Naći privremeno rješenje za Mostar, stvoriti uvjete da funkcionira Gradsko vijeće

0
0

Mostar – Ako se ne može naći konačno rješenje o provedbi odluke Ustavnog suda BiH ili za jedno duže razdoblje za pitanje statusa Grada Mostara može se naći čak neko određeno, privremeno rješenje. Jednostavno stvoriti uvjete da imamo Gradsko vijeće koje će moći funkcionirati naredne četiri godine, rekao je Šantić.

Središnje izborno povjerenstvo BiH nije dobilo nikakav službeni dokument od bilo koje institucije u Bosni i Hercegovini, prije svega, od Parlamentarne skupštine BiH o tome da lokalnih izbora 2016. godine neće biti, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency Ahmet Šantić, predsjednik SIP-a BiH.

Parlamentarna skupština BiH je “organ koji vrši ovlasti koja su utvrđena Izbornim zakonom BiH, odnosno daje ovlasti SIP-u BiH koja su utvrđena Izbornim zakonom BiH”, podsjetio je Šantić.

“Zastupnički i Dom naroda Parlamenta BiH su meritorna tijela koja mogu davati određene instrukcije, naloge i bilo koje druge dokumente koji se odnose na rad SIP-a. Mi do sada ništa nismo dobili. Ovo pitanje, znamo da je aktualno u posljednjih mjesec-dva u medijskom prostoru. U ime SIP-a BiH mogu reći da ukoliko dobijemo službeni dokument, tada ćemo se morati službeno i oglasiti”, naglašava Šantić.

Priznaje da su u SIP-u razgovarali o tome što bi se trebalo uraditi ukoliko bi do došlo do eventualne odluke o odgađanju lokalnih izbora naredne godine.

“Ne želim prejudicirati bilo kakva rješenja. Konačnu odluku donijet će Parlament BiH. Kada me već pitate, s pravnog aspekta moram reći da bi se jedna takva odluka donijela, da bi jedan set pravnih dokumenata trebao doživjeti svoje izmjene, odnosno dopune. Prije svega, to se odnosi na ustavne tekstove, i entitetske i župaijske, kao i statute jedinica lokalne samouprave. Jer, u svima njima definirano praktički način izbora lokalnih vlasti, dužina trajanja mandata. Radi se i o ustavnim i zakonskim kategorijama i zakonima koje donose jedinice lokalne samouprave. Onaj tko misli da se to može uraditi, on vjerojatno raspolaže političkom voljom može li to uraditi ili ne”, poručio je Šantić.

Ali, podvukao je da u SIP-u očekuju službeni stav Parlamentarne skupštine BiH na osnovu kojeg će se tako i ponašati.

“Ako ti dokumenti budu urađeni i u pravna procedura bude završena kao tehnički organ za provedbu izbora bit ćemo biti spremni to provesti. Ne bih prejudicirao, da vidimo konačnu odluku”, naveo je Šantić.

U SIP-u BiH, naglasio je predsjednik, s obzirom na to da nema nikakve službene odluke, odvijaju se redovite pripreme za održavanje lokalnih izbora 2016. godine u BiH.

“Već ovih dana polako ulazimo u jednu fazu pripreme i određenih podzakonskih akata kojima smo dužni urediti onaj izborni proces u odnosu na prethodne opće i lokalne izbore kako bi ga unaprijedili računajući na dosadašnje propise koji su trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini. Ukoliko dođe do izmjene određenih nekih akata, sada se već otvara novo pitanje, ono vezano za rad Interresorne radne grupe, u smislu izmjene izbornog zakonodavstva i još nekih zakona i mi ćemo se prilagoditi. Naše aktivnosti izmjena podzakonskih akata prilagodit ćemo novonastaloj situaciji”, naveo je Šantić.

On je poručio da se u svakom slučaju spremaju za lokalne izbore 2016. godine, jer u svibnju, ako ne bude bilo kakvih drugih odluka, moraju biti spremni, zato što imaju zakonsku obvezu raspisati izbore za lokalne zajednice.

Obzirom da odluka Ustavnog suda BiH iz 2011. godine vezano za Statut Grada Mostara još uvijek nije provedena, zbog čega nije bilo izbora ni 2012. godine za Gradsko vijeće Grada Mostara, na upit što će se dogoditi ako rješenja ne bude ni naredne godine, kaže kako je teško sada odgovoriti što će se dogoditi.

– Na žalost, evo, ništa se spektakularno ne događa ni ovih prethodnih godina, imajući u vidu činjenicu da izbora nije bilo ni 2012. godine. Govorim s aspekta trenutnog stanja u Gradu Mostaru koje sigurno nije dobro. Malo sam i osobno zainteresiran da se to pitanje riješi, jer dolazim iz tog grada. I ja bih volio, privatno, kao građanin Grada Mostara imati priliku glasovati na izborima za Gradsko vijeće Grada Mostara”, naveo je Šantić.

Naglasio je da je i to pitanje je otvoreno, kao i sva ostala pitanja vezano za izmjene izbornog zakonodavstva. Interresorna radna grupa je, naglasio je, počela prije više od dva mjeseca raditi na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

– Mi očekujemo prije svega od predstavnika političkih stranaka, da budemo otvoreni, i u Interresornoj radnoj grupi, da nam predlože određena rješenja kako bi i kroz to tijelo ako bude potrebno prošao određeni prijedlog. I nama je poznato da u Gradu Mostaru politički subjekti rade na određenim rješenjima. Voljeli bismo da se to što prije završi i da imamo lokalne izbore u Gradu Mostaru naredne godine, ocijenio je Šantić.

Naveo je kako u SIP-u razgovaraju naglas o određenim pitanjima, pa tako i o Gradu Mostaru.

– Ako se ne može naći konačno rješenje o provedbi odluke Ustavnog suda BiH ili za jedno duže razdoblje za pitanje statusa Grada Mostara može se naći čak neko određeno, privremeno rješenje. Jednostavno stvoriti uvjete da imamo Gradsko vijeće koje će moći funkcionirati naredne četiri godine sa svojim izvršnom funkcijom, s gradonačelnikom. U krajnjem slučaju, njima se može dati mandat da u nekom doglednom razdoblju riješe ova otvorena pitanja koja su izvan domena SIP-a BiH, a znamo da se ovo odnosi na cjelokupno rješenje statusa Grada Mostara. To rješenje ne prejudiciram, ali mogu slobodno reći, ne ulazeći uopće u druga rješenja, volio bih da su ona trajna i da se politički subjekti nađu i da se jedanput to pitanje Grada Mostara riješi”, istaknuo je Šantić.

Naveo je da su sva pitanja koja zahtijevaju neku korijenitu reformu izbornog zakonodavstva, kao što su pitanje izbornog praga, izbornih jedinica, izborne formule, vlasništva mandata, otvorena, ali su, ipak, naglasio je Šantić, to politička pitanja s obzirom na njihovu važnost i, prije svega, na političke subjekte na koje se odnose.

– Ta su pitanja bila u Interresornoj radnoj grupi navođena kao mogućnost da o njima razgovaramo. Određeni su razgovori vođeni, ali jednostavno nikakve odluke nismo donosili jer upravo očekujemo službeni stav političkih predstavnika koji su zastupljeni u Interresornoj radnoj grupi. Očekujemo ih ovih dana, jer se jednostavno brzo moraju izjasniti o tim krupnim pitanjima. Od rješenja tih pitanja ustvari zavisi i razrada ostalih odredbi u Izbornom zakonu BiH. To je tih četiri-pet ključnih pitanja o kojima ovisi razrada i ostalih odredbi Izbornog zakona BIH. Vidjet ćemo rasposloženje političkih subjekata, a mi ćemo kao organ za provedbu izbora koji ima dosta iskustva u tim poslovima pomoći da iznađemo ta rješenja ukoliko dođe do kompromisa između političkih subjekata koji participiraju u vlasti”, kaže Šantić.

Naveo je da je “povećanje izbornog praga i političko i tehničko-izborno pitanje”.

– Povećanjem izbornog praga neki politički subjekti dobivaju određene benefite na političkoj sceni, a neki će sigurno biti onemogućeni da od elektora ili stranaka postanu parlamentarni. To je čista matematika. To je stvar opredjeljenja i političke volje subjekata. Između fragmentacije političke scene, odnosno smanjenja broja političkih subjekata uvjetovano rečeno, ukoliko bi došlo do povećanja izbornog praga i pluralizma političke scene kojim umanjeni izborni prag omogućava teško je možda dati jedinstven odgovor, rekao je Šantić.

Konačnu odluku o eventualnom povećanju izbornog praga, naveo je Šantić, donijet će političke stranke, odnosno većina u Parlamentarnoj skupštini BiH. Inače, govori se o mogućnosti da se izborni prag sa sadašnjih tri poveća na pet posto.

Iako je obaveza u skladu sa Izbornim zakonom BiH svake četiri godine, osim bh. entiteta RS, redefinicija izbornih jedinica na razini BiH i entiteta, FBiH nije do sada rađena.

“Evropski standardi u izbornom procesu propisuju da minimalna odstupanja u broju glasova i broja mandata se kreće do deset posto. Eventualno, može ići do 15 posto ukoliko se radi o izboru nacionalnih manjina. Narodna skupština RS-a je izvršila određene korekcije tako da je u dobrom dijelu, čak, možda i većinom taj princip zadovoljen između broja glasova i broja mandata između pojedinih izbornih jedinica. Nažalost, Parlament FBiH i Parlamentarna skupština BiH, tu svoju obavezu otkako je primjena Izbornog zakona BiH od 2001. godine na snazi, nisu radili određene zahvate. Tako u određenom smislu postoji disbalans u nekim područjima i dalje, mada on nije toliko izražen”, naveo je Šantić.

Dnevnik.ba



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime