Nisu podržani principi Prijedloga zakona o azilu BiH

0
0

Nisu podržani principi Prijedloga zakona o azilu BiH

Sarajevo – Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu nije podržala principe Prijedloga zakona o azilu BiH, koji je u parlamentarnu proceduru na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH uputilo Vijeće ministara BiH.

Iako su  članovi Komsiije iz SDA, SDS-a, SNSD-a i SDP-a podržali principe ovog zakona, zbog toga što zakon nije imao podršku nijednog člana komisije iz reda hrvatskog naroda nije dobio „zeleno svjetlo“.

Inače, po jedan član komisije iz HSS-a i DF-a koji su pripadnici hrvatskoga naroda bili su suzdržani pri glasanju o ovom zakonu, kao i po jedan član komisije iz SBB-a i DNS-a.

 

Prepisati zakon iz Hrvatske

 

Na manjkavosti u ovom zakonu ukazao je  Damir Arnaut, poslanik Saveza za bolju budućnost BiH u Predstavničkom domu PSBiH i član ove komisije.

Arnaut je kazao da je zakona potrebno uskladiti sa direktivama Evropske unije. On je članovima komisije u pismenoj formi dostavio odredbe u čak 20 tačaka koje bi trebao sadržavati ovaj zakon, te je ukazao predlagaču, u čije ime je sjednici prisustvovao Marijan Baotić, pomoćnik ministra sigurnosti BiH , da zakon nije moguće „popraviti“ amandmanima, nego da je bolje da se vrati Ministarstvu na doradu i da se kompletiran s odredbama koje garantiraju najviši stepen ljudskih prava, onda uputi na razmatranje i usvajanje Predstavničkom domu.

– Jednostavno rješenje je da se neke stvari prepišu iz zakona koji ima Republika Hrvatska, a također imamo jedno loše mišljenje Ministarstva pravde i čini se da nije uvaženo kada je u pitanju ovaj Prijedlog zakona. Ono što je najbitnije zakon o azilu je potreban BiH i ja se nadam da ćemo mi u jednom vrlo kratkom roku dobiti jedan potpuno kvalitetan zakon kakav već ima Republika Hrvatska – kazao je Arnaut.

Arnautove pismene primjedbe izazvale su pažnju i ostalih članova komsiije od kojih se većina saglasila da se slaže s njima. Tako je Nermina Kapetanović, zastupnica SDA u Predstavničkom domu i članica Komisije kazala da ona smatra da BiH ne mora biti članica Evropske unije, da bi primejnjivala evropske standarde, te da se ona iako  podržava principe zakona, zalaže i za potpunu primjenu odnosno uvrštavanje evropskih direktiva u taj zakon.

Dodatno vrijeme za razmatranje zakona i rad na njegovom poboljšanju tražili su i članovi komisije Dragutin Rodić, delegat DNS- u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Mario Karamatić, delegat HSS-a u Domu naroda PSBiH, koji su u konačnici bili i suzdržani pri glasanju o ovom zakonu.

Inače, Marijan Baotić, pokušao je tokom diskusije o prijedlogu ovog zakonu, gotovo savršenim predstaviti sam tekst ovog rješenja, bez obzira na sugestije članova Komsiije, a i o trenutnom stanju u oblasti koja se odnosi na tražitelje azila govorio je u superlativu.

Kada je nakon glasanja vidio da zakon nije dobio podršku demonstrativno je ustao i gotovo prijeteći rekao poslanicima „Neka vam je Bog na pomoći, vi se ne razumijete u ovu materiju“, kazao je Baotić i demonstrativno ustao iza stola.

Ovakvo ponašanje iznenadilo je državne poslanike, koji su na prijedlog Marija Karamatića, donijeli odluku, da o ponašanju službenika Baotića izvjeste Ministarstvo sigurnosti BiH , te da zatraže zvanično izvinjenje od ovog pomoćnika ministra.

Inače, Komisija je jučer podržala Kodeks ponašanja poslanika i delegata Parlamentarne skupštine BiH.

Arnaut je kazao da će imati nekoliko amandmana na Kodeks, ali je ukazao na neophodnost njegovog donošenja. Istakao je da neke predložene odredbe poput one o tome da poslanicima nije dozvoljeno neprimjereno oblačenje treba jasnije precizirati i donijeti primjerice odluku da poslanici ili delegati ne mogu na sjednice dolaziti u farmericama, kao što je trenutno praksa kod pojedinih poslanika.

 

Izbjeglička kriza

 

Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH je zatražila od Vijeća ministara BiH da joj dostavi cjelovitu informaciju s aspekta ljudskih prava, ali i sigurnosti i finansija, koja se odnosi na izbjegličku krizu koja je zahvatila ne samo region nego i šire područje, s posebnim osvrtom na BiH.

Arnaut je istakao da pored aspekta spremnosti institucija BiH za prihvat izbjeglica , informacija mora sadržavati i sve elemente sigurnosne politike..

– BiH, apsolutno mora poduzeti mjere da spriječi bilo kakvu infiltraciju osoba koje mogu biti prijetnja po sigurnost BiH i  to je naš primarni interes – kazao je Arnaut.

Informacija bi trebala biti dostavljena Zajedničkoj komisiji u roku od 10 dana.

Predsjedavajući Komisije Borislav Bojić je kazao da je bilo neophodno da se ova tačka stavi na dnevni red, navodeći da je izbjeglička kriza i dalje prisutna i potresa cijeli region.

– U BiH svi tvrde da BiH nije cilj izbjeglica – kazao je Bojić, dodajući da „mi imamo samo jedan azilantski centar, istina urađen po najvišim standardima“.

Po njegovim riječima, posebno poslije zatvaranja granice u Mađarskoj, sigurno je da će izbjeglice potražiti neki drugi koridor.

– Nije nemoguće da to bude BiH i u vezi s tim postoji potreba da mi na ovoj komisiji razmotrimo ovo pitanje – kazao je Bojić.

Međutim, naveo je da članovi ove komisije danas nemaju nikakav materijal da bi otvorili ozbiljnu raspravu i došli eventualno do zaključaka.

Član Komisije Nebojša Radmanović je kazao da je saglasan s kolegom Bećirovićem, sugerirajući da to bude što je moguće prije.

Sugerirao je također, ako je moguće iz Komisije, u pripremi materijala da naglase da je potrebno voditi računa o humanitarnom aspektu „jer ovo jeste humanitarna kriza već sada“.

 

Humanitarni i sigurnosni aspekt

 

Pomoćnik direktora Službe za poslove sa strancima Mišo Ćavar je informirao članove Komisije da je Vijeće ministara BiH prošle sedmice usvojilo informaciju o procjenama i mogućnosti BiH o pitanju izbjegličke krize u regionu i u EU.

Dodao je da su striktno date zadaće i obaveze svakom ministarstvu, svakoj agenciji, na koji način da postupaju.

Naveo je da postoje dva aspekta – humanitarni i sigurnosni.

Članica Komisije Nermina Kapetanović je postavila pitanje kako će humanitarni aspekt biti zadovoljen, s obzirom na mali smještajni kapacitet.

Ćavar je kazao da je smještajni kapacitet imigracijskog centra koji je u okviru Službe za poslove sa strancima 120 mjesta.

– Te osobe, te izbjeglice neće biti smještene u taj centar. Spominjao se još azilantski centar u Delijašu kapaciteta 150 koji se može proširiti na još 150 mjesta. Tu sad postoji mogućnost – kazao je Ćavar.

(avaz.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime