Je li moguća vojna neutralnost Republike Srpske

0
3

Pred zastupnicima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) 17. oktobra naći će se Prijedlog rezolucije o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti tog bh. entiteta.

Zastupnik koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS-a Admir Čavka tvrdi da je ta rezolucija čisto politikanstvo i da je on neće podržati.

“U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine 2005. godine donesena je odluka o MAP-u, za koju je tada glasao i SNSD. Tada je dogovoren put Bosne i Hercegovine ka NATO-u. Tu cijela priča počinje i završava. Ova rezolucija je čisto politikanstvo; ja u svoje ime govorim da je, naravno, neću podržati. Jedini razlog što je uopšte došlo do ove teme jest to što se pokušava skrenuti pažnja s ključnih tema s kojima se susrećemo u RS-u: ljudi napuštaju ovaj entitet, svake godine ostajemo bez 12.000 stanovnika, ekonomija nije stabilna… Mislim da ne postoji mehanizam da se put ka NATO-u spriječi u pola države, to nije moguće, a i znamo kako se odluke mijenjaju u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine”, smatra Čavka.

NATO daje sigurnost

Činjenica je, nastavlja Čavka, da su gotovo sve države u našem okruženju članice NATO-a, a posljednja je i Crna Gora:

“Mi moramo da budemo u NATO-u, jer nam daje sigurnost. Dakle, to je samo rezolucija i ona može ostati kao takva. Čujemo da se i Demokratski narodni savez (DNS) usprotivio rezoluciji, a znamo da bez te stranke nema većine u NSRS-u.”

Ipak, iz DNS-a ističu da organi stranke još nisu zauzeli stav kad je u pitanju rezolucija i da će se o tome raspravljati u ponedjeljak na sjednici Kluba DNS-a.

“Mi nismo potpisnici prijedloga rezolucije, potpisnici su SNSD, Socijalistička partija i Slobodni demokratski srpski klub. Nismo potpisnici upravo zbog toga što smo imali određene primjedbe i što je moguće da ćemo ići s nekim amandmanima”, kaže za Al Jazeeru poslanica DNS-a iz Zvornika Spomenka Stevanović.

Miroslav Brčkalo, šef Kluba Partije demokratskog progresa (PDP) u NSRS-u, kaže da je Dodik sam, kroz aktivaciju Akcijskog plana za članstvo (MAP) 2005, nametnuo put ka NATO-u.

“Ovo je nastavak avanturističke politike g. Dodika. On nam je svojevremeno sam, kroz aktivaciju MAP-a, nametnuo ovaj put. To je suviše ozbiljno pitanje i stav PDP-a je da to pitanje treba vezati za Srbiju. Ne treba prejudicirati stvari i rješenja vezano za tu temu. Za nas bi bilo nelogično da Srbija ode nekim putem, a da mi ne budemo s njom na tom putu. Ovo nije nikakav strateški potez ili koji je razmatran i donesen u pravom trenutku. Opozicija će narednih dana imati sastanak, a možda ćemo, kako je g. Dragan Čavić rekao, i mi predložiti neke rezolucije”, navodi Brčkalo.

Državno pitanje

Delegat Kluba iz reda hrvatskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Željko Stipić smatra da se vojna neutralnost ne može proglasiti na jednom dijelu države.

“Mislim da se to treba razmatrati na nivou Bosne i Hercegovine i da je to državno pitanje. Kada taj prijedlog bude kod nas na stolu, u Vijeću naroda, inzistirat ćemo na vitalnom nacionalnom interesu, mada u Klubu Hrvata nemamo većinu jer su ovdje ubačeni ljudi iz SNSD-a. Njih ne možemo preglasati. To će biti burna sjednica i nadamo se da će Bošnjaci pokrenuti vitalni nacionalni interes u Vijeću naroda. U NSRS-u će također biti burno, a koalicija Domovina u proteklom periodu bila je malo nestabilna. Sada se stanje stabiliziralo”, objašnjava Stipić.

Šef Kluba zastupnika SNSD-a u NSRS-u Radovan Višković kaže da je ovdje riječ o tome da Republika Srpska prati to što je uradila Srbija.

“Očito da imate pogrešne informacije ili ne želite razumjeti situaciju. Ovdje se radi o tome da Republika Srpska prati to šta je uradila Srbija. Ta zemlja je isto donijela rezoluciju o vojnoj neutralnosti, u kojoj je previđeno da se, kada dođe momenat za puno članstvo u NATO savezu, građani o tome izjasne na referendumu. Prema tome, ovdje ništa nije novo. Nekome smeta što sada o tome raspravlja Narodna skupština kao najviše zakonodavno tijelo. Čak je i opozicija u proteklih nekoliko godina davala izjave da će se RS ponašati onako kako se bude ponašala Srbija u slučaju NATO-a. Građani RS-a će, kada to bude aktuelno, na referendumu reći da li žele članstvo u NATO-u ili ne”, objašnjava.

Na pitanje smatra li da se na jednom dijelu teritorije neke države može proglasiti vojna neutralnost Višković odgovara da RS ima toliko kapaciteta, moći i ustavnih nadležnosti za takav poduhvat i da po Dejtonskom sporazumu i Ustavu ima apsolutno pravo na to.

Promišljeni potezi Milorada Dodika

Novinar i politički analitičar Mladen Mirosavljević kaže da entitetski predsjednik Milorad Dodik samo naizgled pravi kontradiktorne poteze na političkoj sceni, ali da su oni itekako promišljeni.

“Kako je kooperativan kada osjeti da mu prijeti politička opasnost iz međunarodnih centara moći, tako postaje izuzetno nekooperativan kada osjeti da je momenat da su ti centri moći zabavljeni drugim događajima, na nekoj drugoj strani, i onda ‘digne glavu’ i počne se kočoperiti koristeći to, naravno, prvenstveno za unutrašnjopolitičku upotrebu i predstojeće izbore. Isti slučaj je sa raznoraznim rezolucijama u entitetskoj Skupštini, koja uglavnom služi za manipulisanje političkim interesima, prije svega vladajuće koalicije i Dodika lično. To će se pokazati i u ovom slučaju. Ako NATO, a prije svega SAD, zaista požele da formalizuju članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u, to će se i dogoditi, a Dodik će postati politička prošlost. Ili će pronaći opravdanje zašto će se prikloniti članstvu u NATO-u. Sve ostalo je nebitno”, ističe Mirosavljević.

Dodaje da se vojna neutralnost može proglasiti na jednom dijelu teritorije, ali da je pitanje koliko je u tom slučaju validna.

“Da li će to značiti, recimo, da će Federacija Bosne i Hercegovine biti u NATO-u, a Republika Srpska će se prikloniti Rusiji i u njoj će biti ruski interes pod krinkom vojne neutralnosti? Teško, i u to niko ne bi mogao povjerovati, a kamoli da to profunkcioniše u praksi. Dakle, priča je u realnosti besmislena.”

U Bosni i Hercegovini, nastavlja Mirosavljević, stalno se špekulira o ustavnim promjenama ispostavljanjem lista želja zainteresovanih stranaka.

“Bilo kakvo otvaranje pitanja ustavnih promjena, bez saglasnosti svih relevantnih strana u državi, nije moguće provesti u praksi. Pogotovo nije moguće bilo kakvim rezolucijama.”

Zaključuje da su to samo igre za pridobijanje glasača i ništa drugo, te da u Republici Srpskoj jednostavno ne postoji kapacitet bilo koje vrste da se bilo kakva rezolucija provede u djelo ako o tome ne postoji konsenzus najvažnijih međunarodnih centara moći.

Izvor: Al Jazeera



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime