Ministrica Ademaj: Šokantno je da pacijenti UKCS-a moraju sami kupovati lijekove!

0
0

MINISTRICA ADEMAJ: Šokantno je da pacijenti UKCS-a moraju sami kupovati lijekove!

Sarajevo – Znala sam da stanje u zdravstvu nije dobro, ali ono što sam zatekla u Ministarstvu i, generalno, u oblasti zdravstva, ne samo da to potvrđuje nego uvjerava da je mnogo gore, kaže za “Avaz” ministrica zdravstva Kantona Sarajevo Zilha Ademaj (SBB), koja je na ovu funkciju imenovana prije petnaestak dana. 

– Dakle, zdravstvo je u Kantonu Sarajevo veoma zapušteno i trebat će provesti korjenite reforme da se ova oblast uredi, jer se, kada su u pitanju reformski procesi, godinama ovdje ništa nije radilo – kaže ministrica.

Kako nam je rekla, već je dijagnosticirala ključne probleme i pripremila plan za njihovo rješavanje.

Protokoli liječenja 

Zdravstvo u KS, ističe ministrica, hitno je potrebno racionalizirati, reorganizirati, uvesti novi sistem načina finansiranja zdravstvenih ustanova i standardiziranja protokola u liječenju.

– Tek kada ovo uradimo, građanima će biti omogućeno da dobiju blagovremenu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu. S tim u vezi, pacijenti, ali ni zdravstveni radnici, prvenstveno ljekari i medicinske sestre, ne trebaju se plašiti reformi. Sve što budemo radili, radit ćemo u njihovu korist – kazala je Ademaj.

Ministrica je posebno, kao rak-ranu zdravstva u KS, potencirala Univerzitetski klinički centar u Sarajevu (UKCS), koji troši novca kao sve ostale zdravstvene ustanove.

– UKCS je u ogromnim dugovima. Samo su dobavljačima lijekova i medicinske opreme dužni više od 60 miliona KM. Taj dug nije nastao jučer, on se gomila već nekoliko godina, ali se u vezi s tim ništa nije uradilo. Nažalost, u svemu tome ispaštaju pacijenti. Šokantan je podatak da bolesnici tokom liječenja na klinici moraju sami kupiti neophodne lijekove i medicinske materijale, jer ih klinika nema, pravdajući se često problemima u nabavci, odnosno tenderskoj proceduri, a problem je, zapravo, u neodgovornosti menadžmenta. Farmaceutske kompanije već su zbog dugovanja najavile obustavu isporuke lijekova, a zbog dugova UKCS-a ne servisira se ni medicinska oprema. Pouzdano znam da je trenutno mnogo aparata van funkcije – kazala je Ademaj.

Određene dijagnostičke pretrage, ističe ministrica, bolesnicima se zakazuju za dva, tri ili više mjeseci, što je nedopustivo, jer se mnogim pacijentima za to vrijeme pogorša stanje, a za neke, nažalost, bude i kasno. Uprkos ovako alarmantno lošoj situaciji u UKCS-u, menadžment ove ustanove stalno zapošljava nove radnike.

Bez strategije

– Nije to samo karakteristika UKCS-a, to se radi i u Domu zdravlja KS. U posljednjoj godini u Domu zdravlja primljeno je 150 radnika, a u UKCS-u je u posljednje dvije godine primljeno više od 200 radnika. Od 100 radnika koji su primljeni u posljednjoj godini, više od 40 posto je nemedicinski kadar. To je rezultat vrlo lošeg rada i upravljanja, a to dokazuje da zdravstvene ustanove nemaju planove rada i razvoja kadrova, edukacije. Ljude primaju onako, ad hoc. Nažalost, u UKCS-u se prima dosta neproduktivnog  nemedicinskog kadra, a s druge strane ima klinika na kojima jedna medicinska sestra opslužuje 20 bolesnika (kreveta), što je sramotno. Ali, zato postoje službe i zaposleni u njima koji su sami sebi svrha – govori Ademaj.

Ministrica tvrdi da je naše zdravstvo prekapacitirano, naročito kada je u pitanju bolnička zdravstvena zaštita, jer UKCS i Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” imaju veoma nizak stepen iskorištenosti svojih posteljnih kapaciteta. Obje bolnice zajedno imaju manju iskorištenost nego što je potrebno samo UKCS-u. To ne mogu finansirati ni mnogo razvijenije zemlje. Zato će, ističe Ademaj, trebati provesti restrukturiranje i reorganizaciju  bolničkih kapaciteta.

– Ne može se reći da u zdravstvu KS nema novca. Građani u Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) KS izdvajaju skoro 360 miliona KM, a potrošnja u zdravstvu KS iznosi skoro 600 miliona KM godišnje. Budžet UKCS-a je 200 miliona maraka. No, problem je što se novac neracionalno koristi. Ako biste upitali direktora bilo koje zdravstvene ustanove šta je ključni problem u zdravstvu, većina će reći da je jedini problem to što nema dovoljno novca. I to je standardna priča, tako su govorili i kada je bilo duplo manje novca i to će biti priča i kada ga bude duplo više. Niko neće da sagleda i jasno izgovori suštinske probleme u zdravstvu, kao što su prekapacitiranost, dezorganizacija, neracionalnost, neplansko i prekomjerno zapošljavanje, a kamoli da se spomenu problemi unutrašnje organizacije, međuljudskih odnosa, što je, u osnovi, problem lošeg upravljanja – tvrdi Ademaj.

Kako bi pacijentima bila osigurana što kvalitetnija zaštita, ona ističe da će insistirati na tome da se u zakonske okvire stavi i privatni sektor, u smislu da privatne ambulante i poliklinike imaju ravnopravan tretman kao i javne ustanove te da građani imaju pravo da sa svojom zdravstvenom knjižicom ostvare zdravstvenu uslugu i u privatnim ustanovama. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i drugim zakonima to je propisano, odnosno privatni i javni zdravstveni sektor su izjednačeni, ali se u praksi nije provelo.

Jednaki uvjeti

– Kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita, tu treba sagledati stanje, šta rade domovi zdravlja, brojni zavodi. To, također, treba urediti. Insistirat ću na reformi finansiranja u smislu da se zdravstvene ustanove finansiraju po jedinstvenoj metodologiji, po jednakim uvjetima, na bazi standarda i normativa, a da se paralelno s tim za bolničku zdravstvenu zaštitu radi na razvijanju modela plaćanja prema dijagnozi. Tako ćemo riješiti problem prekomjernog nepotrebnog ležanja pacijenata u bolnicama, razvijati laparoskopske i druge metode liječenja u dnevnom bolničkom tretmanu – istakla je Ademaj.

Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo zdravstva, navodi ona, uspostavit će jasniji sistem odgovornosti, jer se ubuduće neće moći dešavati da direktor nikome ne odgovora za svoj rad i da radi šta god želi.

– Menadžmenti moraju nekome odgovarati, a to je njihov osnivač. Za zdravstvene ustanove u KS to su Vlada i Skupština KS. Za efikasan rad nužna je saradnja između Ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih ustanova. A kada su u pitanju kontrole u zdravstvu, može se, općenito, reći da ih do sada nije bilo, neke su se ustanove ponašale kao otuđeni centri moći – navela je ona.

U pet godina na opremu potrošen 81 milion KM

Jedan od velikih problema, kaže ministrica Ademaj, jesu netransparentne javne nabavke, jer ne postoje planovi nabavki, a kada postoje, onda ne predstavljaju odraz istinskih potreba i prioriteta.

– Nabavke se vrše ad hoc i nisam sigurna da se rade tamo gdje je potrebno i nužno. Opet ću za primjer uzeti UKCS, mada od toga ne amnestiram ni ostale zdravstvene ustanove. Ima situacija da se nabavi oprema milionskih vrijednosti i da se ne stavi u funkciju odmah, nego po godinu ili dvije stoji pokrivena najlonom, jer nije spreman ni prostor niti je educiran kadar da radi na toj opremi, a kada se stavi u funkciju, već joj je istekao garancijski rok, tako da eventualni kvarovi, koji nisu rijedak slučaj, zahtijevaju dodatna sredstva za popravke. To je veliko opterećenje za bolnicu u pogledu troškova, a nedopustivo ponašanje menadžmenta. UKCS je u pet godina samo na opremu potrošio 81 milion KM – kaže Ademaj.

Hitne reforme u ZZO-u KS

Hitno je potrebno imenovati direktora ZZO-a, kaže Ademaj. Više od pola godine direktorica je u mandatu vršioca dužnosti.

– Neophodne su reforme i u ZZO-u, koji, isto tako, ima više zaposlenih nego što je potrebno. Imaju čak 23 pravnika, a ništa u smislu reformi u posljednjih 20 godina oni nisu uradili. Nastavili su raditi u naslijeđenom predratnom sistemu, finansiraju zdravstvene ustanove na bazi paušala, koji nije baziran ni prema kakvim kriterijima nego prema slobodnoj procjeni o tome koliko kojoj ustanovi treba dati novca. ZZO još nije uradio finansijske planove za 2016. godinu – kaže ministrica.

Časni, stručni i pošteni ljudi

– Što se tiče medicinskog kadra, u zdravstvenim ustanovama mnogo je stručnih, poštenih i čestitih ljudi, koji su veoma nezadovoljni statusom, plaćama, uvjetima rada. Ne može se očekivati rezultat od ljekara kojem svakog drugog dana ne radi aparat, koji nema osnovnog materijala za rad ili medicinske sestre koja opslužuje 20 bolesnika i za to su nedovoljno plaćeni, a istovremeno ima veoma visokih plaća ili, bolje rečeno, primanja koja su veoma upitna. Tu se mora nešto promijeniti, ljudi koji su nosioci posla, ljekari i medicinske sestre, moraju imati adekvatne uvjete rada i biti nagrađeni prema radu – potcrtala je ministrica.

Autor: S. MUHIĆ

(avaz.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime