Naser Orić nije kriv: Oslobođen optužbi za ratni zločin u okolini Srebrenice

3
Naser Orić nije kriv: Oslobođen optužbi za ratni zločin u okolini Srebrenice

Po drugi put Orić i Muhić su oslobođeni optužbi za ubistvo Milutina Miloševića i Mitra Savića u selima Lolići i Kunjerac.

Ponovni postupak trajao je od 3. septembra do 9. novembra ove godine. Na suđenju je ponovo saslušan zaštićeni svjedok O-1 koji je promijenio svoj iskaz u odnosu na izjavu datu 2014. godine. Advokati su bazirali svoju odbranu upravo na ovom dijelu kazavši kako je zaštićeni svjedok mijenjao iskaze u bitnim dijelovima svaki put kada je saslušan.

Suđenje Oriću i Muhiću obnovljeno je nakon što je Apelaciono vijeće ukinulo prvostepenu presudu kojom su bili oslobođeni optužbi za ratne zločine. Sud je tada uvažio žalbu tužioca Miroslava Janjića u predmetu “Naser Orić” u vezi s neusklađenošću javno objavljene i napisane presude.

Advokatica Nasera Orića Lejla Čović je po izricanju presude kratko kazala da je odbrana i očekivala oslobađajuću presudu.

“Upravo su pobijedile pravda i istina. Ovo je još jedan dokaz da je to bilo politički motivirano. Presuda je konačna”, kazala je po izricanju presude Bakira Hasečić, predstavnica Udruženja Žene – žrtve rata.

Prije izricanja presude stotine građana se okupilo ispred Suda BiHkako bi Oriću i Muhiću iskazali podršku u ovom procesu.

Izricanju presude prisustvovale su i porodice žrtava stradalih. Iz Tužilaštva BiH niko nije prisustvovao izricanju presude. Na parkingu ispred Suda BiH postavljen je i jedan transparent na kojem piše: “Sud BiH = Naser”, koji su postavile porodice srpskih žrtava, izražavajući negodovanje zbog oslobađajuće presude.

Foto: Klix.ba

Foto: Klix.ba

Podsjećamo, Naser Orić je uhapšen 10. juna 2015. na granici Francuske i Švicarske po zahtjevu Srbije koja ga je sumnjičila za ratne zločine počinjene u selu Zalazje kod Srebrenice. Srbija i BiH su poslale zahtjev za njegovo izručenje. Izručen je BiH nakon čega mu je Sud BiH odredio mjere zabrane, a Orić se branio sa slobode.

Odbrana je od Haškog tribunala tražila obustavu postupka protiv Orića za ratne zločine u Srebrenici, s obzirom na to da mu je već suđeno za te zločine. Tribunal u Hagu je odbio zahtjev odbrane.

Haški tribunal je Orića 2008. pravosnažno oslobodio krivice za zločine počinjene u Srebrenici.

(klix.ba)


Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Dvanaest hrvatskih policajaca stradalo je 2. svibnja 1991. godine u unakrsnoj snajperskoj vatri u Borovu Selu. Upali su u četničku zasjedu. Četnici su tada izmasakrirali tri hrvatska policajca. Taj masakr nad policajcima u Borovu smatra se početkom rata u Vukovaru.

    Oružani sukobi postajali su sve češći, a neprijatelj je zapadni dio Vukovara počeo napadati iz mitraljeza i minobacača. Okupatorska JNA je 24. kolovoza krenula u osvajanje Vukovara.

    ZNG 25. kolovoza uništava prvi agresorski tenk kad su počeli izlaziti iz vojarni. Minobacački projektili uništili su dvije operacijske dvorane vukovarske bolnice. Osoblje i pacijenti preselili su se u podrum. Dva dana poslije agresor je za napade prvi put koristio višecijevne bacače raketa Oganj.

    Napadom na Mitnicu 28. 8. otvoreno je drugo bojište na području Vukovara. Iako su imali samo kalašnjikove, hrvatski vojnici borili su se organizirano i žestoko. Na Mitnicu su 18. 9. bačeni bojni otrovi. JNA pokušava tenkovski proboj u Vukovar, i to Trpinjskom cestom. Granatiraju i bolnicu.

    Zrakoplovi JNA 14. rujna nadlijeću i bombardiraju Vukovar deset puta. Srpske paravojne formacije i JNA napadaju sa stotinu tenkova. Vukovar je bez struje, telefonskih linija i vode. No unatoč 26 avionskih napada, vukovarski branitelji uspjeli su uništiti 34 tenka JNA.

    Novosadski korpus u Vojvodini naredio je mobilizaciju 17. rujna. JNA preuzima ulogu glavnog agresora u napadu na Vukovar. Agresor je pokazao kako vodi brutalan i prljav rat te ne mari za civile ni kulturne spomenike. Dvorac Eltz, već prije oštećen, sad su zapalili.

    Promatrači Europske zajednice stižu na vukovarsko područje 27. 9. i predlažu prekid vatre. Potpukovnik Jovanović to odbija i grupira nove snage. Srpske paravojne snage i JNA planiraju ovladati cestom Vinkovci – Marinci te odsjeći grad koji je bez hrane i lijekova.

    Veliki višednevni napad JNA i srpskih pobunjenika opet je počeo 2. 10. Grad je u blokadi, potpuno odsječen. Više od 7000 bombi, raketa i granata palo je na grad. U Šid je stiglo oko 400 vojnih vozila. JNA naveliko angažira sedam motoriziranih i dvije oklopne brigade.

    Mnogi su 8. listopada iskoristili priliku i uz veliki oprez izašli iz podruma. Nakon 46 dana žestokih napada i borbi osvanuo je miran dan. Iako hrvatske snage pet dana poslije pokušavaju probiti opsadu Vukovara, pod međunarodnim pritiskom se povlače. Konvoj EZ-a JNA vodi u vojarnu.

    U završni napad JNA je krenula 3. 11. Po nesretnom gradu tukli su iz svog raspoloživog oružja. Nikoga nisu štedjeli. Ni djecu ni civile ni starce ni ranjenike. Aviobombe nitko ni ne broji. U Vukovar su ušli 14. 11. i odsjekli hrvatske snage. Zbog nedostatka oružja branitelji više ne pružaju otpor.

    Tri mjeseca hrabri vukovarski branitelji odolijevali su napadima sumanute jugočetničke vojske te pokušavali obraniti i sačuvati grad, živote obitelji i djece. Pao je 18. 11. Nakon okupacije 800 ljudi je nestalo, deseci tisuća su protjerani. U gradu više nije bilo života.

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime