7. Februar 2017

Nestanak Jablaničkog jezera doveo je do brojnih pitanja u bh. javnosti. Ribari ističu da je uništen ili ugrožen riblji fond, dok mještani uz obale jezera navode da je i ranijih godina bilo povlačenja vode, ali nikad kao sada.

Hikmet Mehić, stariji ribar iz mjesta Lisičići na sjevernoj obali Jablaničkog jezera, ističe da je njegova porodica nekada živjela na prostoru potopljenom nastankom jezera koje se, smatra on, nikada nije ni trebalo praviti.

-Greška je bila što su uopšte jezero napravili. Sa ovog polja se mogla cijela Federacija hraniti, s obzirom na to koliko je plodno zemljište bilo. Vagonima se voće izvozilo sa željezničke stanice ovdje iz Lisišića za Dubrovnik, Beč i svugdje u Evropu – rekao je za AA Mehić.

Dok je jezero gotovo u potpunosti nestalo na području općine Konjic, vode i dalje ima u dijelu jezera na području opštine Jablanica, gdje se povukao riblji fond, navodi Hrabren Kapić, predsjednik Skupštine UG Organizacije sportskih ribolovaca Konjic.

Ugrožen riblji fond

Napomenuo je da je prije pet godina urađena ribolovna osnova Jablaničkog jezera, odnosno naučno-stručna studija Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta i Prirodno-matematičkog fakulteta iz Sarajeva, koja pokazuje da je u tom vremenu u jezeru bilo dva miliona ribljih jedinki.

Zbog potpunog povlačenja Jablaničkog jezera, Kapić navodi da je OSR Konjic ostala bez kompletnog tog ribljeg fonda koji se, kako je kazao, možda i jeste povukao u Ostrožac, ali je izuzetno ugrožen, a cjelokupna šteta neprocjenjiva. Nakon što se kota jezera vrati u normalu, kako kaže, bit će urađena procjena štete i program revitalizacije.

-Uništena je kompletna flora i fauna Jablaničkog jezera, tako da je i kompletan ekosistem u potpunosti narušen. Zakon o slatkovodnom ribarstvu FBiH i Hercegovačko-neretvanskog kantona je predvidio takve situacije. Vlasnicima hidroenergetskih objekata koji izazovu ovakvu štetu je naložio da su dužni izgraditi program revilatizacije životnih zajednica koji bi trebao da propiše mjere na koji način te životne zajednice treba dovesti u prvobitno stanje, ili u najbolje moguće stanje prije ovakvih slučajeva ekološke katastrofe – objasnio je Kapić.

Prema tom Zakonu, investitor, odnosno korisnik brane vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja saglasno odštetnom cjenovniku u ribarstvu i donijeti program revitalizacije životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz obezbjeđivanje kontinuaranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije.

Kako je kazao, ribari i stručnjaci s kojima ova organizacija sarađuje, procjenjuju da će za obnovu ekosistema i ribljeg fonda biti potrebne decenije. Tvrdi da Elektroprivreda BiH nije postupila planski i u skladu sa vremenskim prilikama, a akumulaciono jezero koristila je s ciljem proizvodnje električne energije.

Šute o ekološkoj katastrofi

-Ono što je najtužnije je nedostatak odgovora od struktura lokalne samouprave koji imaju svoje organe i inspekcije koje su nadležne da izađu u ovakvim situacijama da procijene šta dalje raditi. Oni jednostavno šute iako već pola Evrope priča o ovoj ekološkoj katastrofi – zaključio je predsjednik Skupštine ovog udruženja građana.

Amir Variščić iz Udruženja Zeleni Neretva iz Konjica ističe da uzrok ove, kako je kazao, ekološke katastrofe vidi u nepovoljnoj hidrološkoj situaciji koja je sve radikalnija, ali i u politici Elektroprivrede BiH koja je “društveno neodgovorna”.

Jablaničko jezero nastalo je 1953. godine izgradnjom lučne brane na Neretvi, pet kilometara uzvodno od Jablanice. Visina brane je 80 metara i jezero se proteže uzvodno do Konjica. Maksimalna dužina mu je oko 30 kilometara, a površina 1.440 hektara. Najveća dubina je od 70 do 80 metara, a oscilacije vodostaja su i do 25 metara.

(Faktor)

 

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR