Intervju: Emir Bubalo, načelnik općine Konjic

0
22

download (2)Konjic – Načelnik je govorio o sebi, o razvojnim projektima općine, o položaju Konjica u Kantonu i Federaciji, o teškoćama lokalne zajednice i dr.

Razgovarao : Mirsad Čukle

 
Rođeni ste u Starom gradu 1957. godine, u srcu starog dijela Konjica, kakva su tada u Konjicu bila djetinjstva, odrastanja, druženja?
 
Te generacije odrastale su uz puno igre i druženja, mnogo vremena provodili smo na sokaku i na Partizanovom igralištu. Odgajani smo tako da svoje obaveze u školi i u porodici moramo izvršavati odgovorno.Učitelj je npr. poznavao porodicu svakog svoga učenika i viđao ih svakodnevno, tako da nije bilo moguće izbjeći obaveze ili nešto slagati.Znali smo da se postidimo loših postupaka, najbolji odgoj je ne čini drugome što ne želiš tebi drugi da učini, kad bismo se svi malo više okrenuli sebi i svojim obavezama i odgovornostima bilo bi nam bolje svima, a ne da nam je uvije neko drugi kriv za sve. O životu i ljudima sami smo učili i brzo sazrijevali, prošli smo sve vrste izazova, naučili šta je dobro a šta nije dobro, živjelo se intenzivno, iskustva su bogata i korisna.
Poslije završenog ekonomskog fakulteta, rada u Tadivu, Igmanu i UNIS-GALU, u novembru 1997. postali ste prvi put načelnik Općine i poslije toga ubjedljivo dobijali povjerenje građana još četiri puta ?
 
 
Moja sreća je da nisam imao takve političke ambicije, pa sam potpuno neopterećen došao na ovu poziciju. Prvi mandat trajao je dvije godine i bio je najteži. Poznati su poslijeratni problemi koje smo rješavali, smještaj izbjeglih, protjeranih, raseljenih, pitanja ratnih vojnih invalida, nezaposlenost, smještaj za porodice poginulih… Visoki predstavnik donio je odluku kojom smo morali 2.000 stanova vratiti predratnim  nosiocima stanarskog prava. Davali smo dozvole za nadogradnju, povoljne kredite, nepovratna sredstva, plate u općini su kasnile, ponašali smo se krajnje racionalno. Općinska administracija ima manje zaposlenih danas nego 1997. iako je budžet povećan pet puta.
Objektivno veliki problem načelnika je što smo površinski najveća općina u BiH, imamo preko 170 sela i treba ravnomjerno razvijati grad i sela.Najveći problem je ipak ustavno neriješen status lokalne zajednice. Npr. 95 % PDV-a raspoređuje se prema broju stanovnika, a samo 5 % prema površini općine, tako da sarajevske male, a naseljene općine dobiju najviše.Federacija i kantoni uzimaju sredstva za određene namjene, ali ne izvršavaju svoje zakonske obaveze, ne troše ih namjenski. Npr. mi dvanaest godina plaćamo prevoz i materijalne troškove za osnovne škole za što izdvajamo 650.000 KM godišnje, a Kanton je dobio sredstva za to. Općina je tužila Kanton, dobila ih na sudu, ali stanje je i dalje isto. Kantoni samo troše novac  na administraciju i komplikuju život svima, ponašaju se kao da smo neprijatelji jedni drugima, a nismo u jednoj državi.
Šta da se radi do izmjene Ustava, život mora da teče dalje ?
 
Mi smo prvi stavili u pogon, u funkciju lokalne resurse, aktivirali smo potencijale koji leže u našim vodama, šumama i rudama. Za dva mjeseca očekujem da sud riješi pitanje gradnje mini HE Ljuta, da krenu ostale mini HE, za tri-četiri godine imaćemo koncesione naknade za oko 30 mini hidroelektrana, od agencije „Prvi korak“ očekujemo privlačenje investicija, Konjic daje sve pogodnosti ulagačima, činimo sve da za razvoj iskoristimo mnogobrojne potencijale naše općine. Pokrenuli smo naplatu korištenja svih nadzemnih i podzemnih instalacija na području općine, trasa auto-puta je utvrđena, ali u takvim poslovima sve je do politike, uloga lokalne zajednice tu je minimalna.
 
Turizam i poljoprivreda, kao privredne grane i mogućnosti zapošljavanja ?
 
Od turizma i poljoprivrede imamo velika očekivanja, obje ove grane zapošljavaju veliki broj radne snage u sezoni. Međutim, turizam ne može biti strateški važna grana, njega je Visoki predstavnik vratio višim nivoima vlasti i oni na sve načine sada izbjegavaju da ga vrate u nadležnost općinama. Zakon o državnoj imovini dugo i teško se usvaja pa će općina vjerovatno ARK, (Titov bunker) dobiti na upravljanje na pet godina, kojeg će tada bolje moći promovisati i organizovati posjete.
Sport i kultura su u nadležnosti Kantona i Federacije, ali naša općina godišnje za ove namjene  izdvaja 400.000 KM, što nisu mala sredstva, a taj iznos sredstava nezakonito prisvaja HN kanton.
Poznati su završeni projekti mostova, puteva, vodovoda,  pješačkih  staza, regulisani su  vodotoci, projekti u zdravstvu, školstvu, ptt i elektro-mreži, u Domu kulture i dr. Ali veliki poduhvat,skoro historijski za grad je izgradnja kolektora ?
 
To je investicija od oko 30 miliona KM, finansira se iz više izvora a  najviše od kredita svjetske banke, radovi su počeli u junu, sva kanalizacija od Glavičina i Puhala biće objedinjena, dovedena do lijevoobalnog i desnoobalnog kolektora, koji će preko Željezničkog mosta biti uvezan u glavni kolektor. Biće izgrađeno oko 15 415,94 m kanalizacione mreže, to je dugo čekani poduhvat za budućnost grada. Stečaj u „Energetici“ bi se trebao brzo završiti i onda ćemo moći rješavati pitanje centralnog grijanja grada, kako bi šumu što više sačuvali.
Šta načelnik ovih dana ima i svome dnevniku rada ?
 
Kao načelnik imam svakodnevne sastanke sa saradnicima, direktorima javnih preduzeća i ustanova ili sa građanima, imam sastanke  i obaveze u  Upravnom odboru Saveza općina i gradova, imam telefonske razgovore i posjete ambasadora, raznih delegacija kao npr. ovih dana iz Hrvatske i Njemačke. Sutra, prvog oktobra imam obaveze u Domu kulture u vezi manifestacije „Dani evropskog naslijeđa 2014.,“ osmog i devetog oktobra u gradu se održavaju „Peti međunarodni festival hrane“.
(mojkonjic)


Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime