Hrvatska – Aziz ef. Hasanović, muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, dao je intervju za “Dnevni avaz” dan nakon što je postao član Evropske akademije nauka i umjetnosti. Priznanje koje mu je povjereno pripisao je dugogodišnjem radu i trudu zarad dobrobiti cijele Zajednice i muslimana.
Razgovarala: Amina NUHANOVIĆ
Zagrebački muftija osvrnuo se i na problem terorizma, te podsjetio na Zagrebačku deklaraciju koja je 26. jula donesena u Hrvatskoj i to u vrijeme obilježavanja 100 godina postojanja islama u ovoj zemlji, a kojom je osuđeno i prepoznato zlo terorizma. Za naš list osvrnuo se i na državni udar u Turskoj.
Veliki jubilej
Vaša biografija je više nego zanimljiva i inspirativna. Osim brojnih zvanja i funkcija koje obnašate, postali ste član Evropske akademije nauka i umjetnosti. Osim toga što je to veliko priznanje za Muftijstvo zagrebačko, bitno je i za Islamsku zajednicu u BiH. Zašto je ovo priznanje, zaista, toliko bitno?
– Izbor u članstvo Europske akademije znanosti i umjetnosti (EAZU) samo po sebi predstavlja veliko priznanje kako pojedincu tako i zajednici i društvu u kojemu živi. Dugogodišnji rad i trud koji je bio orijentiran na dobrobit Zajednice i društva u cjelini zamijetili su i drugi te je to možda u cijeloj ovoj priči najznačajnije prepoznavanje te opredijeljenosti cjelokupne Zajednice i njenih članova da se zalažemo i svojim primjerom borimo za ono što je dobro, što predstavlja univerzalnu vrijednost i što će sve nas voditi naprijed. Priznanje je ovo cijeloj Zajednici i pokazatelj da je ono što svi zajedno radimo dobro i da tim putem trebamo nastaviti.
Nisam siguran da je iz reda Bošnjaka neko primljen u ovu akademsku zajednicu, morat ću to proučiti, ali sam siguran da nijedan muftija niti islamski autoritet s prostora Europe nije primljen u Europsku akademiju znanosti i umjetnosti. Stoga je ovo jedna novina u našemu radu koja mene osobno obavezuju. Možda je to u ovom momentu rastuće islamofobije i antiislamizma dodatno značajno gdje je nužno pozicionirati islam i njegove univerzalne vrijednosti na europskom tlu, a svakako i uložiti dodatne napore u uključivanju intelektualaca Bošnjaka i drugih muslimana u razne programe koje provodi EAZU.
U aprilu ove godine u Zagrebu je obilježena 100. godišnjica priznanja islama u Hrvatskoj. Koji je recept dobre saradnje među narodima u Hrvatskoj, a koji bi i BiH mogla preuzeti kako bi odnosi i u našoj zemlji bili bolji među narodima?
– Tačno je da je ova godina u znaku velikog jubileja 100 godina službenog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj koje je Islamska zajednica u Hrvatskoj obilježila i još obilježava raznim programima kako bismo ukazali na odličan položaj Islamske zajednice u Hrvatskoj i isti ponudili svima u svijetu da primijene kao model u rješavanju manjinskih vjerskih, pa možemo kazati i nacionalnih zajednica. Sve je to zahvaljujući Ugovoru o specifičnim odnosima između Vlade Republike Hrvatske i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Žalosti me da sličan ugovor BiH nije spremna potpisati s Islamskom zajednicom u BiH. Potpisivanjem ugovora koji je ponudio Rijaset IZ u BiH omogućio bi ravnopravan status Islamskoj zajednici s drugim vjerskim zajednicama koje su to već ostvarile.
Kako Vi danas gledate na zlo terora koje se širi svijetom?
– Konferencija muslimanskih lidera Europe koja je održana u Zagrebu 26. aprila ove godine iznjedrila je Zagrebačku deklaraciju kojom se pokušalo ukazati na opasnosti koje terorizam nanosi prvotno islamu i muslimanima pa cijelom svijetu. Kao najveće zlo današnjice koje nema vjeru, naciju ili bilo kakvu etičku odrednicu. Deklaracija osuđuje to zlo i poziva sve pozitivne faktore današnjice da učine dodatne napore u preveniranju toga zla kroz edukaciju naših najmlađih. Deklaracija je prevedena na sedam svjetskih jezika i bit će dostavljena svim relevantnim adresama na znanje. Veseli me da je iz Islamskog centra u Zagrebu povodom toga poslana tako jaka poruka svijetu.
Kada govorimo o terorizmu, njega danas svi odmah vežu za islam. Na koji način da se muslimani prvenstveno izbore s tim zlom, a onda i cijeli svijet?
– Kada su muslimani u pitanju, sve se gleda kroz prizmu vjere. Uzmite za primjer medije. Ukoliko se dogodi nešto jezivo, poput krvoprolića, prvo se postavlja pitanje da li je počinitelj musliman. Ako jeste, onda je terorist i normalno je da je terorist jer je musliman i vjeruje se da mu je to dio vjere, a ako nije musliman, prvo se razmatraju sve druge opcije prije nego što se dotična osoba nazove teroristom, ali i to je izuzetno rijetko, a nije da nema slučajeva. Kod pripadnika drugih religija to nije slučaj.
Rezultat je to neznanja na koje je imuno postalo gotovo cijelo čovječanstvo. Strašno je što više nije ni važno je li nešto dio islama ili nije i ako zapadnemo u generaliziranje da su muslimani svi takvi kakvi su i teroristi koje danas vidimo.
Na umu valja imati tri stvari koje moramo znati razlikovati. Prva je pitanje odnosa između običaja i podneblja u kojemu je netko odrastao, njegove kulture i tradicije i islama. Druga stvar je pitanje kontinentalne ili regionalne karakterizacije islama, pa se čuju zahtjevi da nam treba europski islam. Također, tu su i nacionalni prefiksi, pa se stavljaju imena država kao predstavnice najboljeg načina življenja islama ili, pak, lokalni u nekim sredinama itd.
Međutim, nijedna od navedenih nije ispravna iz razloga što, iako može predstavljati najpribližniju varijantu potpunog življenja u duhu islama, ona u osnovi stvara antagonizam drugih spram iste i tu se javljaju daljnje podjele. Zato je iznimno značajno inzistirati na istinskim i univerzalnim vrijednostima islama koje nisu opterećene nikakvim primjesama, ni političkim, ni nacionalnim, ni ideološkim ili bilo kojim drugim, valja inzistirati na čistom islamu koji će se izučavati sustavno i pod nadzorom.
Treće je pitanje ekstremizma i islama. Kao što smo već naveli, islam se ne može povezati s ekstremizmom niti istinski vjernici muslimani. Misija svakog muslimana je da uspostavlja mir i red na zemlji. Teror je u suprotnosti s ovim islamskim principom i plod je neznanja s jedne strane, manipulacije podacima s druge i samog rezultata indoktrinacije s treće strane. Život je jedna od najvećih vrijednosti koju islam prepoznaje. U prilog tomu govori i Kur’an, koji kaže. “Tko ubije jednu nevinu osobu kao da je cijeli svijet pobio, a isto tko spasi jedan život kao da je cijeli svijet spasio”. S druge strane, kada je u pitanju vlastiti život, muslimanu je zabranjen suicid/samoubojstvo jer, ukoliko ga počini, odlazi s ovoga svijeta kao nevjernik i njegovo odredište je prema islamskom učenju pakao (džehenem). Ako znamo ove dvije činjenice, smatrate li da bi bilo moguće pronaći pravoga vjernika muslimana da se raznese bombom kako bi ubio neke nepoznate ljude koje, možda, nikada nije sreo i koji ništa nisu krivi? Svaka osoba koja pristane na nešto ovakvo izlazi iz vjere i to je jasno, zato musliman ne može biti terorist.
S obzirom na to da je Hrvatska članica EU, koliko je važno i da BiH na tom putu ustraje i postane što prije članica?
– Značajno je da BiH ostvari svoj put i dođe do cilja, a to je biti dijelom velike europske obitelji. Nadam se da će se na tom putu prevazići određeni sitni interesi i da će se ustrajati do cilja.
Osuda puča
Nedavno smo u Turskoj imali pokušaj državnog udara, koji, nasreću, nije uspio. Kako gledate na ta dešavanja?
– Osudio sam pokušaj puča legalno i demokratski izabrane vlasti u Turskoj i dao punu potporu jačanju demokratskih institucija Republike Turske. Nadam se da će vlasti u BiH naći najbolji način u rješavanju FETO organizacije, a Republika Hrvatska nema takvih problema.
Šta se može očekivati od izbora u Hrvatskoj s obzirom na radikalnije istupe pojedinaca, te na vraćanje, recimo, nekih stvari za nekoliko desetljeća unazad?
– Očekujem da će izbori proteći u demokratskoj atmosferi te da će se radikalni istupi pojedinaca sankcionirati na predstojećim izborima. Građane zanimaju sadašnjost i budućnost, a povijest ostaje povjesničarima. Polarizacija društva po raznim ideološkim osnovama nije dobra i ona unazađuje društvo i državu.
Svjedoci smo jačanja desnice u Evropi
Šta mislite o sve većem jačanju desničara u svijetu?
– Nažalost, svjedočimo jačanju desnice u Europi na radikalnoj retorici uglavnom usmjerenoj prema islamu, muslimanima i izbjeglicama. Mnogima je to platforma na kojoj grade političku karijeru. Samo aktivnom, progresivnom, za Europu prihvatljivom retorikom muslimani mogu popraviti stanje.
Kultura življenja u različitosti sastavni je dio identiteta Bošnjaka
Kakav je trenutni položaj Bošnjaka u Hrvatskoj?
– Kultura življenja u različitosti sastavni je dio identiteta Bošnjaka i oni ga nose i promoviraju posvuda po svijetu. Ako tome dodamo i islamsku komponentu, onda je to snaga koja može odgovoriti svim izazovima i zahtjevima vremena i prostora. Bošnjaci u Hrvatskoj su ustavna kategorija kao nacionalna manjina čija snaga ovisi o vlastitim kapacitetima organiziranosti i zajedništva. Nažalost, fali i jednog i drugog.
(www.islamska-zajednica.hr)
