Odobrena gradnja nad ostacima nacionalnog spomenika Tašlihan u Sarajevu

0
19
Iz Zavoda su nam kazali da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH trebala provesti postupno i detaljno preispitivanje prvobitnih Odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Gazi Husrev-begovog bezistana i ostacima Tašlihana. Po potrebi je trebala uključiti i na sjednicu pozvati sve nadležne institucije zaštite kulturno-historijskog naslijeđa u Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Zavod za zaštitu spomenika, u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, u oba slučaja je obaviješten o zaključcima donesenim na sjednici, bez svih utvrđenih činjenica. Zavod se nije složio, odnosno prihvatio Zaključak o stavljanju van snage Odluku Komisije od 30. januara 2008. godine, koji je dopisom dostavila Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH”, rekla je za Klix.ba Alma Ferizbegović- Pavlović, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika FBiH.

Smatra da sve nadležne institucije zaštite kulturno-historijskog naslijeđa FBiH trebaju pokrenuti preispitivanje odluka Komisije.

“Ovom odlukom ostaci Tašlihana i objekta Gazi Husrev-begov bezistan s dućanima su ugroženi i izloženi mogućoj devastaciji te nedozvoljenoj gradnji u zoni oba zaštićena nacionalna spomenika. Prema važećim zakonima o građenju na nivou Federacije BiH te u skladu sa važećim zakonima o zaštiti i korištenju kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa trebaju postupiti s ciljem zaštite Arheološkog lokaliteta Tašlihan i Graditeljske cjeline Gazi Husrev-begov bezistan u Sarajevu. Federalno ministarstvo kulture i sporta i Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH postupat će u skladu sa svojim ovlaštenjima u slučaju zahtjeva za saglasnost ili stručno mišljenje o izgradnji planiranog objekta”, istakla je Ferizbegović-Pavlović.

Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika tvrdi da je od Tašlihana ostalo samo pet posto

Amir Pašić iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika odluku opravdava novim otkrićem, odnosno tvrdnjom da je na datoj lokaciji od Tašlihana ostalo možda 5 posto. Projektant rekonsturisanog hotela Evropa, Sead Gološ, smatra da u cijeloj priči gubi jedino Islamska zajednica u BiH koja je investirala 1.100 kvadratnih metara, a zauzvrat je, po sporazumu s hotelom Evropa, trebala ostvarivati prihod od rente, što se nikada nije desilo. To što bi Sarajevo i BiH mogli ostati bez prostora od svjetskog značaja koji je zaštićen i odlukama o proglašenju Gazi Huserv-begovog vakufa i zaštiti historijskog gradskog prostora čaršije, ni Pašiću ni Gološu očito nije sporno.

S druge strane, bivša članica komisije Amra Hadžimuhamedović za Al Jazeeru je kazala da je skidanje i potčinjavanja zaštite kulturnog naslijeđa trgovačkim objektima uništavanje resursa na uštrb pojedinačne dobiti te da je prekrivanje i komercijalizacija ostataka Tašlihana po bilo čijem projektu neprimjereno i nedopustivo.

Rekonstrukcija je za struku jedina opcija

I raniji pokušaji da se gradi na ostacima Tašlihana su propali jer Federalno ministarstvo prostornog uređenja zbog statusa zaštićenog dobra nikada nije dalo saglasnost.

U okviru Projekta sanacije, rekonstrukcije i dogradnje hotela Evropa 1998. godine izvršena su terenska istraživanja prostora na istočnom platou hotela, uz zapadni zid bezistana, a pod nadležnošću arheologinje Margite Gavrilović. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi postojanje arhitektonskih ostataka nekadašnjeg Tašlihana.

Arheolozi istraživači Adnan Muftarević i Mirsad Avdić iz Muzeja Sarajeva su 2007. godine izveli sistematska arheološka istraživanja na lokalitetu Tašlihan u okviru kojeg je istraživan prostor istočno od hotela Evropa. Tom prilikom su očišćeni ostaci zidova i temelja koje je otkrila ekipa Margite Gavrilović.

“Ukoliko postoje relevantni dokazi da je nešto bilo na određenom mjesto može se ići u rekonstrukciju, ne u gradnju novog objekta na starom. To je ono što arheologija kao struka i nauka podržava”, kazao nam je Adnan Muftarević.

I historičari umjetnosti smatraju da je rekonstrukcija idealno rješenje, precizna kao što je urađena Ferhadija u Banjoj Luci ili Stari Most u Mostaru. Sve ostalo bi bilo skrnavljenje.

“To je najznačajniji han ikada sagrađen na tlu BiH i izvanredan primjerak osmanske baštine. Obilježava jedno vrijeme i to treba potcrtati. Obilježava zlatni period Sarajeva, kada je Sarajevo bilo jedan od najznačajnijih trgovačkih centara zapadnog dijela Osmanskog carstva. Trgovci koji su prošli Sarajevom u 16. vijeku, kada je sagrađen Tašlihan, govore da je Sarajevo najljepši grad u kojem su bili. Tašlihan je simbol tog vremena. Poklapati ili stvarati neku drugu strukturu znači negirati tu baštinu i zlatno doba Sarajeva”, ističe Haris Dervišević, historičar umjetnosti.

(Klix)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime