Metalno Zenica poslove traži na inostranom tržištu

0
1

metalno-zenica-radoviZenica – Za firmu Metalno d.d. Zenica 2014. godina bila je veoma teška, a na poslovanje su uticali mnogi faktori od poplava, do smanjenog obima poslova, koji su se uglavnom odnosili na projekte u građevinskom sektoru, izjavio je za Poslovni portal eKapija.ba direktor firme Metalno d.d. Zenica Semiz Šišić.

“U prošloj godini uradili smo most, dugačak 300 metara u Hrvatskoj, također most kod tunela Karaula prema Tuzli, objekte u Mittalu, proizvodnju i montažu filtera u TE Kakanj, te projekte u Švedskoj i drugim zapadnim zemljama”, rekao je Šišić.

Govoreći o problemima u metaloprerađivačkom sektoru, Šišić je pojasnio da domaće firme poslove mogu tražiti samo u inostranstvu, jer posla u BiH nema, zbog nedostatka investicija.

“Vlasti veoma malo pažnje posvećuju metalnom sektoru. Mnoge dobre firme, kao što su TAT, koji je radio za nuklearne centrale, Remont montaža Tuzla, FGO Banovići, FAKOL Lukavac, RUDSTROJ Kakanj, Kovina Visoko, danas više ne rade. Nikoga nije briga što BiH ostaje bez metaloprerađivačkog sektora. Imamo dobar kadar, kojeg nema ko uposliti, jer nema novih investicija. Naši varioci, bravari, drugi radnici čine okosnicu brodogradilišta u Hrvatskoj i mnogih firmi u Sloveniji, Njemačkoj”, spomenuo je Šišić.

Nedostatak garancija

Naveo je primjere rizika sa kojima se suočavaju domaće firme na stranim tržištima.

“Naše firme iz metaloprerađivačkog sektora izložene su brojnim rizicima od prevara, do poslovanja sa stranim kompanijama koje odu stečaj. Taman uradite posao stranoj firmi, a ona ode u stečaj. Naše kompanije nisu zaštićene i nemaju garancije za poslove u inostranstvu. Ne možemo se obratiti ni tužilaštvu, ni drugim institucijama, jer se niko ne želi upustiti u sporove sa zapadnim zemljama”, kazao je Šišić.

Prema njegovim riječima sadašnji porezi i doprinosi, parafiskalni nameti predstavljaju ogromno opterećenje za metalni sektor.

“Zbog visokih nameta firme iz metaloprerađivačkog sektora ostvaruju veoma malu zaradu, a ovo je svakako niskoprofitabilna grana, baš kao i tekstilna industrija. Veće firme, sa većim brojem zaposlenih radnika, ne mogu finansirati plate, poreze, doprinose, PDV i ostalo. Ukoliko želimo spasiti metalni sektor trebali bi imati olakšice kod poslovanja, makar jednu, dvije godine, dok se firma stabilizira ili da vlada preko razvojne banke obezbijedi povoljne kredite, kako bi se metaloprerađivački sektor mogao uhvatili dalje u koštac sa firmama iz Mađarske, Češke, i novim zemljama koje su ušle u EU”, poručio je Šišić.

(ekapija.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime