Loše cestovne komunikacije koče turistički razvoj USK-a

0
15

7d7e099c-4e47-4636-b8a3-ed72e0bf0a60opcina-ravno1Bosanski Petrovac – Nepunih 15 kilometara od granice s Europskom unijom, 100-tinjak kilometara od Slovenije, 150 kilometara od Jadrana, Bihać je po svom prometnom položaju trebao biti jedan od najrazvijenijih gradova regije . 

Ipak, loše željezničke i cestovne komunikaciji ne smo prema ostatku svijeta, nego i  prema glavnom gradu države BiH zakočile su Unsko-sanski kanton u turističkom, gospodarskom i svakom drugom razvitku.

Netom završena Međunarodna Una-regata ponovno pokazala koliko je važno ustrajno promovirati Nacionalni park Una, kako bi se što bolje iskoristio turistički potencijal netaknute prirode.

S istim se ciljem već godinama na relaciji Bihać-Martin Brod krajem svibnja organizira Rotary-vlak Smaragdnom dolinom Une.

Pa ipak, Unska pruga, koja bi mogla biti najbrži, najčistiji i, ništa manje bitno – najjeftiniji način da turisti stignu u Nacionalni park i dalje je, ako se izuzmu povremene turističke manifestacije, većinu vremena izvan funkcije.

„I putnička povezanost, pogotovu u ljetnoj turističkoj sezoni, kontinenta sa Jadranom značila bi upravo i promociju ovog dijela BiH, NP Una, ali isto tako mogu reći da bi značilo puno i za lokalno stanovništvo koje živi u području Nacionalnog parka, stanovništvo mjesnih zajednica Kulen Vakuf, Martin Brod i Orašac kojima bi ta pruga donijela još jedan značajniji iskorak“, rekao je Amarildo Mulić, ravnatelj Nacionalnog parka Una.

Do rata je Unskom prugom dnevno prometovalo i do 200-tinjak, što putničkih što teretnih vlakova. Industrijske zone krajiških gradova koje su zapošljavale na desetke tisuća radnika bile su izravno oslonjene na tu prugu.

U poslijeratnome gospodarskom kaosu činjenica da su oni, koji bi se eventualno i usudili proizvoditi, zbog zatvorene Unske pruge, ali i nikad rekonstruirane željezničke infrastrukture prema Sarajevu –  bili osuđeni na preskupi cestovni promet, u pravilu je značila još dublju propast.

Naravno da je i to u startu rušilo cijenu tvornica koje su u privatizaciji potpuno opljačkane.

„Dakle dolazimo u situaciju da država mora ponovno da vraća vlasništvo nad subjektima kojima je nekad dala zemljište u tom smislu mi smo poduzeli određene aktivnosti i pokušat ćemo da sve to zemljište koje je već jednom pripremljeno da bude u funkciji razvoja privrede da ga ponovno vratimo u vlasništvo Općine Bosanaka Krupa“, pojasnio je Armin Halitović, načelnik Općine Bosanska Krupa.

Zbog utjecaja kamionskih lobija u prošlosti bilo bi logično pretpostaviti da se ulagalo barem u cestovnu infrastrukturu.

No, magistralni put M-5 koji povezuje Granični prijelaz Izačić, preko Bihaća, Bosanskog Petrovca i Ključa sa Sarajevom, svih ovih godina nije moderniziran; zbog čeg su Ripački klanac i prijevoj Lanište  i dalje usko grlo za vozače, čak i prilikom malo jačega pljuska. Ceste Federacije BiH sad tek na tim dionicama najavljuju gradnju trećega kolničkog traka, pa čak i treći krak od Perkovca prema Drvaru.

„Radi se o projektu vrijednom 40 milijuna eura, investitor je Europska investiciona banka i Europska banka za obnovu i razvoj, Svjetska banka i Direkcija cesta 1:15 Mi kao Općina kao niži nivo vlasti mi smo sad na ovom sastanku dogovorili da krenemo u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa“, kaže Zlatko Hujić, načelnik Općine Bosanski Petrovac.

Postupak ekspropijacije već je u tijeku. Nada umire zadnja. No, Krajišnici, naviknuti da nakon najava milijunskih projekata dobiju tek one s nekoliko nula manje, bolju prometnu budućnost, naravno, da priželjkuju, ali u to, dok ne vide, ne vjeruju.

(federalna.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime