Muftija Kozlić: Obnova i otvaranje vrata Ferhadije značajno je za sve građane Banja Luke ali i cijele BiH

0
1

muftija-osman-ef-kozlicBanja Luka – Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki koji je u maju 2014. imenovan na ovu dužnost, u intervjuu za Dnevni avaz najavio je da će otvaranje Ferhadije džamije u maju biti veliki događaj ne samo za Bošnjake nego i za sve građane Banje Luke, ali i cijele BiH.

Kao što je poznato, svečano otvaranje Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci zakazano je za 7. maj, na Dan džamija. Banjalučka ljepotica izgrađena je 1579. godine, a 1950. uvrštena je u kulturnu baštinu BiH, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je tokom agresije na BiH 7. maja 1993. godine.

Naše svetinje

Koji je značaj obnove i otvaranja ove džamije za Bošnjake, ali i ostale narode u Banjoj Luci, Republici Srpskoj, pa i cijeloj BiH?

– Otvaranje Ferhadije u Banjoj Luci bit će jedan od najznačajnijih događaja u BiH u ovoj godini, ako ne i najznačajniji. Ovaj događaj, koji je u suštini vjerski, s obzirom na kontekstualizaciju, ima kulturološku i društveno-političku dimenziju, koja je ovdje vrlo značajna. Stoga će on biti i pravi ispit za naše crkve i vjerske zajednice, za naše bh. društvo u cjelini i za sve kulturne i društveno-političke djelatnike na ovim prostorima. Mi ovaj ispit moramo proći i položiti s visokom ocjenom.

Što se Islamske zajednice u BiH tiče, mi moramo svečano otvoriti svaki obnovljeni objekt i predati ga na korištenje vjernicima. Odlučili smo se za 7. maj, dan kada je Ferhadija i srušena 1993. godine, ne da nekom prkosimo, nego upravo suprotno, da iskažemo zahvalnost brojnim vakifima i dobročiniteljima, bez obzira na njihovo nacionalno i vjersko opredjeljenje, te da uputimo poruku svima da su vjerski i sakralni objekti zajedničko bogatstvo i najveća svetinja koja se mora čuvati i očuvati.

Značaj obnove i otvaranja vrata Ferhadije ogleda se u tome da se brojni Banjalučani, Srbi, pravoslavci, osjećaju posramljeno zbog djela nekolicine nečasnih ljudi, kao i u tome da oni ovaj objekt doživljavaju kao svoj u duhovnom, kulturološkom, historijskom i svakom drugom smislu. Prema tome, to je značaj Ferhadije, svakog pravoslavnog hrama, katoličke katedrale ili jevrejske sinagoge. Sve su to naši sakralni objekti i naše svetinje.

Koji su još projekti Medžlisa Islamske zajednice u Banjoj Luci od posebnog značaja i u kojoj su fazi?

– Od prioritetnih projekata svakako je dovršetak kompleksa u sklopu priprema za svečano otvorenje. Tu su i pokretanje rada predškolske ustanove Klub za djecu “Pahuljica”, firme za pogrebne usluge “Sabur”, zapošljavanje imama u džematu Gazanferija, te neke druge aktivnosti koje je pokrenuo Medžlis IZ Banja Luka, što ujedno znači i zapošljavanje povratnika i jednu novu dimenziju u radu.

Što se tiče projekata koji su od posebnog značaja za IZ u BiH i Bošnjake, tu bih izdvojio završnu fazu prije dobivanja građevinske dozvole za Kongresno-obrazovni ili Islamski centar u Banjoj Luci, koji će, nadam se, biti jedan od prioritetnih projekata u narednom periodu. Potrudit ćemo se da to predstavimo kao projekt od općeg interesa za muslimane ovdje, Muftijstvo banjalučko, cijelu IZBiH, ali i grad Banju Luku i RS. Nadamo se da ćemo, ako Bog da, u tome i uspjeti.

U ranijim Vašim izjavama isticali ste da je, s privođenjem kraju obnove sakralnih objekata, vrijeme da se okrenemo čovjeku i poboljšanju uvjeta života ljudi. Kako je danas živjeti u RS?

– U pravu ste, privodi se kraju obnova naših vjerskih objekata, naše infrastrukture. Ne zaboravimo da se mi pripremamo da obnovimo i Arnaudiju džamiju u Banjoj Luci, još jednu ljepoticu za čiju izgradnju imamo potrebne dozvole i saglasnosti, kao i Sahat kulu koja bi se trebala pridružiti kompleksu Ferhat-pašine džamije. Imamo još džamija koje trebamo dovršiti i svečano otvoriti. Nećemo čekati da se sve to završi da bismo se okrenuli čovjeku i njegovim životnim uvjetima.

S naše strane učinit ćemo sve da promijenimo stanje nabolje, ali treba znati da su naši kapaciteti ograničeni i da je naša misija da pozivamo druge da čine dobro. Od nadležnih ćemo zahtijevati da rade svoj posao, a koliko budemo u stanju da i sami učestvujemo u poboljšanju životnog standarda svih naših ljudi to ćemo i činiti. Uspjeh je kad u jednoj godini zaposlite desetak povratnika, tako pomažemo naše zavode za zapošljavanje, našu državu. Život u RS, kao i u ostalom dijelu BiH, nije sjajan, ali može i mora biti bolje.

Imaju li vlasti u RS sluha za život bošnjačkih povratnika i sa sigurnosnog, a posebno socijalnog aspekta, jer siromaštvo je ogromno, postoje informacije da ljudi umiru od gladi?

– Ne znam kako bih Vam odgovorio na to pitanje. Mislim da se sigurnosna situacija općenito popravlja, ona je, hvala Bogu, dosta dobra. Treba biti pošten pa neke stvari koje su pozitivne i priznati. Veoma je važno da se povratnici, mada ponavljam da bih volio da se sve razlike koje nas udaljavaju i pobrišu, uključujući i ovaj izraz povratnici, osjećaju kao ravnopravni građani.

Ja bih volio kada bi se političari u RS više bavili ekonomsko-socijalnim pitanjima svih njenih stanovnika, uključujući i Bošnjake, kada bi se manje bavili unutarnacionalnim prepucavanjima i međunacionalnim nadmudrivanjima. Nemam informacija da neko ovdje umire od gladi, ali da ima neravnopravnosti, siromaštva, neravnomjerne zastupljenosti, određenih vrsta diskriminacije povratnika, toga ima. Trebamo raditi na tome da se nešto od toga popravi nabolje. Međusobnim optužbama i politikantstvom nećemo daleko stići. Treba nastojati iskreno rješavati probleme i otvoreno razgovarati, između ostalog, i ovdje, u Banjoj Luci. I ovdje se rješavaju pitanja i zato treba ovdje češće boraviti.

Različita viđenja

Koliko u tome sluha imaju bošnjački političari, koje ste, također, ranije pozivali da promijene svoju praksu “svraćanja tek nakratko” u Banju Luku i druga mjesta u RS te da konačno prijeđu s riječi na djela? Osjetite li ikakve promjene u tom smislu?

– Da budem iskren, osjećaju se neke pozitivne vibracije, ali daleko je to još od stvarnosti i realnosti. Ne znam kako bih ovo kazao, a da se neko ne nađe povrijeđen. Mogu slobodno reći da mi, Bošnjaci, nemamo konzistentnu politiku kada je u pitanju opstanak Bošnjaka ovdje. Moram biti iskren pa kazati da ni na nivou Islamske zajednice nemamo cjelovito viđenje, odnosno da i mi, iznutra, imamo različita viđenja kada je u pitanju ova problematika. To se mora mijenjati. Moramo shvatiti da je Banja Luka strateški važan centar u vjerskom, političkom, kulturološkom i svakom drugom smislu. Ne u smislu da se izvrši nekakva invazija, naseljavanje i tome slično.

Ona je vrlo važna jer u bitnome određuje sveukupnu politiku na nivou BiH. Važna je sa stanovišta bošnjačko-srpskih odnosa koji mogu i moraju biti unaprijeđeni. Zato je važno podržati dobre, samoodržive i one projekte koji će popraviti naše sveukupne odnose.

Smatrate li da je povratak Bošnjaka i Hrvata u RS završen ili se na tom planu, ipak, još nešto može popraviti i kako?

– Smatram da povratak nije završen. Znam da ni Hrvati nikako nisu zadovoljni. To sam čuo od cijenjenog kolege biskupa banjalučkog Komarice, od potpredsjednika RS iz reda Bošnjaka i Hrvata. Svima koji su otišli s ovih prostora treba pružiti priliku da se vrate. Treba stvoriti ambijent u koji će oni poželjeti da se vrate, da ulože svoje znanje i kapital. To je pravo bogatstvo, taj ljudski resurs i potencijal. Nažalost, kod nas se još broje krvna zrnca, govori se o zaštiti grunta, kome koji komad zemlje pripada, a čitava sela, gradovi i regije propadaju. Zašto? Zato što ljudi traže bolje uvjete za život, bolju socijalnu zaštitu, bolju školu za svoje dijete. Povratak, dakle, nije gotov. Mi ćemo uskoro govoriti o povratku svih na svoje, jer će ovdje ostati samo stariji i poneko od mlađih. Govorim o cijelom prostoru BiH.

Onim hrabrima i odlučnima koji su se vratili prije petnaestak i nešto više godina treba pomoći da ostanu i opstanu na ovim prostorima. Njima ćemo pomoći tako što ćemo im omogućiti da od svog rada žive. Njima treba samo malo podrške. Treba nuditi projekte u kojima će i oni učestvovati. S druge strane, za rješavanje nekih njihovih problema, poput prava da svoj jezik bosanski zovu njegovim imenom, treba puno strpljenja, mudrosti i puno više želje od onih koji to mogu riješiti. Nažalost, za sada nam od svega toga nedostaje svega pomalo.

Kako Vi komentirate odluku IZBiH o zatvaranju paradžemata, hoće li ona biti do kraja provedena i šta će se njome dobiti, odnosno u kojoj mjeri ona može doprinijeti zaustavljanju radikalizacije?

– Drago mi je što je IZ prepoznala problem koji bi mogao ugroziti ne samo njenu egzistenciju nego i čitavo bošnjačko biće i cjelokupno bosanskohercegovačko društvo. Nažalost, ovaj problem radikalizacije muslimanskog elementa zahvatio je gotovo sve muslimanske zemlje i svi muslimani se ozbiljno suočavaju s njim. U posljednja dva mjeseca sam prisustvovao na dvije velike međunarodne konferencije, u Maroku i Kataru, na kojima je dominirala ova tematika. Protiv ove pošasti možete se boriti na dva načina: snažnom afirmacijom vlastite hiljadugodišnje vjerske tradicije na ovim prostorima, da budem konkretniji – afirmacijom islamske tradicije muslimana, Bošnjaka, koja, pored islamskog elementa, ima i predislamskih, na neki način islamiziranih elemenata, elemenata sufizma, primjesa evropskih vrijednosti te, s druge strane, silom zakona i poštivanjem društveno-političkog poretka i sekularne države.

Odluka će biti provedena u smislu ustrajnosti Zajednice da ostavi otvorena vrata svima onima koji žele integraciju i koji su spremni da poštuju normativne akte IZBiH i propisane procedure. Svi oni koji odbiju da budu dio zajednice sami će snositi odgovornost i neće moći koristiti mehanizme zaštite vlastitih interesa kroz institucije sistema. Drugim riječima, bit će prepušteni sami sebi i bit će predmet sigurnosnih agencija. Naravno, s naznakom da mi ne želimo biti ni tužioci ni sudije. Ovaj postupak Zajednice je, s druge strane, pokazao da naš narod ima snage i hrabrosti da se suoči s unutrašnjim problemima i da pokaže drugim narodima da to isto urade sa svojim radikalnim elementima.

Reisova hrabrost

Kako gledate na javne prijetnje koje su upućene reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću od jednog sirijskog ratnika koji je bio pripadnik tzv. paradžemata u Tuzlanskom kantonu?

– Upravo ova prijetnja uvaženom reisu-l-ulemi pokazuje svu opravdanost njegovog hrabrog stava da se suoči sa svima onima koji raspiruju govor mržnje i pozivaju na nasilje. Prema njegovim riječima, svi pojedinci i grupe koji se ne odreknu ove dvije osobine spadaju u tzv. paradžemate i ne mogu biti dio Zajednice i islamskog ummeta. Naša ulema je u prošlom stoljeću u najtežim vremenima dizala svoj glas protiv fašizma, u vremenu kada se činio zulum prema pravoslavnom srpskom narodu. Od Tuzle preko Mostara, Sarajeva i Banje Luke dizao se glas i pisale rezolucije. Mi trebamo biti ponosni na njih i iz njihovog primjera učiti. Mi ne smijemo dozvoliti da Bosna postane Liban, Libija ili Sirija. Tu odgovornost ne želimo preuzeti.

Kako ocjenjujete aktuelnu političku situaciju u BiH?

– Rekao sam da se osjećaju neke pozitivne vibracije, ali je u ovoj zemlji sve nekako usporeno u odnosu na svijet u kojem živimo. Sve je to lijepo, ali još nema snažnijih zamaha. Šta je razlog, ni sam ne znam. Često me to pitaju ambasadori prijateljskih zemalja, Evropljani najčešće, kada navrate u Banju Luku. Ova situacija se mora relaksirati, jer mi se čini da mi kao djeca koja su se dugo svađala još prkosimo jedni drugima. U svakom slučaju, podržavam Reformsku agendu i nadam se da će biti bolje u narednim danima.

Koliko je koalicija SDA-SBB, prema Vama, važna u izgradnji političkog jedinstva među Bošnjacima?

– Svaka koalicija koja na jednom nivou pruža stabilnu parlamentarnu većinu osnovni je preduvjet bilo kakvih reformi u jednoj zemlji. Trenutno ne vidim neke druge mogućnosti, sve ostalo je kockanje i vraćanje unazad. Mi nemamo više vremena za gubljenje. U tom smislu podržavam koaliciju SDA-SBB jer ona, zaista, jača političko jedinstvo među Bošnjacima. Naravno, to nikako ne znači neku vrstu hegemonizacije nauštrb drugih naroda. Poželjno je da u ovoj zemlji bude više čvrstih saveza i stabilnih parlamentarnih većina u svim smjerovima, da se tako izrazim. Trebamo svi pomoći da se ova koalicija održi, da se održi ovaj reformski kurs. Ako tako bude, a nadam se da hoće, to će pomoći da se lakše dođe do nekog saveza bošnjačkih stranaka na predstojećim izborima u RS.

Trebamo dospjeti u doba političke zrelosti

– Francuski mislilac Volter (Voltaire) je jednom kazao da je čovjek odgovoran za sve dobro koje nije učinio. Dakle, ne za obično dobro, nego za sve ono što je mogao učiniti, a nije učinio. To znači da je odgovornost za očuvanje tog jedinstva velika i tiče se svih nas. Često čujemo da stranci ili reis Kavazović stoje iza ovog saveza ili ljudi tako misle. Bilo kako bilo, a znam da nije uvijek onako kako čaršija priča, mi moramo shvatiti da takve saveze i jedinstvo kakvo je ovo između SDA i SBB-a trebamo graditi i čuvati.

Mi kao narod ili narodi trebamo dospjeti u doba političke zrelosti. Političko jedinstvo Bošnjaka je samo jedan segment izgradnje države. Drugi nivo jedinstva je postizanje zavidnog nivoa saglasnosti s ostala dva naroda u BiH, to ne smijemo zaboraviti. U svakom slučaju, ovo bošnjačko jedinstvo u trenutačnim okolnostima treba podržati i po svaku cijenu očuvati. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti – potcrtava muftija banjalučki.

Projekt prijevoda Kur’ana na srpski

– Islamska zajednica će sa svoje strane, ako Bog da, nuditi projekte kao što je ovogodišnji projekt prijevoda Kur’ana na srpski jezik i ćirilicu Miće Ljubibratića Hercegovca. Ove godine ćemo promovirati djelo čovjeka koji je prije 120 godina radio nešto pozitivno. Naravno, u sklopu svečanog otvorenja Ferhadije. Moramo otvarati svoja vrata jedni drugima, svoja srca, biti iskreniji, pokazati malo više poštovanja. To ne košta puno – potcrtava muftija Kozlić.

Sve je manje bošnjačkih predstavnika u RS

Ove godine su lokalni izbori, a kako koja izborna godina prolazi, izlaznost, a samim tim i rezultati glasanja Bošnjaka s pravom glasa na području RS sve su porazniji po pitanju izbora bošnjačkih predstavnika u institucijama tog entiteta. Može li se to promijeniti nabolje i kako?

– Kako mislite da će se situacija promijeniti kada Vam kažem da me je 2. marta na zvaničnom sastanku u Muftijstvu banjalučkom jedan od glavnih imama upoznao s njegovom inicijativom da okupi predstavnike bošnjačkih stranaka da ih pita ima li naznaka za nekom vrstom koalicije ili saveza na predstojećim lokalnim izborima?

Dakle, samo nekoliko mjeseci prije izbora mi ne znamo kako ćemo, odnosno znamo da ćemo i u naredne četiri godine u Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci ili Kotor-Varoši imati jednog ili nijednog odbornika u gradskom parlamentu! Ono što je poražavajuće u odnosu bošnjačkih stranaka prema ovim političkim pitanjima i problemima, a sve kreće od politike i ništa ne može bez politike, jeste činjenica da je pitanje izbora bošnjačkih predstavnika u institucijama ovog entiteta, kako ste naveli u Vašem pitanju, slično pisanju jednog muslimanskog mislioca s dalekog Magreba (Maroko), koji je, govoreći o problemu Palestinaca kod muslimana rekao: „Nažalost, u Egiptu se ovako stvari posmatraju: Egipat na prvom mjestu, arabizam na drugom mjestu itd. Naravno, palestinsko pitanje je na petom mjestu“.

Tako je kod naših stranaka, federalni nivo na prvom mjestu, državni ili Vijeće ministara na drugom, kantonalni na trećem, a onda, ako šta ostane, za Republiku Srpsku! Može me neko uvjeravati da je kod nas veoma složena društveno-politička zbilja, ali to je tako, nažalost. Ovim ne želim da me neko razumije na pogrešan način, posebno ne neko od predstavnika srpskog naroda. Radi se o tome da se mnoga pitanja trebaju rješavati u parlamentima i institucijama sistema. A tamo vrijedite onoliko koliko ruku imate. To vam je jednostavna matematika.

(Avaz)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime