Mi u Bosni djeca smo jednog jezika

8
2

Bosanskohercegovacki pjesnik, prozaik i filmski scenarist Abdulah Sidran tokom intervjua za Agenciju Anadolija. Sarajevo, 28 februar 2013. AA Photo/Midhat Poturovic

I ove subote prostor sarajevskog Kamernog teatra 55 obogatila je matineja Abdulaha Sidrana nazvana “Sidran u podne” kada je ovaj veliki bosanskohercegovački pisac i pjesnik govorio o životnim događajima, Bogu, pomalo i o proteklom ratu, ali i knjigama u obrazovanju.

S obzirom na to da je današnja matineja upriličena tokom svetog mjeseca ramazana kada se muslimani postači odriču jela i pića od zore do sumraka, Sidran je čitao svoje pjesme koje  se tiču Boga i univerzuma i u tom smislu kazao da je sebe ranije smatrao ateistom, a danas se smatra agnostikom.

Govoreći o pisanju uopće naveo je da mu ne bi bilo teško kada bi mu neko zabranio da piše, ali ako bi mu neko zabranio da čita tada bi već tražio i da ga ubije. Ipak to nije slučaj s poezijom.

Ona je, kaže, tu negdje, lebdi u zraku, pitanje ko će je prije uzeti i s njome se proslaviti. No, pročitao je okupljenima jednu pjesmu koja se tiče jevrejskog groblja u Sarajevu, a za koju kaže da je zapravo produkt pjesničkog istraživanja.

Govorio je danas Sidran i o bosanskoj potrebi da zaštiti komšiju, ističuću da je svako zlo u Bosnu importirano te se prisjetio komande Radovana Karadžića na samom početku rata protiv Bosne, a glasila je “ubiti svakog Srbina koji izgovori riječ komšiluk”.

Upravo takva postavka stvari, mišljenja je Sidran, znači da je u Bosni i Hercegovini postojao mitski i uzvišeni pojam komšiluka, a “to ne može stati niti u jednu hašku presudu”, ali potvrđuje da je postojala želja da se ubije ideja dobrosusjedskih odnosa.

Izrazio je ogorčenje većinom udžbenika iz kojih osnovci i srednjoškolci uče, posebno izborom štiva u čitankama, zbog čega je taj cijeli sistem nazvao “udžbeničkom mafijom”.

Osvrnuo se i na korištenje različitih oblika jezika u Bosni i Hercegovini.

– Mi u Bosni smo djeca jednog jezika i ne trebamo se odreći niti jednog oblika riječi pa čak ni u morfološkom smislu. U ova četiri jezika 0,1 posto je uzajamnog nerazumijevanja, ali svaki narod ima neosporno pravo da jezik naziva svojim imenom – stav je Sidrana.

Smatra i da problemi s jezikom nastaju onda kada on postaje politička kategorija, ističući da “političari koriste jezik kao dio svoje borbe, a njihov cilj je udaljiti, ne približiti narode”.

– Zato je to stvar politike koja je vođena mahnitim razlozima – zaključio je Sidran.

“Sidran u podne” naziv je matineja koje se od aprila održavaju svake subote u Kamernom teatru 55, kao novi program ove teatarske kuće posvećen istaknutom bh. piscu i pjesniku Abdulahu Sidranu, a zamišljenim  kao susret pisca s građanima.

(FENA)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

8 KOMENTARI

  1. Ti ,guzijo , u BIH si djete jednog stojka , i to pravoslavnog .
    Sto su ti se ,kasnije umjesali turci ,pa sad izmisljas djedove , to je tvoja blaga retardiranost .
    Pa sad nezboris jezikom ,kojim si dosad pricao , Ti si klasicni kreten

    0

    0
  2. Sinovi hrvatskog jezika, osim Srba, a oni ionako nisu starosjedioci Bosne nego su ih doveli Turci tijekom svoje okupacije, i to ne kao Srbe, jer nisu ni bili Srbi, nego kao pravoslavne Vlahe (kao sto su i u Hrvatsku dosli Vlasi a ne Srbi), pa ih je SPC srbizirala, jer su Turci SPC dali velike slobode, za razliku od Rimokatolicke crkve koju su Turci uglavnom progonili.

    0

    0
    • Ti ,Guzijo sa sve ovim ustasom ,ako ste zavrsili srednju …
      I vasu i ustatasku drzavu , stvorili su Srbi .
      Ne verujem ,da iko ,i tebe i ustasu ,dok pricate vasim izmisljenim jezicima , moze da razume .
      A tebe guzijo ,ni porodica nije razumela

      0

      0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime