Kada zagađenje guši zagađivača: RiTE Ugljevik se počeo gušiti u vlastitom dimu

0
1

140822050.2_xlUgljevik – Termoelektrana u Ugljeviku mora drastično smanjiti količinu sumpordioksida u dimu pa je uzela kredit od 181 milion maraka za izgradnju postrojenja za odsumporavanje. Početak otplate kredita se primiče, a izgradnja još nije počela.

Javno preduzeće Rudnik i termoelektrana Ugljevik (RiTE) se počelo gušiti u vlastitom dimu koji sadrži ogromnu količinu štetnog sumpordioksida. Nakon što je decenijama trovao zrak Bosne i Hercegovine (BiH) i susjednih zemalja, dim se ispriječio i na putu poslovanja Termoelektrane.

Korištenjem prljavog uglja za proizvodnju električne energije, Termoelektrana godišnje proizvede i do 160.000 tona sumpordioksida (SO2), izbacujući u svakom kubnom metru (m3) dima i do 125 puta više SO2 nego što dozvoljavaju evropski ekološki propisi.

Raste pritisak na RITE da u naredne tri godine smanji količinu SO2 u dimu sa 25.000 na prihvatljivih 200 miligrama po metru kubnom (mg/m3). BiH se na to obavezala prije osam godina, kada je sa Evropskom unijom potpisala Ugovor o uspostavi Energetske zajednice (EZ).

Zbog toga je RITE prije pet godina podigao kredit od 181 milion maraka za izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (ODG). Izgradnja je trebala biti završena do kraja 2013. godine, ali još uvijek nije ni počela.

Članovi Sindikata RITE-a ne vide smisao ugradnje ovako skupog postrojenja u termoelektranu staru skoro 30 godina. Strahuju da bi novi troškovi mogli ubrzati gašenje termoelektrane čija su postrojenja sve nepouzdanija.

Pepeo u voćnjacima

Ugljevička termoelektrana troši ugalj koji sadrži oko pet posto sumpora. Prilikom sagorijevanja u zrak idu čestice pepela i štetni gasovi, među kojima su azotni oksidi, ugljendioksid te veoma štetni SO2 koji uzrokuje kisele kiše i zagađuje zemljište i vodu.
Udisanje ovog gasa može izazvati iritacije nosa i grla, kašalj, astmu, nakupljanje tekućine u plućima, a može biti i smrtonosno, navodi Kanadski centar za zdravlje i sigurnost.

Prema podacima same Termoelektrane, zemljište i vodu zagađuju i čestice koje padaju po izlasku iz dimnjaka ili su nošene vjetrom sa odlagališta pepela. U toku proizvodnje električne energije nastaju velike količine otpadnih voda koje se ispuštaju u ugljevičke rijeke Mezgraju i Janju.

Voćnjaci u blizini Termoelektrane često su prekriveni debelim slojem pepela i u ovom mjestu odavno ne rađaju šljive požegače, neprikosnovene u proizvodnji vrhunske šljivovice. Uprkos tome, grupica entuzijasta na čelu sa Darkom Miloševićem osnovala je Udruženje voćara Eko voće.

Milošević kaže da voćari ne mogu imati ekološku proizvodnju dok je tu termoelektrana.
Društvo plaća i ogromnu ekonomsku cijenu zagađenja, jer ono povećava troškove u zdravstvenom sektoru i smanuje prinose u poljoprivredi. Samo zagađenje sumporom iz RITE-a Ugljevik košta ekonomiju BiH više od 2,1 milijarde maraka godišnje. To je polovina ukupnih šteta od zagađenja iz termoelektrana u BiH, piše u prošlogodišnjoj Studiji evropske Energetske zajednice.

Dimnjak veći od Eiffelovog tornja

Milan Mirković, direktor Termoelektrane, kaže da je u vrijeme njene izgradnje prije trideset godina rješenje bilo napraviti što viši dimnjak kako bi dim išao dalje.

“Što se više puši na dimnjak, sve je bolja i jača fabrika. Imali smo i grb BiH sa dimnjacima iz kojih se puši. Danas već nije tako”, kaže on.

(klix.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime