Juncker: Razmjestiti 160.000 izbjeglica u cijeloj EU

0
1

Šam, Zapad – Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker jutros je u Briselu pozvao države članice Evropske unije da usvoje plan razmještanja 160.000 izbjeglica.

Juncker je kazao da je obaveza svih država EU-a da prime izbjeglice.

”Jasno je da države članice u koje su prvobitno stigle izbjeglice – Italija, Grčka i Mađarska – ne mogu biti ostavljene da se same nose s ovim ogromnim izazovom. Zato je Komisija u Maju već predložila vanredni mehanizam relokacije 40.000 ljudi. Danas predlažemo da 120.00 ljudi bude razmješteno iz Italije, Grčke i Mađarske. To mora biti obavezno. Nadamo se da će se svi priključiti. Sada nam je potrebna akcija. Ne riječi. Ne igre. Govorimo o ljudskim bićima, ne o brojevima. To su ljudi koji dolaze iz Sirije i Libije. To bi sutra mogli biti Ukrajinci. Nema priče o religiji kada pričamo o ljudskim bićima.”

”Vrijeme je za odlučnu akciju Evropske unije”, rekao je Juncker.

Brojni Evropljani su bili izbjeglice

”To je stvar humanosti i ljudskog dostojanstva”, kazao je, dodavši da su mnogi Evropljani u različita vremena također bili izbjeglice.

Spomenuo je mađarske revolucionare koji su izbjegli u Austriju nakon ustanka protiv sovjetske vlasti 1956.

”Jesmo li zaboravili da danas u Sjedinjenim Američkim Državama živi više ljudi sa prezimenom MacDonald nego u Škotskoj?”, upitao je Juncker.

”Jesmo li zaboravili da je nakon Drugog svjetskog rata u Evropi bilo 60 miliona izbjeglica? Nikad ne smijemo zaboraviti da je pružanje zaštite toliko bitno. Pravo na azil je jedna od najvažnijih evropskih vrijednosti.”

Juncker je kazao kako je ”potrebno više Evrope u našoj azilantskoj politici. Potrebno nam je više Unije u našoj izbjegličkoj politici”.

Juncker je upozorio da dok god ima rata u Siriji i Libiji, izbjeglička kriza neće nestati.

”Možemo graditi zidove … ali zamislite da ste to vi s djetetom u svojim rukama … nema zida koji ne biste preskočili, nema mora koje ne biste prešli. Borimo se protiv grupe ISIL, pa zašto onda ne prihvatamo ljude koji bježe od njih?”

Predsjednik Evropske komisije pohvalio je države koje graniče sa Sirijom – Tursku, Liban i Jordan – zbog prihvata nekoliko miliona izbjeglica.

Zapošljavanje azilanata

On je potvrdio da šengenski sistem neće biti ukinut.

”Moramo ojačati Frontex [agenciju EU-a za osiguravanje granica], ali to će nas koštati”, dodao je.

Juncker je također spomenuo ”otvaranje legalnih kanala migracije”.

”Možemo se na bolji način nositi sa migracijama… ne zaboravimo da smo kontinent koji stari”, kazao je.

Juncker je upozorio da dolazi zima i da izbjeglice ne trebaju spavati po željezničkim stanicama u Budimpešti ili u šatorima na grčkom ostrvu Kos.

Evropska komisija također predlaže mehanizam trajne relokacije kako bi se spriječile buduće vanredne situacije s izbjeglicama.

”Zagovaram odobravanje zaposlenja azilantima u vrijeme dok se procesuiraju njihovi zahtjevi za azil. Rad je stvar ljudskog dostojanstva”, rekao je Juncker.

‘Sigurne zemlje’

Kao dodatnu mjeru, Juncker je predložio usvajanje zajedničke evropske liste “sigurnih zemalja”, iz kojih azilanti dolaze ne zbog progona i rata, nego iz ekonomskih razloga.

“Tu mislim na zemlje koje su kandidati ili perspektivni za članstvo za EU”, rekao je on i pomenuo Albaniju, Kosovo, Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

On je objasnio da građanima tih zemalja neće biti uskraćeno pravo na azil, ali će se njihovi zahtjevi obrađivati po ubrzanoj proceduri, a oni koji budu odbijeni bit će vrećani kući.

“Ukoliko neka država izgubi status sigurne zemlje, biće joj uskraćeno pravo na pridruživanje EU”, upozorio je on.

Na kraju, Juncker je naglasio potrebu da EU uspostavi ubjedljiviju vanjsku politiku i aktivnije se uključi u rješavanje kriza na Bliskom Istoku i u Africi.

On je kazao da je EU već pripremila fond od približno 1,8 miljardi eura finansijske pomoći afričkim zemljama.

Predsednik EK je tokom govora često bio prekidan aplauzima zastupnika, ali su neki, kao lider britanskih euroskeptika Nigel Farage, dobacivali uvrede.

“Neću vam odgovarati. To što govorite je bezvrijedno”, poručio je Juncker Farageu.

Svjetske agencije ranije su objavile podatke iz nezvaničnih izvora, prema kojima je predviđeno da bi u naknadu bi svaka zemlja koja primi izbjeglice trebala da dobije 6.000 eura po osobi iz fondova Unije.

One zemlje koje odbiju da prime zadat broj izbjeglica morat će da za svakog koga nisu primile uplate istu sumu u poseban fond EU-a.

Prema Junckerovom planu, nezvanično, Njemačka, Francuska i Španija će zajedno primiti približno 60 posto od 120.000 izbjeglica koje se trenutno nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj, u skladu sa obaveznim kvotama, navodi AFP.

Kvote su određene prema bruto domaćem proizvodu zemlje (40 posto), broju stanovnika (40 posto), stopi nezaposlenosti (10 posto) i broju zahtjeva za azil koji su već u procesu obrade.

Najviše izbjeglica primit će Njemačka i Francuska

Planom je predviđeno da najviše izbjeglica prime Njemačka (31.443, što je 26,2 posto), Francuska (24.031 – 20 posto) i Španija (14.931, odnosno 12,4 posto) u naredne dvije godine.

Po broju izbjeglica koje treba da prime, prema planu, slijede Poljska, Holandija, Rumunija, Belgija i Švedska.

Najmanje izbjeglica, prema nezvaničnim podacima bi primili Kipar i Malta (nešto više od 400), a nijednoj članici neće biti dozvoljeno da bira i diskriminira izbjeglice prema vjeroispovijesti, stepenu obrazovanja i ostalim ličnim karakteristikama.

Osim toga, ni izbjeglice neće moći da biraju u koju zemlju će biti prebačene, a ukoliko odbiju, prijeti im uskraćivanje prava na azil i deportacija u zemlju porijekla.

Velika Britanija i Irska, koje nisu članice Šengenskog sporazuma, nisu uključene u ovaj plan, kao ni Danska, mada je britanski premijer David Cameron najavio u ponedjeljak da je njegova zemlja spremna da dobrovoljno primi i naseli u narednih pet godina 20.000 sirijskih izbjeglica koje žive u kampovima u Turskoj, Libanu i Jordanu.

Brisel, inače, pravi razliku između “relokacije” i “ponovnog naseljavanja” izbjeglica, pri čemu relokacija podrazumijeva premještanje izbjeglica iz jedne zemlje Unije, u koju su već stigli, u drugu zemlju EU-a, i Junckerov plan se na to odnosi.

Ponovno naseljavanje, s druge strane, znači premještanje izbjeglica iz kampova koji se nalaze izvan EU-a, naprimjer, u zemljama koje graniče sa Sirijom, a zemlje Unije su se u julu složile da nasele 22.504 sirijskih izbjeglica koje trenutno žive u kampovima izvan bloka, što je više od prvobitno planiranih 20.000.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Source: Islamski svijet



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime