“Karadžiću je teror bio strateško oružje”

0
3

alg-bosnia-rodovan-karadzic-jpgSrebrenica, Holandija  ̶  U Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu danas je nastavljeno iznošenje završnih riječi u predmetu protiv Radovana Karadžića, nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske, optuženog za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tokom ratnog perioda u Bosni i Hercegovini.

Drugi dan iznošenja završnih riječi Haškog tužilaštva u znaku je sumiranja dokaza optužnice u vezi sa Karadžićevom odgovornošću za granatiranje Sarajeva I genocid u Srebrenici.

Karadžić je koristio teror kao strateško oružje, ustvrdilo je u završnoj riječi Tužilaštvo Haškog tribunala, koje je i danas prezentiralo niz dokumenata i izjava svjedoka koji idu u prilog zahtjeva Tužilaštva da se Karadžiću izrekne kazna doživotnog zatvora.

Tužilaštvo je prezentiralo niz dokumenata koji dokazuju da je Karadžić izdavao naredbe za granatiranje opkoljenog Sarajeva zaključivši kako je on mogao “povećati i smanjivati razinu terora kojima je kažnjavao Armiju BiH“ za akcije koje je ona izvela u drugim dijelovima BiH.

Uz ostalo, pokazane su i fotografije pijace Markale u Sarajevu nakon ispaljene granate koja je usmrtila 68 i ranila 144 osobe.

Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine. Uhapšen je nakon niz godina skrivanja i prebačen u Den Haag iz Srbije 30. jula 2008. godine, dok mu je suđenje po 11 tačaka optužnice započelo 26. oktobra 2009. godine.

Isto tako, Tužilaštvo Tribunala u Haagu saopćilo je i ranije da bi Karadžić trebao biti osuđen na doživotnu robiju, ukoliko bi značajnim dijelom bio proglašen krivim, prema optužbama za koje mu se sudi.

Tužilaštvo je u ovom slučaju izvelo 195 svjedoka, suci su pozvali i sami jednog svjedoka, dok je odbrana izvela njih 238.

Karadžić, koji se u sudskom postupku zastupao sam, do kraja se borio pravnim sredstvima kako bi osporio postupak i poništio ga. Ipak, prvostepene i žalbene sudije su odbile sve njegove pokušaje tako da se dugotrajno suđenje približilo samom kraju.

Također, Karadžić je uputio i niz zahtjeva za ponovnim pozivanjem više svjedoka u vezi na vrijeme neobjelodanjenih dokaza tužilaštva. Ipak, sudije su zaključile da pri tom nije dao nijednu valjanu osnovu zbog čega bi objelodanjeni materijal bio relevantan da bi zahtijevao ponovno pozivanje. Sudije su odbacile i zahtjev tužilaštva za ponovnim otvaranjem postupka u vezi sa masovnom grobnicom Tomašica.

(Anadolija)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime