Mula Mustafa Bašeskija: Za Bošnjake on je mnogo više od hroničara

0
1

baseskija pjesme 4Sarajevo  ̶  Sarajevo je 18. avgusta 1809. godine izgubilo Mula Musfatu Bašeskiju, alima, učenjaka, bošnjačkog ljetopisca čiji su zapisi najpouzdaniji podaci o Sarajevu iz 18. stoljeća, a koji se i danas koriste kao mjerodavni dokumenti iz tog stolja, piše bh. novinska agencija Patria (NAP).

Prema najnovijim istraživanjima, Bašeskija je umro 18. avgusta 1809. godine. Sarajevu, ali i Bosni i Hercegovini dao je mnogo. Daleko je više od hroničara jednog vremena a njegov „Ljetopis“ prvo je ovakvo djelo kod Bošnjaka.

Bašeskija je bilježio događaje, pravio usporedbe, analizirao život Sarajlija tokom 18. stoljeća. Ali ne samo to. Bašeskija je svo vijeme podučao neuki sarajevski svijet da pišu, čitaju, podučavo ih je vjeri, šerijatskom pravu i drugim stvarima.

Dakle, osim posla hrnoničara, koji je obavljao u malom dučanu kod Sahat-kule, Bašeskija je bio mualim u nekoliko sarajevskih džamija a jedno vrijeme i u džamiji u Zgošću kod Kaknja, a 1800. godine postao je službenik Husrev-begova vakufa, piše NAP.

Bašeskija je rođen u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali. O njem znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom „Ljetopisu“, pa je, prema tome, to i jedini izvor za upoznavanje njegova života i rada.

Puno mu je ime Mula Mustafa Bašeskija sa pjesničkim pseudonimom Ševki. Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže.

Početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta, gdje se isticao od ostalih vršnjaka. Izučio je i kazazski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama jedne sarajevske džamije, ali tim poslom nije se bavio dugo. Produžio je obrazovanje u medresi pa je 1757. godine postavljen za sibjan-mualima u mektebu kod Ferhadije džamije. Dvije godine kasnije primio se i dužnosti imama i hatiba Buzadži hadži-Hasanove džamije.

Bašeskija se nije zadovoljio ni sa muallimskom službom koju napušta i 1763. godine postaje narodni pisar (katibi-am). Ovo će biti njegovo glavno zanimanje, pa je zbog pisarskih poslova iznajmio jedan dućan u Mudželitima kod Sahat-kule.

Bašeskija je sastavljao i pisao nepismenom svijetu privatna pisma, molbe, žalbe, ugovore, potvrde, popisivao ostavštine umrlih građana i drugo. O tome da mu je pisarski posao dobro napredovao i donosio lijepe prihode, govori i činjenica što je iznajmio drugu, veći dućan te angažovao i druge pisare za pomoćnike.

Zanimljivo da Bašeskija svo vrijeme svog posla nije napuštao stjecanje obrazovanja pa se sluša predavanja o šerijatskom pravu i astronomiji kod muderisa Gazi Husrev-begove medrese Mehmed-Razi Velihodžića. Kod šejha Hadži-Sinanove tekije hadži-Muhameda izučava misticizam (tesavvuf) i stupa u derviški red Kaderija. U svom dućanu, pored pisarskih poslova, podučavao je i učenike medresa i druge osobe u arapskoj kaligrafiji i šerijatskom nasljednom pravu. Osim toga, on 1779. godine bilježi kako se sa nekoliko prijatelja jednom sedmično sastajao u kući nekog Vilajetovića na Atmejdanu, gdje bi pored sijela i razgovora po pola sata posvećivali čitanju knjiga. Takva sijela uz halvu održavana su i na drugim mjestima u Sarajevu i nazivana “Sohbet-halva”.

Ni o porodici Bašeskije se ne zna mnogo, izuzev onoga što je on pisao, a to je da mu je otac umro kada je Mula Mustafa Bašeskija bio još dijete. Majka mu se preudala, a kasnije je i ona umra. Sa Safijom se Bašeskija oženio kada je bio vrlo mlad, a ona će mu izroditi desetero djece.

(NAP)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime