Srbija – Početkom oktobra je turbe šejh Mustafe u Beogradu dobilo novo ruho. Osmanski mauzolej, podignut 1783. godine, je jedina sačuvana građevina takvog tipa u prijestonici Srbije. U ovom spomeniku sahranjen je šejh Mustafa Bagdađanin, derviš sadijskog reda, a turbe je podignut po nalogu Hasni Efendije, vezirovog zamjenika.
Od 16. do 19. vijeka u Beogradu su po brojnim tekijama živjeli derviši i to u današnjoj Višnjićevoj, koja se zato i zvala Derviška ulica.
U čuvenom Putopisu Evlije Čelebije stoji da je, u vrijeme kada je on boravio u Beogradu 1660. godine, u tom gradu bilo čak sedamnaest derviških tekija. U periodu od 1521-1867. godine, gotovo puna tri i po vijeka, derviši su živjeli u Beogradu. Izučavali djela velikih sufijskih mislilaca, sami pisali mistička djela i poeziju, i imali jednu od centralnih gradskih ulica koja se na austrijskom planu Beograda iz 1789. godine nazivala Derwisch Gassen.
Turbe posjećuju pripadnici različitih religija vjerujući da će im to poboljšati zdravlje. Jedno od predanja glasi i da se žena pravoslavne vjere, čije dijete od rođenja nije moglo da hoda, pomolila na turbetu i dijete je prohodalo.
Prema navodima beogradskih muslimana, za slučaj turbeta se vezuje i nekoliko pokušaja vlasti, prije i poslije Drugog svjetskog rata, da sruše turbe, ali im to, zbog nesrećnih slučajeva, nije pošlo za rukom.
Duži niz godina je spomenik bio potpuno zapušten, da bi zahvaljujući donaciji Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) restauriran. Međutim, već ove sedmice su na turbetu ispisani grafiti mržnje prema muslimanima.
„Šta su Alah edber sledbenici i samoubice“, „Nek u paklu gore, je***…“, „Jel ovo Bin Ladenov sanduk unutra“ je dio uvredljivog sadržaja ispisanog na turbetu.
Grafit „Jel ovo Bin Ladenov sanduk unutra“ pokazuje i pismenost autora, koji je u latinični natpis ubacio i ćirilično slovo u riječi „sanduk“. Također, sudeći prema grafitu „Alah edber“, autor istih baš i ne zna koga mrzi, pa bi se vjerovatno morao i duboko zamisliti kako bi dao odgovor na pitanje zašto mrzi muslimane.
Mediji u Srbiji su jednoglasno osudili ovaj čin, a epitet „sramno“ je prethodio većini naslova u tamošnjim medijima. U srijedu su reagovale beogradske komunalne službe, koje su prekrečile uvredljive grafite, a četiri grafita će Beograđane koštati 50.000 dinara (850 KM).
Pored medija, čini se kako i javnost, sudeći prema komentarima, također osuđuje ovaj čin i traži kazne za one koji su odgovorni za ovo.
Koliko je tamošnja vlast pridavala značaj ovom objektu pokazuje i činjenica da je prije restauracije na krovu objekta raslo drveće, zidovi su i tada bili ispisani grafitima, a uz samo turbe je izgrađen stambeni objekat. Duži niz godina se pripremao projekat restauracije, ali stvarna volja za realizaciju nije postojala…sve do donacije TIKA-e.
Ovo nije prvi slučaj skrnavljenja islamskih vjerskih objekata u Beogradu. Podsjećamo, huligani su u noći između 17. i 18. marta 2004. godine zapalili Bajrakli džamiju. Pomenuta džamija je sagrađena 1575. godine, kao jedna od 273 džamije i mesdžida u Beogradu. Prilikom paljenja je uništena i biblioteka sa više od 7.000 knjiga velike vrijednosti, a džamija je obnovljena 2012. godine i trenutno je jedina islamska bogomolja u Beogradu. Prvi osnovni sud u Beogradu nikog od devet optuženih za paljenje džamije nije osudio za taj čin. Tri osobe su osuđene za nerede ispred džamije. Jedan od njih je i vođa navijača Partizana Miloš Radisavljević Kimi, koji je dobio kaznu od četiri mjeseca zatvora. Ako ćemo suditi na osnovu ovog primjera, teško je očekivati da će neko biti kažnjen za „obično“ skrnavljenje spomenika.
Nedim Pobrić
(Source.ba)
