Nekropola stećaka kod Konjica uskoro pod zaštitom UNESCO-a

0

downloadKonjić – Uvrštavanjem na listu svjetske baštine UNESCO-a, ova nekropola od izuzetnog historijskog i kulturnog značaja za Bosnu i Hercegovinu bi konačno dobila status koji zaslužuje

U vremenu kada se zatvaraju najveće institucije za očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa, kada se spomenici našeg postojanja osuđuju na vječnu tišinu u tami zidina trošnih zgrada čijim arhitektonskim umijećima su se nekada mnogi divili, teško je i pretpostaviti koliko smo već bogatstva izgubili. Postoje i oni koje smo nezaštićene i ogoljene ostavili na milost i nemilost zubu vremena. Spominjemo ih ponekad, bez da znamo njihovo pravo značenje, porijeklo, kluturu naših predaka koju oni čuvaju uklesanu na svom hladnom i trošnom kamenom tijelu. Znamo da su to stećci, i da ih je nekada neko davno tu donio… ili su bili tu? Koliko će još biti tu, niko ne zna. Ko su ljudi o čijem postojanju oni svjedoče, kada se pojavljuju, za čiju kulturu i tradiciju se  vežu, zna vrlo mali broj ljudi.

„Malo znamo al je znano“ (M. M. Dizdar)
 
Stećak predstavlja nadgrobni spomenik, koji oslikava tadašnji način života. Obično su ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira ili natpisima na bosančici. Postoje i drugi nazivi za ove nadgrobne spomenike, kao što su grčka grobljamramorjemašeti. „Inače, u nauci, a u novije vrijeme i u narodu se upotrebljava ime stećak, u smislu nečega postojanog, velikog, odnosno visokog – kao stojećak.“(Bešlagić, 1971:21) Obzirom da su se stećci izrađivali od kamena, danas imamo veliki broj sačuvanih ostataka ovih spomenika kulture jednog doba. 
 
Ozbiljnijim i pomnijim proučavanjem kompletnijih naučnih materijala, posebno natpisa i nekih reljefnih motiva, došlo se do sigurnijeg i tačnijeg utvrđivanja hronologije stećaka. Može se tvrditi da stećci počinju u drugoj polovini XII vijeka, da njihova prva faza traje kroz XIII vijek, da se najintenzivnije klešu u XIV i XV i da traju sve do kraja XVI vijeka. (Bešlagić, 2004:14) Srednjovjekovni stećci svakako predstavljaju jednu od specifičnosti bosanske srednjovjekovne historije, jer se njihova pojava i raširenost vezuje upravo za teritorij Bosne i Huma, a običaj sahranjivanja pod stećke prakticirali su kako pripadnici Crkve bosanske, tako i pripadnici pravoslavene i rimokatoličke crkve.
 
Hercegovina je prepoznatljiva po svom kamenom kršu. Stoga ne iznenađuje činjenica da je upravo na ovom području pronađen najveći broj ovih jedinstvenih primjera nadgrobnih spomenika. Kamen od kojeg su izrađeni najzaslužniji je što danas imamo sačuvan toliki broj stećaka. Stoljeća njihovog postojanja kao da su nas uvjerila u njihovu neuništivost, vječnost, pa i ne primjećujemo da reljefni prikazi uklesani na njima sve više blijede. Ne vidimo poruku koju su nam naši preci pokušali prenijeti. Naime, natpisi na stećcima najbolji su pokazatelj suživota i tolerancije stanovništva, pripadnika različitih religija. Tako na njima nema nikad kletve i kritike drugačijeg uvjeranja ili vjerovanja, nama poticaja na mržnju. Pisana komunikacija „dobrog Bošnjanina“ je okrenuta njemu, ponekad je duhovna, najčešće kratka i jasna. On skreće pažnju na potrebu ponosa, na čuvanje svoje baštine. (Tucaković, 2000:157)

 

Međudržavna nominacija nekropola sa stećcima na Listu svjetske baštine UNESCO-a
 
Iako je veliki broj stećaka već izgubljen zbog nemara, ohrabrujuća je činjenica da oni reprezentativni primjerci, još uvijek mogu biti sačuvani od daljnjeg propadanja. To je slučaj i sa nekropolom stećaka u selu Biskup kod Konjica koja je u proceduri uvrštavanja na UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika
U procesu koji je u toku Općinsko vijeće Konjica na sjednici održanoj početkom decembra 2013. godine, napravilo je naredni korak i usvojilo Odluku o preuzimanju obaveza iz Plana upravljanja za serijsku međudržavnu nominaciju nekropola sa stećcima na Listu svjetske baštine UNESCO-a
Kako stoji u članu II ove Odluke, realizacija ciljeva i zadataka utvrđenih Planom upravljanja, u dijelu koji se odnosi na općine, za narednih pet godina se planira u sklopu godišnjih programa rada Općine, a sredstva za realizaciju se osiguravaju iz općinskog budžeta. 
 
Pored imenovanja osobe za lokalnog upravitelja koji bi nakon obuke trebali preuzeti obaveze redovnog održavanja nekropole, monitoringa stanja nekropole, te izvještavanja koordinacionog odbora i entitetske službe zaštite naslijeđa o rezultatima monitoringa, Planom upravljanja za nekropole sa stećcima predviđeno je i da se do 2020. godine, opštine, lokalno stanovništvo i vlasnici lokaliteta na kojima se nalaze nekropole sa stećcima trebaju biti informisani i/ili obučeni o aktivnostima vezanim za turizam (vodiči, usluge bad and breakfast, plasiranje domaćih proizvoda). Na taj način bi mogli ostvarivati prihode od turizma, a ujedno bi se i nekropole stećaka, kao nosioci kulturnog naslijeđe Bosne i Hercegovine, mogle pokazati u onom svjetlu u kojem zaslužuju da budu viđene.
 
 
“Ovdje leži gospođa Goisava , kćer Đurđa Balšića i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca Sanka i župana Bjeljaka sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.” (natpis sa stećka)
 
U Bosni i Hercegovini nesrazmjerno najveći broj stećaka imaju hercegovačke opštine, a među njima se najvećim brojem ističu opštine Nevesinje i Konjic koje imaju preko 3.000 primjeraka. (Bešlagić, 1971:45.) Kao dio serijske međudržavne nominacije nekropola sa stećcima, na Tentativnu listu je upisana i nekropola sa stećcima koja se nalazi u selu Biskup, udaljenom oko 20 km zračne linije od Konjica. Ovu porodičnu nekropolu, između 1955. i 1957. istražio i javnosti predstavio istaknuti arheolog Marko Vego. Kasnije će se brojni stručnjaci baviti istraživanjem ovog lokaliteta. U maju 2004. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je nekropolu sa stećcima i ostatke crkve Grčka glavica u selu Biskup proglasilo nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
 
Prema ranijim navodima Š. Bešlagića iz 1971. godine na lokalitetu Grčka glavica, pokraj puta, nalazila se nekropola sa 115 stećaka (114 sanduka i jedan sljemenjak). Međutim, u martu 2004. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika izvršila je geodetsko snimanje pri čemu su evidentirana 172 stećka. Utvrđeno je da je veliki broj stećaka premješten sa svoje prvobitne lokacije. Ukrašena su sa dva primjerka (jedan sanduk i jedan sljemenjak), a jedan sanduk ima ćirilični natpis. Njihovi reljefni motivi su friz od povijesne linije sa trolistovima, sa trećim listićem izduženim i nešto povijenim, zatim friz od kosih paralelica i arkade. U natpisu se kaže da tu leži gospođa Goisava Sanković, žena vojvode Radića, gospodara Humske Zemlje i nekih krajeve Hercegovine, iz ugledne porodice Sankovića. (Bešlagić, 2004:19) 
 
Sankovići su pripadali krugu bosanskih feudalnih magnata čija se povijest dokumentirano može pratiti kroz četiri generacije – od spomena Dražena Bogopeneca 1306. godine, najstarijeg poznatog člana porodice, do smrti vojvode Radiča Sankovića 1404., koja je označila i njezin kraj. U tom vremenskom periodu Sankovići su držali u svojim rukama sudbinu ovog dijela bosanske države. (Lovrenović, 2009) Na ovom lokalitetu su pronađeni i ostaci crkve za koju se pretpostavlja da je starija od stećaka koji su tu pronađeni. Crkva (dimenzija 12,10 x 7,40m) je bila jednobrodna, sa polukružnom apsidom, čija dužina iznosi 2,60 m.  Zidovi su debeli 60 cm i mjestimično visoki 50 cm. Orijentacija je sjeveroistok – jugozapad. Zidana je od pravilnih klesanih kamenih blokova, približno jednake veličine, u kvalitetnoj vapnenoj žbuci. Jedan dio crkve je bio građen u kamenu, a drugi najvjerojatnije bio od drveta (Vego, 1957:130).
 
Uvrštavanjem na listu svjetske baštine UNESCO-a, ova nekropola od izuzetnog historijskog i kulturnog značaja za Bosnu i Hercegovinu bi konačno dobila status koji zaslužuje. Danas oronuli i mahovinom obrasli stećci bi se zaštitili od daljeg propadanja, a poruka koju nose ispisanu na sebi, i simbolika njihovog postojanja bi bila poznata ljudima mnogo dalje od gotovo zaboravljenog sela Biskup u blizini Konjica. 
 
(mojkonjic.ba)


Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime