Na današnji dan 2002. Haški tribunal objedinio dvije optužnice protiv Ratka Mladića

0
2

541150a2-cd40-46d9-9012-0b87b0765237-ratkomladicicty-718x446Holandija, BiH, Srbija – Na današnji dan prije 12 godina ICTY (Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju) objedino je dvije optužnice koje terete bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića za genocid počinjen na području cijele BiH, te zasebno za genocid počinjen u Srebrenici.

Ključna ličnost

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je, kao i protiv Radovana Karadžića, 25. jula 1995. Tada je Mladić optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima u ratu u BiH. Od tada je više puta nadopunjavana.

Najteže kvalifikacije ratnih zločina u statutu Haškog tribunala sadržane su u optužnici protiv Ratka Mladića, a to su genocid i zločini protiv čovječnosti. Osim Karadžića, Mladiću se također sudi, jer je bio ključna ličnost udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem trajnoog uklanjanja Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva s velikih dijelova BiH.

Uz genocid, Mladić je optužen i za progone na političkim i vjerskim osnovama, istrebljenje i ubistva, deportacije, nečovječna djela, napade na civilno stanovništvo i njihovo terorisanje kao i za uzimanje pripadnika UN za taoce u maju i junu 1995. godine.

Progon stanovništva

U optužnici protiv Mladića navodi se da je 12. maja 1992. oformljena Vojska Republike Srpske najvećim dijelom od jedinica JNA koje su ostale u BiH i da je Mladić postavljen za komandanta Glavnog štaba. Pod njegovom komandom uspostavljena je kontrola nad velikim dijelom Bosanske krajine i istočnim dijelom BiH i počeo je progon nesrpskog stanovništva.

Hiljade stanovnika je ubijeno, zatvoreno u logore, zlostavljano i prognano, a njihova imovina uništena ili opljačkana. Sve vrijeme rata Mladić je, ističe se u optužnici, imao efektivnu kontrolu nad snagama koje su činile zločine.

Optužba za genocid podijeljena je u dvije tačke. Jedna se odnosi na 1992. godinu i osam bosanskohercegovačkih općina: Zvornik, Bratunac, Vlasenicu, Foču, Ključ, Kotor-Varoš, Prijedor i Sanski Most.

Druga tačka obuhvata ubistvo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka oko Srebrenice i nanošenje teških patnji desetinama hiljada žena, djece i staraca prisilno preseljenih iz tog područja u julu 1995. godine.

So na ranu žrtava

Poseban dio optužnice odnosi se na troipogodišnju opsadu Sarajeva, to jest granatiranje grada i snajpersku vatru na civilno stanovništvo. Mladić je optužen za granatiranje ulica, stambenih zgrada, institucija i bolnica, u kojem je poginulo ili ranjeno više od deset hiljada građana, među kojima veliki broj djece i žena.

Nakon svega što se desilo na prostorima BiH, gledajući iz pozicije žrtava, puštanje na slobodu “monstruoznih umova” nagrada  je za zločince, a za žrtve “so na ranu”.

Ratni zločinci su naređivali, direktno i indirektno izvršavali i podsticali i etničko čišćenje, klanje, ubijanje i masovno silovanje, a onda im bude dopušteno da izađu na slobodu.

Posljednja informacija iz Haga da Vojislav Šešelj izlazi na slobodu izazvala je ogromno razočarenje među preživjelim žrtvama u BiH. Šešelj bi, poput Slobodana Miloševića, mogao izbjeći kaznu koju zaslužuje. Hoće li se, naposljetku, slično desiti i sa zločincem Mladićem?
(bih.info.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime