članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, koja će ovaj posao ubuduće raditi umjesto Centralne izborne komisije (CIK).

Zajednički kolegij oba doma bh. parlamenta u ovu komisiju predložio je poslanike Lazara Prodanovića (SNSD), Nerminu Zaimović-Uzunović (SDP) i Zvonka Jurišića (HSP), te delegate Halida Genjca (SDA), Stašu Košarca (SNSD) i Borjanu Krišto (HDZ BiH). Uz šest delegata i poslanika članovi ove komisije, po dužnosti, su i trojica čelnika Agencije za borbu protiv korupcije BiH. Nakon što članove Komisije iz parlamenta imenuje Predstavnički dom, njihovo imenovanje treba da potvrdi i Dom naroda.

Raspisivanje  izbora do  15. maja

Opšti izbori u BiH biće raspisani do 15. maja, a trebalo bi da budu održani 12. oktobra ove godine, kazao je danas Stjepan Mikić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

“Malo kasniji termin određen je zbog toga što se prve nedjelje u tom mjesecu obilježava drugi dan Kurban-bajrama”, izjavio je Mikić.

“Trenutno nije realna opcija da lokalni izbori u Mostaru budu raspisani paralelno s opštim, ali ukoliko budu ispunjeni zakonski preduvjeti, CIK će i za to biti spreman”, kazao je on.

(nezavisne.com)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime