Sarajevo, Banja Luka – „Zbog političke retorike kvalitetni investitori ne žele doći u RS i zbog toga je to začarani krug, jer se tokom godina situacija u RS-u sve više pogoršava. I kao reakcija na to je sve više političke retorike u vezi sa secesijom, otcjepljenjem i to sve bombastičnije. Ali, gdje to vodi građane RS-a? Vodi ih ka procentu 60 posto nezaposlenosti među mladima. Vodi ih ka sistemu u kojem sudovi uopće ne funkcioniraju, a korupcija je endemska”
Nicholas Hill, otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH u intervjuu za Oslobođenje govori o reakcijama na blog u kome su direktor USAID-a u BiH David Barth i vojni ataše pukovnik Scott Miller upozorili domaće vlasti na nedopustivo inertan odnos spram ljudi ugroženih poplavama i klizištima, navodeći da su se uključili u ovdašnje izbore.
-Naravno, ja u potpunosti stojim iza stava koji smo izrazili i ono što želim podvući jeste naša zabrinutost zbog toga što se ne vidi nikakav napredak u vezi sa reagovanjem i odgovorom na posljedice poplava u maju. Mi smo zabrinuti što uopšte nije postignut nikakav napredak da se pomogne ljudima, a suočavamo se sa zimskom sezonom. To je pozadina bloga, a ne politička izjava o bilo kojoj političkoj stranci, kaže Hill.
Koliko su SAD uložile u pomoć BiH za stradale od poplava?
– Kao prva reakcija na posljedice poplava došao je novac iz MMF-a i Svjetske banke. Mi smo, naravno, važna članica tih organizacija. A što se tiče bilateralne pomoći, ako se dobro sjećam, radi se o 14,7 miliona dolara, kako bi se osigurale neposredne humanitarne potrebe, uključujući i čamce za spašavanje. USAID je preusmjerio aktivnosti svojih glavnih projekata na oporavak od poplava i uspostavio nova partnerstva. Projekat Farma pomaže obnovu poljoprivrede u 20 opština.
U Republici Srpskoj su čuvali američku pomoć i nisu je distribuirali, dok to nisu zatražili ugroženi.
– Čuli smo svakakve priče, osveta načelniku koji nije iz SNSD-a itd.
Bliže nam se izbori, a Vi pozivate ljude da glasaju. Zašto?
– To je demokratska obaveza. A što više ljudi bude glasalo, bit će bolji rezultat. Naravno, mi podržavamo demokratsko pravo ljudi da protestuju mirno na ulicama, ali iskreno – ako ne izađete na izbore, ako ne glasate, onda vaš kredibilitet kao demonstranta na ulici je manji. Moje je mišljenje da ljudi treba da izađu na izbore, da treba da glasaju.
Pretpostavljam da ste primijetili reakcije, recimo, u Istočnom Sarajevu na postavljanje krsta na Zlatištu. Šta Vi mislite, dokle će političari u BiH ratnohuškačke metode koristiti za prikupljanje izbornih poena?
– Odmah da kažem, podržavam stav visokog predstavnika i mi smo izdali i saopštenje o događaju na Zlatištu. Ali, hoću ovo da kažem: ljetos sam držao govor u kojem sam izrazio zabrinutost zbog tendencije da se koriste etnički problemi kao način da se odvuče pažnja ljudi od drugih problema. Ljudi koji nemaju ništa reći, ništa produktivno ponuditi u vezi sa ekonomijom, u vezi s tim šta planiraju raditi da bi smanjili stopu korupcije, da bi otvorili više radnih mjesta, stalno pokazuju tendenciju da se vraćaju unazad i da koriste te primitivne metode kada žele govoriti samo o tim nekim plemenskim pitanjima. Mislim da je to zaista velika šteta, da građani treba da budu fokusirani na druge stvari. Naravno, ljudi treba da se ponose svojim etnicitetom, svojom etničkom pripadnošću. Ali, također, treba da budu u stanju da prepoznaju gdje se to pitanje zamagljuje, gdje se na neki način iskorištava. Moraju prepoznati šta se dešava, da politički lideri koji govore o tim pitanjima, ustvari nisu fokusirani na ona koja su bitna za svakodnevni život građana.
Pa onda najavljuju referendum o otcjepljenju?
– To je nešto što smo čuli puno puta u prošlim sedmicama. Siguran sam da će gospodin Dodik govoriti o referendumu svakih 20 minuta od danas pa do 12. oktobra. Na neki način on je napravio neki začarani krug. Nema ništa reći o ekonomiji. Građani u RS-u su duboko zabrinuti zbog korupcije, zbog nedostatka novih radnih mjesta. A šta on radi? Umjesto da govori o tome, on govori o referendumu. Pa znate, govoriti o referendumu je destabilizirajuće. Uz to, on uvijek govori o Daytonu kao o nečemu što cijeni, a onda govori o jednostranoj secesiji ili otcjepljenju. Ali, ostavimo nastranu politiku. Znamo kakva je. Morate gledati na ekonomiju. Moje je obrazovanje vezano za ekonomiju. Zato kažem: ako strani investitor želi investirati u BiH, ili u bilo koji njezin dio, onda vam trebaju stabilne institucije, sudovi koji rade, tužioci koji tuže.
Pojednostavljene procedure…
– Ulagat ćete u zemlju za koju znate da će ljudi koji plaćaju i primaju mito biti smješteni u zatvore. A ono što se ovdje dešava je da zbog političke retorike kvalitetni investitori ne žele doći u RS i zbog toga je to začarani krug, jer se tokom godina situacija u RS-u sve više pogoršava. I kao reakcija na to je sve više političke retorike u vezi sa secesijom, otcjepljenjem i to sve bombastičnije. Ali, gdje to vodi građane RS-a? Vodi ih ka procentu 60 posto nezaposlenosti među mladima. Vodi ih ka sistemu u kojem sudovi uopće ne funkcioniraju, a korupcija je endemska. Ne želim reći da je to samo u RS-u, to se dešava širom zemlje.
To i jeste naš problem koji otvara pitanje da li ovakav Dodik zapravo odgovara bošnjačkoj politici?
– To je zanimljivo pitanje. Mislim da nekim političkim strankama retorika koja dolazi od gospodina Dodika pomaže u Federaciji. Da budem posve iskren, bio sam razočaran plakatima koje sam vidio od jedne stranke, a koji su govorili – u jedinstvu je snaga.
Bošnjačka odgovornost
To kao da implicira da ukoliko se pleme drži zajedno, to će na neki način donijeti prosperitet. I to odgovara i jednoj i drugoj strani. Baš im odgovara. Ljudi često govore o Dodiku, ali recimo, Bošnjaci su najveća etnička skupina u ovoj zemlji i na neki način imaju specifičnu odgovornost da igraju konstruktivniju ulogu. Ono što bismo željeli vidjeti među bošnjačkim liderima, jeste da to budu ljudi koji mogu razgovarati i sa različitim etničkim skupinama, koji imaju sjajne odnose sa svojim susjedima, ne samo sa Turskom nego i sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom. Dakle, ponekad se fokusiramo samo na RS, ali što se tiče politike, mislim da postoje razlozi zabrinutosti i u Federaciji.
Šta je rješenje?
– Rješenje je u ekonomiji, u razvoju privrede. Građani treba da budu fokusirani na ekonomska pitanja, ekonomske probleme. Nije sve greška političkih lidera. Ponekad nam treba javnost koja je manje sklona da bude manipulirana od političkih lidera. A to je jako spor proces. Da budem iskren, i suviše spor. Ali ljudi, građani treba da budu manje podložni tome, da manje pristaju da se njima manipulira tim nekim plemenskim pitanjima, a više da budu fokusirani na ekonomska rješenja, na ono od čega u konačnici žive.
(istinito.ba)
