Belgija – Briselski sporazum u dijelu koji se odnosi na implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” ne nudi način za rješenje u pogledu izbornih prava građana BiH, nego cementira etničke podjele u BiH, te vodi njenoj podjeli i u suprotnosti je s evropskim iskustvima i praksom, temeljenoj na poštivanju Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (EK).
Ocjena je to uvodničara današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99 na kojoj su o temi “Ukidanjem izbornog prava građana BiH – Briselski sporazum je antievropski” govorili prof. dr. Lada Sadiković, Dervo Sejdić i prof. dr. Džemal Sokolović.
Dr. Sadiković pitanje provedbe presude u predmetu Sedić i Finci posmatra u širem kontekstu i smatra da je to, među ostalim, i pitanje opstanka države, nepromjenjivosti granica i ekonomskog prosperiteta BiH, te dovodeći to u vezu s imperativom primjene prava i sloboda iz Evropske konvencije, kao preduvjeta za evropski integracijski proces naše zemlje.
Naglašava da bi provedbom presude, na način kako je to predviđeno aktuelnim dogovorom iz Brisela, BiH trebalo oko pedeset godina da se provede sve što će uslijediti, podsjećajući da bi nakon diskriminacije građana iz reda ‘ostalih’, veoma brzo moglo doći na red i pitanje diskriminacije konstitutivnih naroda u BiH, a što će biti aktuelizirano presudom u predmetu dr. Ilijaz Pilav protiv BiH (apelacija Sudu u Strasbourgu u povodu nemogućnosti da se njen podnositelj kandidira za Predsjedništvo BiH iz RS-a), a koja bi uskoro trebala biti riješena.
Uz ocjenu da se EK ne može primjenjivati na reduciran način, nego da se njena primjena mora izvršiti u cijelosti, Sadiković navodi da EK ima prioritet nad svakim drugim pravom u BiH.
U tom je kontekstu, podsjeća na posljednju Rezoluciju Evropskog parlamenta (paragraf 15.) da se u BiH pod pokroviteljstvom jednog diplomatskog tijela i vodstvom visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i saradnju Chaterine Ashton povede široka inicijativa o ustavnim promjenama koja bi zahvatila sve segmenete društva u BiH, a radi usvajanja ustavnih promjena, ili novog ustava, kako bi se konačno prevazišle barijere koje stoje na putu napretka BiH.
Jedan od podnositelja apelacije u predmetu Sejdić i Finci , Dervo Sejdić kazao je da bi presudom trebala biti zajamčena prava svih građana u BiH, podsjećajući da je njena doslovna provedba moguća i na način da se bez etničkih prefiksa iz FBiH biraju dva, a iz RS-a jedan član Predsjedništva BiH, te da je drugo pitanje zastupljenosti naroda, odnosno građana na jednoj ili drugoj teritoriji.
– To pitanje presuda ne tretira, kao što ne tretira ni pitanje unutrašnjih podjela, poput dvije izborne jedinice u FBiH – navodi Sejdić uz ocjenu da je to zapravo daljnje cementiranje etničkog principa te put ka daljnjoj podjeli BiH.
Po njegovim riječima, građani BiH takvim konceptom gube individualna građanska prava koja jamči EK, a na čemu se zasniva i sama presuda Suda iz Strasbourga.
Prof. dr. Džemal Sokolović smatra da je ova tribina (sesija Kruga 99) glas savjesti građanske BiH.
U osvrtu na zahtjev da Hrvati biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dr. Sokolović navodi da taj zahtjev zvuči logično i racionalno, ali da on podrazumijeva isti takav zahtjev od Bošnjaka i Srba.
– Upravo to što zvuči i logično i racionalno i čak legitimno, negira u stvari taj zahtjev koji dolazi u ovom trenutku sa hrvatske strane, eminentno negira pravo svih nas da biramo svi naše zajedničko predsjedništvo – pojašnjava on.
Sokolović navodi “da kada bi Hrvati birali predsjednika Hrvata taj bi zahtjev bio veoma legitiman”.
– Međutim, oni biraju, kao i svi mi člana Predsjedništva BiH, a Predsjedništvo BiH je nosilac suvereniteta svih nas i ja ne želim da ja ne učestvijem u biranju onoga ko je moj suveren – kazao je.
– To znači da upravo time što negiram pravo drugih da biraju mog predstavnika, ja u stvari negiram svoje vlastito pravo da budem predstavljen od svih članova Predsjedništva BiH kao suverena – precizira Sokolović, navodeći da se taj njegov sud zasniva na stavu da BiH nema izlaza u etničkim podjelama, te da bh. društvo mora počivati na pojedincu/građaninu.
Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi s razgovorima Lagumdžija – Dodik, kao šefova partija, Sokolović je kazao da ne razumije kako šefovi partija mogu da govore o sudbini suvereniteta BiH, navodeći da je pitanje vojne imovine jedan od elemenata te suverenosti.
Sejdić je u odgovoru na isto pitanje ukazao na neophodnost vraćanja razgovora o strateškim pitanjima u institucije BiH.
(fena.ba)
