Mreža pravde prema UN-u: Zaštita branilaca ljudskih prava i slučajevi Srebrenice i Prijedora

0
9

srebrenica-grad-reuters-300x200 Srebrenica, Prijedor – Na osnovu rezultata četvorogodišnjeg praćenja provedbe preporuka koje su vlasti Bosne i Hercegovini dobile od UN-ovog Vijeća za ljudska prava u okviru mehanizma Univerzalnog periodičnog pregleda  stanja ljudskih prava u zemljama članicama UN-a, Mreža pravde pripremila je izvještaj o vladavini prava u BiH tesudskoj zaštiti ljudskih prava u BiH i dostavila ga UN-u. Bosna i Hercegovina će biti predmet pregleda krajem ove godine, a izvještaj Mreže pravde će biti razmatran zajedno sa izvještajem koji će dostaviti Vijeće ministara BiH odnosno Parlamentarna skupština BiH.

U svom izvještaju Mreža pravde ukazuje na propuste vlasti u posljednje četiri godine, te zaključuje da je zabilježen veoma ograničen ili nikakav napredak u provođenju preporuka od strane države i njenih tijela, a koje za cilj imaju efikasniju zaštitu prava svih građana u BiH.

Između ostalog u izvještaju se navodi i pitanje zaštite branilaca ljudskih prava, pa se u tački 5.2. navodi: “Zabilježeni su napadi od strane pravosudnih organa RS na aktiviste i aktivistice. U toku je niz istražnih postupaka koji su pokrenuti pred Tužilaštvom RS u kojem su osumnjičena lica aktivisti i aktivistice. Ti su postupci motivirani zastrašivanjem aktivista.. Također, neki od aktivista/ica podnijeli su krivične prijave protiv vlasti RS pred Tužilaštvom BiH i sve istrage su još uvijek u toku. Pri tome je zabrinjavajuće što javnost nije upoznata sa detaljima ovih istraga, a posebno niti da su eventualno okončane naredbom o nesprovođenju. Status krivičnih prijava protiv Republike Srpske u slučaju povrede ljudskih prava aktivista i aktivistica inicijative “Glasaću za Srebrenicu” nije poznat.”

Također, dalje u fusnoti se navode i detalji: “Prvi slučaj se vezuje za prostor opštine Srebrenica, odnosno za inicijativu za registraciju i mobilizaciju građana i građanki iz općine Srebrenica za glasanje i učešće na lokalnim izborima 2012. godine, pod nazivom „Glasaću za Srebrenicu“. Ova inicijativa aktivno je djelovala u periodu od početka maja do sredine oktobra 2012.godine, međutim, praktično djeluje i u toku 2013. godine i to radi rješavanja problema sa kojima se građani i građanke susreću kao posljedica nejednakog tretmana i nejednakog postupanja MUP-a RS u vezi sa samom registracijom i prijavom prebivališta u Srebrenici. Drugi slučaj se vezuje za prostor opštine Prijedor, te inicijativu više udruženja civilnih žrtava rata da obilježe 20.godinu od ratnih zločina u Prijedoru mirnom šetnjom na Trgu Zorana Karlice, koja je bila zabranjena, kao i mirna šetnja zakazana povodom Dan ljudskih prava, na 10. Decembar 2012.godine. Unatoč zabrani, sedam građana i građanki je organiziralo protest u povodu Dana ljudskih prava, sa naslovom „Gdje se krše ljudska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost“. Posljedice ove zabrane manifestiraju do današnjeg dana, s jedne strane pozitivno – kroz širenje poruke i sve snažnije okupljanje različitih udruženja i pojedinaca oko ideje čuvanja sjećanja na zločine u Prijedoru, a posebno kroz inicijativu «Jer me se tiče», a s druge strane negativno – jer ni reakcije međunarodne zajednice niti pritisci nisu urodili promjenom odnosa lokalnih vlasti i MUP-a RS u vezi sa pitanjem prava na slobodu okupljanja građana i građanki u Prijedoru. ”

Mreža pravde tvrdi da nedostatak provedbe UPP preporuka u BiH je direktan rezultat a) nepostojanja političke volje predstavnika vlasti da se ozbiljno posvete reformskim procesima kao i b) loše koordinacije između nadležnih institucija u prevenciji i sankcionisanju učestalih kršenja ljudskih prava u zemlji.

Pomoću ovog međunarodnog mehanizma Mreža pravde nastoji da ostvari demokratski pritisak na donosioce odluka da se ozbiljnije posvete reformskim procesima i time omoguće uspostavljanje funkcionalnog političkog i pravnog sistema u BiH. Kompletan izvještaj možete preuzeti u prilogu.

Mreža pravde u Bosni i Hercegovini je neformalna mreža 64 nevladine organizacije formirana u januaru 2010. godine kako bi pružala podršku razvoju efikasnog, neovisnog i odgovornog pravosudnog sistema u cilju efikasnije zaštite ljudskih prava i uspostavljanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini.

(prvimart.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime