24. Juli 2019

Hatidža govori:
“Sanjam ih, Zovem ih. Tražim ih.
Dođu mi na san i ja kažem:
‘Ljubi vas majka, sanjam li ja ovo
Ili ste se vi stvarno vratili?’

Oni kažu: ‘Došli smo, majko,
ne sanjaš.’ A onda se probudim
sama, nigdje nikoga.”

Stihovi su to iz pjesme “Hatidža” koju je napisao jedan od najvažnijih bosanskohercegovačkih živućih pjesnika Mile Stojić.

Srebrenička majka Hatidža Mehmedović za njega je antička heroina našeg vremena. Pjesnik, esejist, književni kritičar i prevodilac posvetio joj je pjesmu koju je 2017. godine objavio u knjizi “Himna poraženih”.

Na dan kad je stigla vijest o njenoj smrti u znak pijeteta postavio je na svoj Facebook profil pjesmu “Hatidža” koja je zatim postala viralna i prevedena na skoro dvadeset jezika svijeta. Rijetko je koja pjesma na našem jeziku prevedena na toliko svjetskih jezika. Devetnaest prijevoda objedinjeni su zatim u knjizi “Hatidža” čiji će tiraž biti poklonjen Memorijalnom centru u Potočarima.

Mile Stojić - undefined
Devetnaest odjeka jedne pjesme

U Bošnjačkom institutu u Sarajevu danas u 14:00 sati će biti promovirana zbirka sa prijevodima pjesme "Hatidža" u znak sjećanja na Hatidžu Mehmedović čija je godišnjica smrti obilježena u ponedjeljak, 22. jula.

Tim povodom razgovarali smo sa pjesnikom Miletom Stojićem za Radiosarajevo.ba koji nam je ispričao kako Hatidžu nikada nije upoznao u životu.

“Vidio sam je jednom uživo u Narodnom pozorištu. Pratio sam je na televiziji. Ona je za mene antička heroina našeg vremena, i ne samo ona, već i druge majke Srebrenice. Ali ona se posebno na neki način utisnula, svojim gestama. Kao ono kada je predsjedniku Srbije Vučiću stavila Cvijet Srebrenice na rever i rekla: ‘Sine, šta ste uradili, nemojte da se ovo više ponavlja’. Znači ona koja je sve izgubila, uradila je to zbog neke više ideje pravde, koja je zapravo sunce ljudskosti. Ona je obišla cijelu Evropu s tim svojim prijateljicama po institucijama pravde boreći se za minimum ljudskog dostojanstva”, rekao je Stojić.

Kako je rekao, priča o Srebrenici kod nas se razvija u više pravaca. Ima ljudi koji to negiraju i osporavaju da se tu dogodio genocid, a ima i onih koji na drugi način to prisvajaju, kao da su oni vlasnici toga.

“A ja mislim da je to najveća nesreća našeg doba”, dodao je. “Upravo Majke Srebrenice pokazuju da one zapravo nemaju nikakvu pravdu i utjehu, osim ljudi koji to pokušavaju razumijeti. Mislim da sam jedan od tih, i zaista ta priča o Hatidži mene lično pogađa“, rekao je pjesnik za naš portal.

Ova knjiga je zapravo najprije bila viralna.

Kada je stigla vijest da je ona umrla u sarajevskoj bolnici mene je ta vijest potresla, jer sam pratio njen rad. U znak pijeteta stavio sam tu pjesmu na svoj Facebook i datum kad sam je objavio. Nisam je, dakle, objavio taj dan, i kad sam je vidio nisam znao da je bila bolesna. Onda me je iznenadila, ne samo količina lajkova i komentara, nego i to da su mi počeli stizati prijevodi. Prvo od jedne Italijanke koju ja do dan-danas nisam upoznao – Marzia Bisognin. Pa mi se javio Dušan Šarotar, slovenski pjesnik, Velibor Čolićitd. Svi su imali potrebu da to prevedu i meni pošalju, a to znači da ih je ta pjesma motivirala i inspirirala, ispričao je Stojić za naš portal.

Stojić je tada odlučio pozvati svoje prijatelje da mu pošalju više prijevoda, i stiglo ih je više nego što je moglo stati u ovu knjigu, iz tehničkih razloga.

Zatim je, kako nam je ispričao, pozvao prijatelja – akademskog slikara Halila Tikvešu da mu pozajmi fotografije sa izložbe o Srebrenici za potrebe knjige.

Dosadašnje reakcije na knjigu su, kako nam je rekao, vrlo pozitivne. Čast mu je što će na promociji govoriti utjecajna imena poput njegove supruge Hasije Borić-Stojić, Mileta Babića, Hilme Neimarlije, Enesa Durakovića, Enesa Karića i Izedina Šikala.

Mile Stojić - undefined
Mile Stojić

Za Radiosarajevo.ba čuveni pjesnik otkrio je kako ima spremnu knjigu "Muze i erinije" koju će najvjerovatnije objaviti iduće godine.

Stojić je društveno angažiran – aktivan je na društvenoj mreži Facebook, a pisao je i za brojne medije. No, ta ga tematika ne inspirira da piše poeziju.

Mi živimo u jednoj kaljuži, u jednom odvratnom političkom miljeu gdje te ništa zapravo ne može inspirirati ni na šta osim na bijes, ljutnju, gnjev i ponekad i stid što si uopće živ. Ali s druge strane, čovjek ima potrebu da kaže u određenom trenutku nešto, mada to kod nas i nema neki utjecaj. Mi vidimo da mediji u drugim državama ruše vlade. Kod nas možete objaviti šta hoćete o meni, ja ću reći da me mrzite zato što sam Hrvat i niko više neće dovoditi u pitanje to što sam ja pokrao, šta sam ja učinio, napravio. Mada čovjek mora pisati barem zbog neke varljive vjere da će doći iza nas neki ljudi koji će to čitati, vidjeti kakvi smo ljudi bili i dokle smo stigli“, rekao nam je Stojić.

Smatra da internet, iako je zatrpan, danas ima neki prostor, te kako se na njemu može nešto reći i kako su se najbolje stvari kod nas preselile na virtuelne medije.

Godine 2017. pristupio je Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine (SDP BIH). 

“Ne bavim se aktivno politikom jer čovjek mojih godina to ne može niti može voditi narod u nekakve ustanke. Ušao sam u SDP na nagovor mojih prijatelja. Nije mi to nimalo teško palo zbog toga što ja pripadam toj opciji i smatram da socijaldemokratija može spasiti ovu zemlju. Vidimo da nacionalisti ne znaju ništa praviti, znaju samo rušiti a pogotovo vlast. Nisu makli od početka, znaju se samo svađati, prijetiti ratovima. Istovremeno znaju pljačkati, uništavati firme i zbunjuju i varaju narod, a brane samo svoje novce i privatne svojine”, prokomentirao je Stojić.

Stojić je prokomentirao kako SDP-u prigovaraju isključivo nacionalisti da baš i ne slijede princip socijaldemokratije.

“Stranka ima tradiciju od 100 godina i uvijek kad su bili na vlasti ili nadomak vlasti nešto su pokrenuli. Napravili su više nego što su ovi mogli porušiti”, prokomentirao je Stojić navodeći kako su nesuglasice po tom pitanju proizvod brojnih taština. Smatra da ako se ljevica u BiH ne ujedini mi ćemo i dalje prisustvovati odlasku mladosti iz države, pustošenju i pljačkanju ovoga što je ostalo, ovih krvavih prnja jedne zemlje za koju se oni bore kao bijesni psi.

Mile Stojić - undefined
Mile Stojić u Buybooku

Sa Stojićem smo razgovarali i o književnim festivalima u BiH - poput Bookstana, Slova Gorčina, na kojima i sam redovno sudjeluje. Dotakli smo se i teme da bi zbog interneta moć knjige mogla nestati, da se knjige manje čitaju.

“Mislim da se puno više štampa nego što se čita. Na neki način je to normalno jer je danas normalno da ako imaš 1.000 eura u džepu možeš izdati knjigu. Tome doprinose i mediji, tehnologija, štampe i izdavači jer nema zajedničke politike. Unatoč tome u Bosni  i dalje nestaje velika književnost koja nije prepoznata jer nemamo politiku koja bi je favorizirala“, smatra Stojić navodeći kako brojne svjetske zemlje, poput Austrije, znaju da je kultura najveća legitimacija jedne zemlje.

“Mi imamo sjajne umjetnike, a većina njih djeluje vani, jer ove nacionalističke vlasti ništa ne zanima”, smatra pjesnik.

Podsjeća da je u periodu komunizma veliki broj političara posjećivao brojne kulturne događaje.

Domaću književnost čita koliko može, u BiH gotovo sve, a u regiji koliko mu je dostupno, mada nastoji pratiti i regionalnu književnost.

“Mislimo da imamo sjajnih pisaca. Značajne knjige su roman Senke Marić, literatura Faruka Šehića, sjajni roman Emira Imamovića Pirketa ‘Terorist’ koji propituje taj fenomen naših ljudi koji se idu boriti na strana ratišta”, otkrio nam je Stojić navodeći kako čita i stranu literaturu.

Čita Pamuka, Uelbeka i inače sve što mu dođe pod ruku. Ljubitelj je, kako nam je rekao, književnosti koja je već ispisana, pomalo barokna.

“Najnovije što me je oduševilo je Ted Hughes (op. a. engleski pjesnik i dječiji pisac), njegove pjesme posvećene njegovoj pokojnoj supruzi Sylviji Plath. Nedavno sam čitao sjajnog srpskog pisca Srđana Valjarevića. To je nešto što odgovara mom senzibilitetu, jer danas se više čita ova trendi literatura i književnost koja nastaje iz tzv. novog novinarstva, gdje se pisci bave fenomeni stvarnosti”, rekao je utjecajni bh. pjesnik Mile Stojić za Radiosarajevo.ba.

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR