11. Juni 2016

NASLOVNICA MAGLAJ

INTERVJU – MEHMED MUSTABASIC, NACELNIK OPCINE MAGLAJ

MEHMED MUSTABAŠIĆ, NAČELNIK OPĆINE MAGLAJ:

SLOGAN „ MAGLAJ KAKAV ŽELIMO DA BUDE“ SE OSTVARUJE

 

Tekst Rašid Hakić
Saradnik na pripremi materijala: Mr. Ferhat Bradarić
Fotografije Općina Maglaj

Povjerenje građana dobio je na lokalnim izborima 2004. godine, što je potvrdio 2008. i 2012. godine.
Uvijek je tamo gdje treba pomoći u iznalaženju rješenja za probleme žitelja lokalne zajednice.
Dao je nemjerljiv doprinos u najtežim neprilikama, kada su, 2014. godine, klizišta uništavala domove i kada poplava u centru Maglaja dostigla visinu od dva metra.
Sa sugrađanima je bio i ostao prije svega kao čovjek, potvrđujuću organizatorske sposobnosti.
Oličenje je dobitnika koji vidi odgovor u svakom problemu. Sva navedeno je Mehmed Mustabašić, općinski načelnik – menadžer u pravom smislu te riječi.

PRIVREDNI ZENIT

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Mustabašić, kako biste u najkraćim crtama, predstavili privredni ambijent općine Maglaj krajem devedesetih godina prošloga stoljeća, koje su privredni subjeti bili nosioci razvoja i šta je obilježilo prve poslijeratne godine ?

M. MUSTABAŠIĆ:
Prije rata na području općine Maglaj privredne aktivnosti bile su organizirane monostrukturirano, uglavnom vezane za privredne subjekte DD “Natron“, koja se bavila proizvodnjom papira i kartonske ambalaže i čije djelatnost nije promijenjena, DD “Borik“ koja je proizvodilo namještaj, DD “Mapex“ sa trgovačkom djelatnošću na malo, te proizvodnjom jabuka i krušaka, DD “Robo-promet“ koje se bavilo trgovinom na malo i veliko, DD “Autoprevoz“ sa transportom roba i tereta, DD“22 decembar“ u oblasti građevinarstva, te DD“Industrija odjeće Maglaj – IOM“
U ovim firmama, pored državnih preduzeća u oblasti elektroprivrede, PTT-a, komunalnog i drugih, radilo je oko 8.000 radnika.
Tokom i poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu većina ovih preduzeća pretrpjela su velika ratna razaranja i devastaciju, a uz to izgubila su i ranija tržišta.
Poslijeratni period pratio je proces oporavka od posljedica rata, proces sanacije stambene infrastrukture i „vraćanja svih na svoje“, tako da nije bilo ulaganja u opremu i nove tehnologije u privrednim subjektima.
Paralelno s tim procesima, u poslijeranom periodu započinje i privatna inicijativa kod naših sugrađana i želja za pokretanjem vlastitih biznisa.
Otvaraju se male zanatske radnje, obrti i trgovine, a kasnije i privredna društva sa ozbiljnijim privrednim aktivnostima.
Analize koje se rade na nivou godine, pokazuju da je od rata do danas godišnja stopa rasta novoregistriranih firmi od 3 do 7 posto godišnje.

PRIVATIZACIJA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kako se realizovala tranzicija vlasničkih odnosa i na koji način se reflektovala na poslovanje privrednih subjekata ?

M. MUSTABAŠIĆ:
Analizom do sada obavljene privatizacije na području općine Maglaj, može se konstatovati, da je započeta i odvijala se u zakonom propisanim rokovima, tako da su sva preduzeća koja su na dan 31.12.1997. godine u bilansu stanja imala iskazan državni kapital, provela svu aktivnost na planu privatizacije uz određene problema koji su pratili ovaj proces.
Naglašavam i to da je, na traženje Općinskog vijeća Maglaj, u više navrata sačinjavana informacija u kojoj se ovom organu prezentovalo stanje o postignutim rezultatima na planu privatizacije.
Općina Maglaj, a u cilju informisanja Općinskog vijeća Maglaj i građana općine, tražila je od strane Kantonalne Agencije za privatizaciju dostavljanje podataka koji se odnose na konačne rezultate provedene privatizacije za sve subjekte sa područja općine Maglaj, posebno sa gledišta ispunjavanja ugovornih obaveza od strane kupaca.
Kompletan proces privatizacije za privredne subjekte, osim DD ’’Natron’’, za koju je bila nadležna Federalna Agencija za privatizaciju, sa područja općine Maglaj bio je u nadležnosti Kantonalne Agencije za privatizaciju, tako da je proces privatizacije u okviru pomenutih institucija proveden shodno kantonalnim i federalnim propisima, bez ikakvih uticaja od strane Općina.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje privredne grane imaju najveće potencijale za ulaganja i koje aktivnosti činite u cilju privlačenja investitora ?

M. MUSTABAŠIĆ:
Najznačajnije privredne grane na području Općine su proizvodnja papira i kartonske ambalaže, tekstila i tekstilne konfekcije, žičanih komponenti za autoindustriju, građevinske stolarije, proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, te jagodičastog voća.
Podsticaji za lokalne preduzetnike, odnosno mala i srednja preduzeća od strane Općine vezani su za Odluku o komunalnim taksama.
U članu 11. Odluke svaka novoosnovana firma, bilo pravno ili fizičko lice čija je djelatnost proizvodnja i poljoprivreda, oslobađaju se u 100 postotnom iznosu od obaveze prijavljivanja i plaćanja komunalne takse na istaknutu firmu za prvu godinu poslovanja, a prva godina počinje teći od dana dobivanja rješenja o registraciji. Svaka novoosnovana firma, bilo pravno ili fizičko lice, za sve druge privredne djelatnosti, izuzev banaka, štedionica, mjenjačnica, osiguranja, reosiguranja, kladionica, mikrokreditnih organizacija, i slično, oslobađaju se u 50 postotnom iznosu od obaveze prijavljivanja i plaćanja komunalne takse na istaknutu firmu za prvu godinu poslovanja. Od obaveze plaćanja komunalne takse oslobođena su i sva fizička i pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost u dijelu Starog grada, općine Maglaj, za period od 2013. do 2017. godine.
Programi podrške objavljeni od strane viših nivoa vlasti, međunarodnih organizacija, od kojih UNDP, USAID i SDC i drugih donatora kao što su ambasade u BiH i razvojne agencije drugih država, po objavljivanju javnih poziva se preuzimaju i postavljaju na web stranicu Općine, oglasnu ploču, i dostavljaju se na adresu sekretara Udruženja privrednika.
Također, Općina odnosno služba svoje kapacitete stavlja na raspolaganje kod prikupljanja dokumentacije i pisanja programa za aplikacije. U posljednjih 5 godina praktikujemo i program poticanja mladih za pokretanja start-up biznisa.
Općinska razvojna kancelarija koristi sve raspoložive instrumente i prilike u cilju promocije Maglaja kao izvanredno povoljnog mjesta za pokretanje poduzetničkih inicijativa, te pružanja podrške i povezivanja lokalnih privrednih subjekata sa relevantnim partnerima.

 

MAGLAJ-IZUZETNO POVOLJNO PODRUČJE ZA INVESTIRANJE

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje načine komunikacije ste uspostavili sa privrednicima, kakvim se može opisati stanje u privredi na području općine Maglaj i koji privredni subjekti prednjače u poslovanju i investiranju ?

M. MUSTABAŠIĆ:
Općina Maglaj, sa lokalnim privatnim sektorom komunicira na više načina i to organizovanjem redovnih sastanaka sa Udružnjem privrednika i razgovora o aktuelnim temama, organizovanjem sastanaka sa predstavnicima 10 Udružnja poljoprivrednih proizvođaća i 3 zemljoradničke zadruge i razgovora o aktuelnim temama iz poljoprivrede, putem web stranice Općine, putem lokalne RTV Maglaj, kao javnog medija.
Svako novoregistrirano preduzeće ili radnja, odnosno obrt obavještavamo da u što kraćem roku dostave svoju e-mail adresu, kako bi aktuelne vijesti i nformacije bile proslijeđene na najjednostavniji i najbrži način.
Nosilac privrednog razvoja na području Općine Maglaj je preduzeće DOO “Natron-Hayat”, sa 908 zaposlenih.
Na području općine, pored navedenog, u sklopu 226 privrednih društava i njihovih poslovnih jedinica, registrovano je 345 privrednih djelatnosti. Osim privrednih društava na području Općine registrovano je i oko 350 samostalnih radnji, 5 javnih preduzeća i ustanova, 3 zemljoradničke zadruge, 10 udruženja poljoprivrednika i asocijacija udruženja poljoprivrednika ‘’Farmer’’ Maglaj.
Na području općine Maglaj trenutno posluje i pet banaka i to Privredna banka PBS Sarajevo, Sparkasse Bank, Unicredit Zagrebačka banka, Investiciono komercijalana banka i Turkish-ziraat banka u okviru Kombinata ‘’Natron-Hayat’’, što je od velikog značaja za budući razvoj privrede ove Općine.
Od ukupnog broja registrovanih djelatnosti na području općine Maglaj, trgovinskih djelatnosti je procentualno najviše i to 41,10%, proizvodne djelatnosti 9,51%, uslužne i ostale djelatnosti 27,92%, građevinarstva 6,44%, ugostiteljstva i turizma 4,91% i saobraćajnih djelatnosti 10,12%.
Bivši Kombinat ‘’Natron’’, kao strateško preduzeće u nadležnosti Federalne Agencije za privatizaciju, sa 1. majem 2005. godine privatiziran je od strane turske korporacije ‘’Kastemone Entegre’’ kao ‘’JOINT VENTURE’’ sa 80% turskog kapitala i 20% učešće starog DD ’’Natron’’-a, nakon čega je registrovan ‘’Natron-Hayat’’ doo Maglaj. Kasnijim upisom je dodatno povećao učešće za 18,23%, tako da je sada omjer vlasništva 98,23% u korist turskog kapitala i 1,77% učešća starog DD “Natron“ Maglaj. Prema posljednjim podacima do sada je u ovaj privredni subjekt investirano oko 100 miliona eura.
Značajne investicije ostvarili su i drugi privredni subjekti koji posluju na području naše Općine i to „Excel Assemblies“ doo iz Velike Britanije, koji se bavi proizvodnjom žičanih komponenti. Vrijednost investicije je 3,5 miliona eura i zapošljava 520 radnika. Uspješno posluje i „HM-Promet“ sa 420 zaposlenih, koji se bavi proizvodnjom žaštitne opreme, sa vrijednošću investicije od 2,5 miliona eura.
Listu uspješni upotpunjava i „Bontex“ sa proizvodnjom modnih košulja, vrijednošću investicije 1,5 miliona ura i 320 zaposlenih, te „Fine Life Group“ u kojem 70 zaposlenih proizvodi modnu odjeću, gdje je investirano 0,5 miliona eura.

 

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta predstavlja komparativne prednosti općine Maglaj po pitanju poslovnih zona, elemenata razvoja poljoprivrede, turizma i ostalih privrednih oblasti ?

M. MUSTABAŠIĆ:
Na području općine rezervisano je 10 Poslovno-industrijskih zona, i to Liješnica 1, Liješnica 2, «Južni dio Maglaj» kod gradskog stadiona, Kosova, Čakalovac, Jelovac-Tukovi, Misurići, Moševac, Novi Šeher i poslovna zona Poljice.
U posljednje vrijeme iskazan je veliki interes potencijalnih investitora, kako domaćih tako i inostranih, za izgradnju privrednih objekata.
Tako su za ulaganje u izgradnju proizvodnih hala na području općine Maglaj, pored domaćih investitora, interes iskazali i investitori iz Njemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske i Turske.
Kada je u pitanju poljorprivreda područje općine Maglaj raspolaže sa 5360 hektara oranica, uglavnom u ravnicama dolinom rijeke Bosne. Pod voćnjacima se nalazi 763 hektara, livade zauzimaju 234 hektara, pašnjaci 1006 hektara i šume 7955 hektara.
Osnivanjem Zemljoradničkih zadruga i Udruženja poljoprivrednika, odnosno udruživanjem rada i osnovnih sredstava rada članova zadruga i udruženja, plan je postići organizovanu poljoprivrednu proizvodnju i povećanje njenog obima.
Na osnovu takvih usmjerenja na području općine registrovane su 3 Zemljoradničke zadruge i to ‘’Maglajka’’ iz Liješnice, ‘’Magplas’’ iz Bočinja-Bakotića i ‘’Agrar-Šeher’’ iz Novog Šehera. Registrovano i 10 Udruženja građana poljoprivrednih proizvođača i to ‘’Bistrica’’ Ravna-Oruče, „Kopice“ Kopice, ‘’Jedinstvo’’ Bočinja, ‘‘Cow-how’’ Čobe, “Agrar” Čobe, ‘’Poljoprivrednik’’ Novi Šeher, ‘’Pčelar’’ Maglaj, ‘’Melisa’’ Bakotić – Ulišnjak, ‘’Šampinjon’’ D. Ulišnjak, ”Agrar -Težak” Maglaj i Asocijacija udruženja poljoprivrednika ‘’Farmer’’ Maglaj vezanih za proizvodnju mlijeka
Općina Maglaj na nivou godine izdvaja značajna sredstva za podsticaj poljoprivredi, što iznosi oko 150.000 KM za sufinansiranje poljoprivredne proizvodnje.
Usvojili smo i ‘’Strategiju razvoja općine Maglaj za period 2012.-2020. godina’’, kao strateški dokument u planiranju budućeg razvoja.
Poseban značaj pridajemo i regionalnom razvoju. Tako je, po uzoru na praksu u zemljama EU registrovana i Lokalna akciona grupa – LAG regije Doboj. Općina Maglaj je zajedno sa općinom Doboj osnivač Lokalne akcione grupe – regije Doboj pod pokroviteljstvom UNDP BiH, što pruža mogućnost za implementiranje projekata iz Strategije razvoja.
Cilj LAG-a je razvoj ruralnih dijelova općina Maglaj i Doboj. Jedan od preduslova za realiazaciju projekata, finansiranim sredstvima Evropske unije je postojanje lokalnih strategija razvoja i nominiranje projekata koji doprinose razvoju lokalne zajednice.
Lokalna akciona grupa regije Doboj je jedna od prve tri lokalne akcione grupe osnovane u Bosni i Hercegovini i prvenstveno predstavlja model javno- privatnog partnerstva. Osnivači LAG-a regije Doboj su predstavnici javnog i privatnog sektora iz općina Maglaj i Doboj, s ciljem da kroz implementaciju razvojnih ciljeva iz strateških planova općina koje trenutno pokriva, postane vodeća snaga u razvojnim aktivnostima cijele regije.
Kroz dijalog javnog sektora, općinskih organa i predstavnika i privatnog sektora, cilj je obezbijediti neophodne preduslove za ubrzan ruralni razvoj cijele regije. LAG regije Doboj osnovan je u decembru 2007. godine, a posebnost leži u tome što je koncipiran modelom javno-privatnog partnerstva, te kao takav ima značajnu prednost u odnosu na ostale aktere u oblasti ruralnog razvoja, jer se kroz uključivanje svih aktera na polju ruralnog razvoja i zajednički rad istih ostvaruje dodatna vrednost, odnosno sinergetski efekat i omogućava ubrzaniji i snažniji rast ruralne ekonomije.
Na području općine Maglaj postoji i bogata turistička ponuda koju čine izletište sa mini ski stazom i restoran ‘’Borik’’, planinarski dom ‘’Ošve’’, hotel ‘’Galeb’’, motel ‘’Chicago’’ Kosova, riblji restoran ‘’Riva’’, restoran ‘’Kameni zamak’’, restoran ‘’Mat-am’’, Wisa shoping centar, te Shoping Euro centar.
Prirodne i istorijske znamenitosti su pećina ‘’Megara’’, ‘’Kamene kugle’’, izletište ‘’Bistrica’’, planina Ozren, stara jezgra grada Maglaja sa Starom tvrđavom, te spomenik austro-ugarskim vojnicima.
Bogastvo sadržaja čine i vjerski objekti džamije Kuršumlija, Nova gradska Vali Recep Yazicioglu džamija, Sukija i Fazli pašina džamija, svetište Sveti Leopold Mandić i Pravoslavna crkva Sveti Ilija prorok.
U organizaciji Općine održavaju se i tradicionalne kulturne i turističke manifestacije „Studentsko ljeto“, Večeri poezije „Mulabdićevi dani“, Turistička i gastro ponuda Maglaj, te ‘’Promocija proizvođača organske hrane’’.
Na području općine djeluju lovačko društvo ‘’Soko’’ i sportsko-ribolovno društvo ‘’Bosna’’ u okviru kojeg se organizuju i razne sportske manifestacije u sportskom ribolovu na rijeci Bosni.

VIŠEMILIONSKE ŠTETE

BH BUSINESS MAGAZINE:
U maju 2014. godine općinu Maglaj pogodila je poplava katastrofalnih razmjera.
Koje posljedice je uzrokovala na stambene objekte, poslovnu i komunalnu infastrukturu i poljoprivredne resurse ?

M. MUSTABAŠIĆ:
Šira javnost je putem medija imala priliku pratiti svo ono što se tada dešavalo u Maglaju.
Iskazano u brojkama bilo je 1499 poplavljenih stambenih objekata, od čega 2 totalno uništene kuće i 24 totalno uništena stana, sa 5343 iseljena stanovnika.
Kada su u pitanje objekti poslovne i komunalne infrastrukture oštećen je viseći most pored Natron Hayata, 200 metara magistralnog puta M17 u naselju Kosova, 300 metara regionalne ceste Novi Šeher-Tešanj, 2600 metara regionalnog puta Maglaj-Liješnica, 150 metara lokalnog puta Jablanica-Gornji Rakovac, lokalni put Liješnica-Bradići, lokalni putevi kroz Mjesne zajednice Kopice, Strupinu, Galovac, Gornji Ulišnjak, Ošve, Mladoševicu i Ulišnjak, 297 privrednih subjekata, 4 škole, 3 vjerska objekta, gradska biblioteka, 2 dječja vrtića, sportska dvorana, Dom kulture, Dom zdravlja, 3 apoteke, sportski klubovi, vatrogasni dom, autobuska stanica, 2 benzinske pumpe, pošta, elektrodistribucija, policijska stanica, komunalno javno društvo, 2 hotela i ostalo.
Poseban segment prirodne nesreće je pojava preko 1000 klizišta različite veličine, a koja zahtijevaju izvođenje kompleksnih radova i velika finansijska sredstva za njihovu sanaciju.
Štete u poljoprivredi su bile također enormne o čemu svjedoče i podaci o 6000 hektara poljoprivrednog zemljišta koje je privremeno ili trajno onesposobljeno ili uništeno, od čega 327 hektara ratarske proizvodnje različitih vrsta i kultura, 5000 metara kvadratnih plasteničke proizvodnje, zajedno sa plastenicima, oko 52 hektara šumskog zemljišta, 78 hektara višegodišnjih nasada voćarskih kultura sa dominantnim zasadima jabuke, kruške i maline, 78 stočnih grla je uginulo, te 3120 jedinca peradara.
Ukupna procijenjena šteta je 166. 633. 940 KM, od čega 90. 380.484 KM štete na privrednim subjektima. Sreća u svemu navedenom je da u ovoj prirodnoj katastrofi nije bilo ljudskih žrtava.

 

VELIKODUŠNA POMOĆ

BH BUSINESS MAGAZINE:
Nakon povlačenja rijeke Bosne u korito uslijedila je faza izgradnje uništenog i obnove oštećenog.
Koliko je sredstava do sada realizovano i ko su bili najznačajniji donatori ?

M. MUSTABAŠIĆ:
Nakon poplave čekalo nas je iznimno mnogo posla, pri čemu je iskazan veliki stepen solidarnosti i pomoći brojnih donatora i organizacija.
U oblasti ekonomije realizovano je 4.654.000,00 KM, u obnovu 1500 kuća i stanova investirano je 5.500.000,00 KM, u obnovu i opremanje objekata javnog sektora uloženo je 6.780.000,00 KM, te u obnovu i rekonstrukciju infrastrukturnih objekata 4.200.000,00 KM, što znači da je sveukupno investirano 21.132.000,00 KM.
Naravno, radi se o dijelu realizovane pomoći posredstvom općine Maglaj, dok su sredstva privrednih subjekata, humanitarnih organizacija i pojedinaca u procesu oporavka znatno veća.
Najzačajniji donatori u procesu obnove i oporavka su EU/UNDP, USAID/CRS, Turska razvojna agencija TIKA, vlade Švicarske, Francuske, Italije, Norveške, Turske i Japana, SIDA, UNESCO, Hilfswerk Austrija, Mercy Corps, Word Vision, Al Shiddi Group Sarajevo, Crveni križ FBiH, Islamic Relief, vlada FBiH, Federalni fond za pomoć nastrasalim područjima ord prirodne nesreće na teritoriji FBiH, resorna ministarstva, vlada ZDK, resorne ministarstva, gradivi i općine BiH, Slovenije, Njemačke, Hrvatske i Austrije, privredne i humanitarnne organizacije, dijaspora i građani pojedinci.
Koristi priliku da se svima i na ovaj način zahvalim za iskazanu solidarnost i pomoć.
U dosadašnjem periodu mnogo toga smo izgradili i sanirali, a procenualno to znači oko 75 posto od totalno uništenog ili oštećenog. U fazi su aktivnosti da i preostalih 25 posto dovedemo u funkcionalno stanje. Hvala građanima općine Maglaj na hrabrosti, samoorganizanju i strpljenju koje su iskazali u tim teškim danima, punim iskušenja.
Hvala svima onima koji su, iz brojnih gradova BiH došli i na svoj način pomogli da patnje građana općine Maglaj budu manje.
Danas, dvije godine nakon prirodne kataklizme, s pravom mogu reći da se slogan „Maglaj kakav želimo da bude“ ostvaruje.
Privredni ambijent, stalni porast broja uposlenih i sve ostalo što pozitivno utiče na općedruštveno stanje potvrđuje da se na području općine Maglaj živi bezbrižno i sretno.

 

Mehmed Mustabašić, rođen 28.06.1959. godine u Ulišnjaku. Osnovnu školu i Opću gimnaziju završio u Maglaju a Prirodno-matematički fakultet – Odsjek za matematiku završio u Sarajevu i stekao zvanje profesora matematike.
Početkom školske 82/83 godine počeo je raditi kao profesor matematike u Srednjoškolskom centru “25. Maj” Maglaj. Od 1998. godine do 16.11.2004. godine obavljao dužnost direktora Mješovite srednje škole u Maglaju.
U Općinskom vijeću Maglaj bio je vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika SDA od 1997. godine do oktobra 2003. godine.
Posljednjih petnaestak godina aktivno se bavio odbojkom i bio je predsjednik Upravnog odbora Odbojkaškog kluba Maglaj, te čovjek koji podržava sve vrste sportova i zahvaljujući kojem je Maglaj imao, do poplava u maju ove godine, najperspektivnije omladinske nogometne, odbojkaške i rukometne selekcije. Na funkciju Općinskog načelnika izabran je najvećim brojem glasova birača iz reda sva tri konstitutivna naroda u oktobru 2004.
Dobri rezultati poslovanja i slogan „Maglaj kakav želimo da bude“ osigurali su mu jedan od najboljih izbornih rezultata po procentu u čitavoj Bosni i Hercegovini 2008. godine, kada je po drugi put izabran za načelnika. Na lokalnim izborima 2012. godine po treći put je izabran na funkciju Općinskog načelnika na kojoj se i danas nalazi.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada za svoj uspješan rad, a ističe kao najbitnije i najdraže priznanje „Grb Maglaja“ – najviše općinsko priznjanje kojeg Općinsko vijeće dodjeljuje zaslužnim pojedincima i institucijama koje promovišu Maglaj i njegove vrijednosti, a koje je dodjeljeno 18.septembra 2009., na Dan općine Maglaj. Dobitnik je i priznanja Najnačelnik Jugoistočne i srednje Europe za 2010. godinu uz načelnike Podgorice (Crna Gora), Kumanova (Makedonija) i Starog Grada Sarajevo (Bosna i Hercegovina).
Oženjen je, otac dvije kćerke.

(bbusines.ba)

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR