8. Juli 2019

Jedna fotografija bolje od mnogih ispričanih priča govori o tragediji srebreničkog genocida, a začudo snimljena je godinama nakon masovnih ubistava iz 1995 godine. Na toj fotografiji „uhvaćeno“ je lice žene koja nije u stanju prikriti bol, a ekspresija njenog lica svjedoči ne samo o užasu genocida nego pripovijeda i priču o onima koji su preživjeli taj kobni juli.

A preživjele su mahom žene i svaka od njih može posvjedočiti jednu užasnu pripovijest, priču o tome kako su odvajane od svojih muškaraca i kako su u godinama koje su uslijedile, u svojim prognaničkim samoćama, vapile da doznaju makar samo jedan detalj iz sudbina svojih nestalih. A onda su se počele okupljati na kolektivnim dženazama u Potočarima sahranjujući posmrtne ostatke svojih očeva, muževa, braće i sinova pokazujući tugu koju su cijele godine krile stamenim dostojanstvom.

Kada priča o fotografiji, Almin Zrno suspreže ljutnju i bol jer memorirati preživjele žrtve srebreničkog genocida uvijek je bio profesionalni zadatak koji je nadilazio uobičajeno. I fotografija koja će potresti svakog onog ko je vidio ženu „uhvaćenu“ u trenutku ispoljavanja osjećaja nastala je na „radnom zadatku“.

Prisjećajući se trenutka kada je nastala Zrno kaže da se, nakon što je shvatio kakvu fotografiju ima, nešto promijenilo u njemu i od tog trenutka na stvarnost je počeo gledati iz drugačije perspektive.

Nastala u Potočarima

„Fotografija je nastala 2001. na jednom od prvih velikih ukopa srebreničkih žrtava u Potočarima. Tada sam radio u magazinu BH Dani i otišao sam po zadatku na taj tužni događaj i u moru nekih fotografija koje sam radio tada uradio sam i ovaj portret majke Srebrenice. Kada je objavljen izazvao je mnogobrojne reakcije i poslužio je kao inspiracija za mnoge umjetnike svijeta“.

Izraz tog lica natjerao je Zrnu da postavi sebi bezbroj pitanja i u tom traženju objašnjenja ili bilo kakvog smisla kojim bi bio u stanju objasniti sebi motive i razmjere počinjenog zločina slika žene neprekidno mu je titrala pred očima. Uspio je tada, prisjeća se, doznati dio njene tragične sudbine a godinama kasnije pamti njeno ime: „Žena se zove Šuhra Malić. Po onome što ja znam izgubila je dva sina u srebreničkom genocidu i užasu i, koliko znam, i dan danas je živa. Prema mojim zadnjim informacijama ona i živi u Srebrenici“.

Fotografija je medij koji najpreciznije bilježi ono što se desilo i fotografski zapisi srebreničkog genocida garant su da se istina nikada neće zaboraviti. Svjestan važnosti svog zanimanja Zrno je godinama bilježio „teške trenutke“ u životima onih koji su preživjeli srebrenički genocid.

Ali, priznaje, jednog trenutka je shvatio da mora prekinuti s tim jer su osjećaji nelagode i krivnje počeli nadjačavati osjećaj dužnosti.

„Defintivno značaj jednog takvog posla je neupitan. Medij fotografije u svojoj osnovi je jedan od najboljih dokumenata za bilo koji vid događaja u našim životima i našoj historiji. Međutim, moram spomenuti da je taj momenat bio za mene presudan. Poslije tog portreta ja sam, nakon godinu ili dvije, odlučio da više neću da se bavim tim vidom fotografije jer mi je bilo veoma teško praviti prezentaciju putem takvih djela. Imao sam moralne sukobe unutar sebe i nisam ih mogao prevazići i odmaknuo sam se od tog vida fotografije“.

Gotovo dvije decenije kasnije Zrno će fotografiju srebreničke majke pokazati javnosti. Ovaj put biće to u Istanbulu a cilj izložbe je da se podsjeti na srebrenički genocid i stradanje Bošnjaka u proteklom ratu.

Poruka i pouka

Fotografija poznata kao „Majka Srebrenice“ će biti izložena u četvrtak, 11. jula, na dan obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, na trgu Taksim u Istanbulu.

Riječ je o projektu asocijacije IKASD- Istanbul iz Turske koja, u saradnji sa partnerskim organizacijama, fotografiju izlaže kako bi iznova podsjetila svijet na genocid i stradanje Bošnjaka u Bosni i Hercegovini u minulom ratu. Prenijet će poruku i pouku, posebice mlađim generacijama, o bezumnom stradanju u nadi da se takav zločin više nikome, nigdje i nikada neće ponoviti.

Fotografija „Majka Srebrenice“ nastala je 2001. godine u Potočarima. Do sada je, u sklopu zajedničkih izložbi, obišla cijeli svijet. Poslužila je kao inspiracija mnogim domaćim i inostranim umjetnicima. U Istanbulu će fotografija biti izložena u dimenziji 12 metara visine, a prethodno je na ovaj način bila izložena na fasadi Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine 2015. godine.

Zrno je za ovu fotografiju 2002. godine dobio dvije nagrade, prvu od Udruženja novinara Bosne i Hercegovine za najbolju objavljenu fotografiju i drugu od Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti i dizajnera (ULUPUBiH) za najbolji foto-dizajn.

Izvor: Al Jazeera

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR