Igor Štiks: Na ‘Otvorenom univerzitetu’ svi smo studenti

0
6

Igor_Stiks_osmijeh_DRSarajevo – Predstojeći vikend u Sarajevu obilježit će Otvoreni univerzitet – prvi događaj takve vrste koji se održava u glavnom gradu BiH.  Riječ je o nizu besplatnih predavanja i okruglih stolova otvorenih za sve zainteresirane građane, a koja imaju za cilj razvoj javnog dijaloga te unapređenje obrazovanja. 

Tim povodom razgovaramo sa jednim od inicijatora ovog projekta – piscem i filozofom Igorom Štiksom.

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba 

Foto: Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba Naziv događaja ‘Otvoreni univerzitet’ ukazuje, prvenstveno, na znanje koje se otvoreno nudi posjetiteljima. Na koja se specifična znanja se odnosi ovaj projekat?

Štiks: Odlučili smo da otvorimo one teme koje nisu toliko prisutne u javnosti, a o njima se rijetko ozbiljno radi na univerzitetima. Recimo,pitanje same tranzicije, šta je ona, ko je smislio tu riječ, kuda to mi tranzitiramo, i da li se, zapravo, tu radi o jednom konstruktu u kojem smo mi uvijek zaostala djeca koja nikako ne mogu ostvariti ideale koje su nam nametnuli drugi, pa tranzicija postaje vječna. Otvorit ćemo to pitanje sa Borisom Budenom koji je kritizirao postkomunističku tranziciju i neokolonijalni odnos Zapada spram bivšeg socijalističkog Istoka. Takođe, tu je pitanje kapitalizma – živimo u kapitalizmu, da li je to ono što smo željeli, da li je to ono što hoćemo, da li ga je moguće reformirati ili se mora mijenjati – pitanje koje je iznimno značajno za zemlju u kojoj jesmo. Jer nije sve samo debata o Dejtonu i postdejtonu, nego trebamo govoriti o društvu u kojem živimo, ekonomiji koju imamo, radu i pravima koje imamo ili nemamo, i kako zamišljamo budućnost ove zemlje u jednom globalnom kontekstu. Nismo odvojeni ni od regionalnog, ni od globalnog konteksta, sve to utiče na nas, a mi uglavnom gledamo samo u svoj pupak i nikako da nađemo izlaz pa stalno glavom udaramo o realne i imaginarne zidove. Njih treba rušiti.

Upravo zato ćemo govoriti i o globalnim protestima, zašto ti ljudi protestiraju, kakve vizije društva se tu pojavljuju, da li postoje alternative. Takođe ćemo govoriti o krizi Evropske unije, a  ne samo o Evropskoj uniji kao idealu kojem težimo te ćemo dovesti u pitanje ideju da će ulazak u EU riješiti sve naše probleme. Vidimo da drugim zemljama to baš nije pošlo za rukom, uključujući i susjedne. Dakle, o kakvoj krizi se radi i koja je naša pozicija na toj evropskoj periferiji.

Radiosarajevo.ba  Jedan od ciljeva Otvorenog univerziteta je razvijanje kritičke svijesti. U kakvom je stanju kritička svijest bh. građana? Hoće li ‘Otvoreni univerzitet’ dati svoj doprinos njenom razvijanju?

Štiks: Kritičko promišljanje koje bi značilo zauzeti drugačiji pogled na te poznate priče, floskule i kako bi rekao Flaubert ”uvriježene ideje”,  je danas marginalizirano, medijski i društveno. Ono se može naći u malim grupama intelektualaca, aktivista i umjetnika koji teško dolaze i do same mogućnosti da se obrate građanima. Doći na televizijsku emisiju, ne znači, zapravo, razgovarati sa građanima. Sa građanima niko ne razgovara, i zato želimo otvoriti taj prostor za dijalog a i konstruktivno suočavanje mišljenja pa i polemiku. Ne idemo na Otvoreni univerzitet da bismo slušali predavanja i sjedili pasivno u publici. Idemo tamo da bismo postavljali pitanja i možda nalazili zajednički odgovor na ključne probleme, a to svakako nije nečije etničko porijeklo. Svuda gdje sam bio u prilici da radim takvu vrstu javnih događaja, kao što je npr. bio Subversive festival, moglo se vidjeti da ljudi itekako misle, itekako imaju kritičke uvide, ali da ih niko nikada nigdje ne poziva da ta mišljenja iskažu.

Radiosarajevo.ba: Na koji način će se odvijati predavanja? Kako ćete ostvariti interaktivnost sa posjetiteljima?

Štiks: Poslijepodne od 16,00 imat ćemo radionice za mlade i studente koje će biti potpuno interaktivne. Vodit će ih imena koja se kreću od sociologa poput Mitje Velikonje, pa do bivšeg profesionalnog fudbalera Ivana Ergića koji će govoriti o svom iskustvu nekadašnjeg igrača Juventusa a današnjeg aktivista.

U 19,00 svaki dan imat ćemo okrugle stolove gdje će upravo reakcija publike biti ključna, dok će u 21,00 biti razgovori dva autora po principu ‘jedan na jedan’, bez moderatora. To su ljudi koji se do sada nisu našli u poziciji da međusobno javno rasprave pitanja kojima se inače bave. Npr. Srećko Horvat i Ivana Ergić, Gil Anidjar – profesor sa univerziteta Columbia i veliki stručnjaki za religiju i naš eksperta po tom pitanju Dino Abazović; takođe, meni je velika čast da ću razgovarati o pitanjima tranzicije, postkomunizma i (post)kapitalizma sa Borisom Budenom koji je jedan od naših najvećih filozofa, uz bok Slavoju Žižeku.

Radiosarajevo.ba Principi cjeloživotnog učenja u našoj su zemlji tek u povojima. Čini se da u društvu vlada ukorijenjeni strah prema pojmu obrazovanja i usavršavanja. Kako razbiti taj strah, kako privući građane ovakvim projektima?

Štiks: Svi se sjećamo onog skeča Nadrealista u kojem studenti vode državu, pa ako nisi pročitao Hegela, kažnjavaju te slušanjem Wagnera… Iz ove perspektive gdje je znanje potpuno gurnuto u stranu, gdje se intelektualnost smatra manom, gdje se s podsmjehom gleda na ozbiljne razgovore, u društvu gdje vlada potpuni konzumerizam, a kulturne institucije nam propadaju, ono što su Nadrealisti prikazivali nam bolno nedostaje. Oni su govorili o jednoj intelektualnoj distopiji, a dobili smo potpuno anti-intelektualnu distopiju. E sad, postoji prostor između, u kojem, na žalost, ne možemo razvijati kritičku svijest u dovoljnoj mjeri u postojećim institucijama, i zato moramo uspostavljati samoorganizirane platforme, poput ovog Otvorenog univerziteta.

Radiosarajevo.ba Na sopstveno obrazovanje utrošili ste preko dvadeset godina. Magistrirali ste u Parizu, doktorirali u Chicagu, radite u Edinburgu… I još uvijek učite. O čemu?

Štiks: I kao pisac, i kao neko ko se bavi akademskim radom, ja moram stalno da učim. Jedan od razloga zbog kojeg se bavim akademskim radom je da mi to omogućuje da izađem iz izolacije u kojoj se počesto pisac nalazi. Stalno ste bombardirani novim ljudima koji imaju različite ideje, različite koncepte, dolaze iz različitih krajeva svijeta i stalno vas podsjećaju da se ono što vi mislite da znate, uvijek treba propitati i da postoje različiti pogledi na stvar. Svijet nam ne izgleda isto iz jedne Argentine, Indije ili iz Bosne i Hercegovine. Sama ideja da možemo, eksperimentalno barem, promijeniti perspektivu prema nekim istinama u koje smo uvjereni, je već korak naprijed. Tu se otvara kritičko mišljenje. Intelektualci nisu oni koji imaju diplome, već oni koji su spremni da modificiraju svoje mišljenje kada čuju bolji argument – i to može biti bilo ko!

Radiosarajevo.ba  Djelimično ste odgovorili i na sljedeće pitanje  – Šta je uloga intelektualca u današnjem društvu?

Štiks: Mi, na žalost, više nemamo velike,  javne intelektualce. Prošla su vremena jednog SartraCamusa, nemamo ni nekoga kao što je bio Krleža. Nemamo intelektualce koji bi utjecali na javno mišljenje proizvodeći ideje i argumentirana mišljenja koja bi počivala na svekupnom pogledu na svijet i društvo. Imamo proliferaciju komentara, kolumnista koji su pod pritiskom da svaka dva-tri dana kažu nešto novo, pa tako završe u onome da stalno ponavljaju isto. Imamo marginalizaciju javnog govora i umjesto toga inzistiranje na potpuno površnim polemikama i osobnim sukobima, a malo istinskih debata ideja. To je ono što nam definitivno fali. Zato smo i ušli u ovaj eksperiment, vidjet ćemo kuda će nas odvesti.

Radiosarajevo.ba  Na kraju, pitam vas kao omiljenog pisca – da li možemo očekivati nove naslove?

Štiks: Dugo sam se bavio pitanjima država i državljanstva na ovim području i trebalo mi je sedam godina da o tome napišem jednu veliku studiju. Ali ona ipak pripada mom akademskom radu. S druge strane, u zadnje vrijeme me privlači pozorište. Bit će novih naslova. Možda ne tako brzo, ali bit će ih.

(radiosarajevo.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime