5. Januar 2014

download (1)Njemačka – Njemačka i Velika Britanija prihvatit će visokokvalificirane radnike iz ovih zemalja, ali ne i siromašne.

Njemački vicekancelar Sigmar Gabriel pozvao je u subotu na objektivnu raspravu o bugarskim i o rumunskim useljenicima, pokušavajući smiriti polemiku koja je nastala nakon potpunog otvaranja njemačkog tržišta rada državljanima tih zemalja.

“Mislim da ne treba dolijevati ulje na vatru. Ali ne treba ni umanjivati važnost problema”, rekao je socijaldemokrat Sigmar Gabriel u razgovoru koji je u subotu dao za Bild, najčitaniji list u zemlji, prenosi Hina.

Reagirajući na nedavne napade bavarskih konzervativaca – najmanjeg partnera među trima strankama koalicijske vlade Angele Merkel – na useljenike “profitere”, Gabriel je istaknuo: “Ne treba nam gruba diskriminacija Bugara i Rumuna, ali ne smijemo ni zanemariti probleme koji postoje u nekim velikim njemačkim gradovima zbog doseljavanja siromašnih”.

Usto je kazao: “Nama doista ne trebaju izjave koje imaju izbornu svrhu. Tako se ne rješavaju imigracijski problemi”. Naime, izbori koji se održavaju ove godine bit će presudni za bavarsku konzervativnu stranku (CSU) u toj bogatoj pokrajini na jugu Njemačke: lokalni u ožujku i europski u svibnju.

Rasprava o socijalnoj pomoći

Vlada konzervativne kancelarke Angele Merkel u srijedu će, na prvoj sjednici u 2014. godini, raspravljati o uvođenju nekih oštrijih mjera protiv zlouporaba u primanju socijalne pomoći za useljenike.

Merkel i Gabriel su u petak razgovarali o tome telefonom, rekao je zamjenik glasnogovornika Vlade Georg Streiter, na tiskovnoj konferenciji u Berlinu.

Dolasci Bugara i Rumuna, premda su i dalje ograničeni u odnosu na svekoliko useljeništvo u Njemačkoj, redovito pune novinske stupce jer su usmjereni prema velikim gradovima poput Berlina i Duisburga i jer mnogi Nijemci na to gledaju kao na prijevaru u socijalnim davanjima.

Ako se čitava obitelj s djecom doseli u Njemačku, ima pravo na novčanu potporu.

Od 1. januara Rumuni i Bugari slobodno mogu tražiti posao u Evropi. Velika Britanija i Njemačka širom otvorenih ruku prihvatit će visokokvalificirane radnike iz ovih zemalja, ali ne žele prihvatiti odgovornost i za njihove siromašne.

Strah i panika među starim bogatim članicama već su zavladali, jer ne znaju koliko će ih doći, a britanski premijer David Cameron traži od Evropske unije da uvede limit na migracije i pravo na socijalne beneficije.

Žrtva za djecu

U jednoj automehaničarskoj radnji na periferiji Bukurešta, Mladin Tranca popravlja automobile kako bi prehranio ženu, sina i njegovu petočlanu porodicu.

Mladin je Rom, ali u poređenju sa većinom njegovih sunarodnjaka, koji čine najsiromašniji narod u Rumuniji, on je dobrostojeći. No, to nije dovoljno.

“Želim se preseliti u Englesku kako bih poboljšao svoj životni standard. Također, želim da moja djeca imaju bolje obrazovanje. Kao i svi roditelji, želim najbolje za svoju djecu”, kaže automehaničar Mladin Tranca.

Porodica Tranca nekada je živjela u Njemačkoj. Sada, njihova primanja u Rumuniji nisu dovoljna da pokriju svakodnevne troškove.

Mladinova supruga Marioara zna da u Britaniji život neće biti lagan, ali smatra da je bolja perspektiva njene djece vrijedna svake žrtve.

„Ako odemo u Englesku, nema sumnje da će nam u početku biti teško. I meni i djeci. Ali odreći ću se svih svojih potreba kako bi moja djeca mogla tamo završiti školu. Ako završe fakultet, imat će posao. Život u Engleskoj je drugačiji. Lakše je zaraditi novac. Za manje rada dobijete više novca nego u Rumuniji”, kaže Marioara Tranca.

Britanski mediji izvještavaju da će ukidanje radnih restrikcija izazvati masovnu migraciju stanovništva iz Istočne Evrope u Britaniju.

Migracije uprkos restrikcijama

No, rumunske i bugarske organizacije za ljudske resurse nisu takvog mišljenja. Naročito ne kada se radi o visokokvalificiranim radnicima.

“Ne mogu reći da će se povećati migracija bugarskih medicinskih radnika u Veliku Britaniju. To su visokokvalificirani radnici koji odavno imaju mogućnost da rade u Britaniji. Sve što je potrebno jeste da se prijave u Britansku medicinsku asocijaciju i da tečno govore engleski jezik”, kaže Radislav Nakov iz Asocijacije medicinskih studenata Bugarske.

Od 2007, kada su Rumunija i Bugarska pristupile Evropskoj uniji, više od 100 hiljada građana te dvije zemlje migriralo je u Veliku Britaniju, uprkos restrikcijama koje im ograničavaju pristup mnogim radnim mjestima i ostavljaju ih bez socijalne sigurnosti.

“Smatram da će doći do blagog rasta migracije u Veliku Britaniju nakon prvog januara, ali da to neće biti masovna pojava, jer migracija već traje posljednjih pet godina”, kaže Ventsislav Duev, ekspert za ljudske resurse.

Većina strahovanja Britanaca zasnovana su na iskustvu iz 2004. kada su Poljska i još tri baltičke zemlje pristupile Evropskoj uniji.

Migracija se očekivala, ali niko nije pretpostavio da će se više od milion, i to samo Poljaka, odmah preseliti u Britaniju.

S druge strane, mnogi zaboravljaju da je upravo jeftina radna snaga iz Poljske pomogla procvatu britanske ekonomije u periodu od 2004. do početka ekonomske krize.

(aljazeera)

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR