20. Juli 2018

Piše: Hakija Đozić

BiH je u završnim pripremama za pristup EU priredila odgovore na 3.242 pitanja. Ona su  podijeljena na 35 poglavlja. Po tom je osnovu napisano 20.037 strana teksta. Ovaj  rad  je u Sarajevu preuzeo (28.02.2018)  J-C. Juncker, predsjedniku EK. U pitanju je krunski datum povijesti naše države. Ali, srž je važnija od datuma, rekoše gosti iz Brisela.

Hajde da se u dobroj namjeri sad uradi i letimična analiza informativnih tekstova o pomenutoj građi. Jer, izvorna građa, koja još nije prošla  parlamentarnu proceduru su nedostupni. Naš cilj je da se pokazuje a ne dokazuje. Tako se može uočiti da se radi o kvantitativno-m materijalu, sa više kvalitativnih  nedoumica. Recimo, ima i previše pdf blokada. Naša se vlast nije ispravljala ni kad je dio navedenog  teksta bio u sukobu interesa.

(Polu) istinita građa

Statistika govori da je (do polovine februara 2018) u BHtem-u registrovana 22.142 leksema i sintagmi društveno-političkog života, preciznije, iz bivšeg socijalističkog vremena, koga se nastojimo osloboditi. Oni su teško prevedeni na engleski, službeni  jezik EU. Jer je taj  posao uradila bh. administracija, uz nelogična usaglašavanja čelnika  države  (izabranih po podobnosti a ne sposobnosti). Realno bi bilo da je cijeli taj posao povjeren posebnom odjelu u Institutu za jezik Sarajevo. Tek tad bi ta građa mogla biti validan dio  meritornog rječnika naših naroda. Međutim, kako se sad radi taj posao, nema mu znanstvenog kraja! Evo i zašto. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Direkcije za evropske integracije predviđa, uz ostalo, referentna zvanja kadrova koji će u toj organizaciji obavljati poslove. U pitanju je kontradiktorno rješenje!

Jer,  pravilno bi bilo da je prvo utvrđen opis poslova u službi Direkcije, a tek iza tog čina i odgovarajuća zvanja izvršilaca tih poslova. Oni ne bi morali imati stalni radni odnos u tom tijelu. Jer, za  određena, visoko stručna pitanja bi se mogli angažirati i rijetki eksperti. Takve kadrove sad ne zapošljava navedena Direkcija. U njoj primaju plate, umjesto zarada (kako predviđa Zakon o računovodstvu BiH) samo polu intelektualna lica.

Donesena je i Odluka o postupim usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinama Europske unije (“Službeni glasnik BiH”, broj 75/16). Ta činjenica u suštini znači popravljanje gramatički pravila bh jezika. Parlament Rima je slično   osporio čak i caru Cezaru (g. 48. pr. n. e), piše Enciklopedija aforizama, Zagreb, 933.

Gledano načelno, pohvalna je činjenica što je Direkcija pokrenula (u Banja Luci) naučno stručni časopis SUI GENERIS. Po tom je osnovu uspostavljena i suradnja sa Vladom SR Njemačke, pobliže, organizacijom Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). No, u odnosu i na ovu informaciju se može prigovoriti da je neuobičajeno što je ime časopisa  na stranom jeziku. Zatim, što u  impresumu nije navade-na, saglasno našim (pod)zakonskim propisima, podatak o njegovoj registraciji, te i drugim znamenaka-ma koje predviđaju navedene norme. Znači, u pitanju je nelegalno glasilo!

A sad jedan i biser. Švarc Šiling, ex-čelnik OHR-a je nedavno kazao da je međunarodna zajednica “Bosance ostavila na cjedilu… nismo im dali oružje da se sami brane”! Potom im je nametnut lažni Dejton. Sad je BiH “posljednja u redu za ulazak u EU” (Google)! Zlobno!

Iz Direkcije za evropske integracije BiH je potvrđeno kako je ostalo još sedam ne usuglašenih pitanja. Lakonski je rečeno da se  radi o nestalim osobama, i problem-ima makro-ekonosmke politike. Ali, nije navedeno pitanje, recimo, izvorno državnog toponima, stalnih granica, ratnih i poratnih šteta, ukidanje OHR-a, revizije privatizacije tzv. društvenog vlasništva i slično.

Nova pitanje EU su teško prepreke za vlast BiH

Uobičajena je praksa kod prijema država u EU da se postavljaju i dodatna pitanja. Podsjetimo se da je Hrvatske dobila 184, Srbija 629, Crna Gora 673. Za BiH je najavljeno da će do uskoro stići još oko 500 novih pitanja.

Kako se javljaju velike teškoće i za opstanak EU, stoga dolazi do velikih zaoštravanja uslova za prijem novih članica u tu asociraju. Ako se u našoj državi ne može da riješi pitanje izbornog zakona, realno postoje i velike nedoumice BiH kod pristupa EU.

Ali, ako se istaknuti problemi ne riješe, vjerojatno će se sporna pitanja  BiH  razriješiti pred Evropskim sudom iz Strassburg-a, kaže Faris Vehabovic, sudija navedenog suda. Ta opcija nije ni malo nerealna, ali je jako duga i spora!

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR