Grobnica Tomašica: Bager je zahvatio pletenicu ženske kose

0
6

1_104886Prijedor – Prijedor je jedna od najstravičnijih stranica bosanskohercegovačke ratne povijesti – rečeno je tijekom današnje tribine “Tomašica – rudnik smrti” održane u Sarajevu u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Adil Kulenović je u ime Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, predložio da radi budućnosti a ne mržnje, institucionalno treba poduzeti suočavanje s istinom o ratnoj prošlosti, i to ne samo s istinom iz proteklog rata, jer činjenice govore da su naročito Bošnjaci platili zablude životima i da su neke lokacije, primjerice u Bosanskoj Krajini, mjesta gdje su oni izrazito stradali tijekom posljednjeg i prethodnog, Drugog svjetskog rata.

Avdo Huseinović, radeći dokumentarni film “Prijedorska polja smrti” čiju projekciju najavljuje za svibanj iduće godine, bavi se pitanjem: kako se moglo dogoditi da Prijedor i Potkozarje, kao sredine s antifašističkim, partizanskim backgroundom od posljednjeg svjetskog sukoba, postanu jedno od najvećih stratišta, prvenstveno Bošnjaka, ali i Hrvata, u prethodnom ratu?

U više od 20 intervjua s Prijedorčanima, kaže on, jedna grupa odgovora na to pitanje glasi da je upravo s Potkozarja, od 1992-1995. trebalo skinuti hipoteku antifašističke prošlosti.

Jedna od karakteristika prijedorskih stratišta je plansko uništavanje bošnjačke intelektualne elite, ubojice su nerijetko poznavale otprije žrtve jer su često s njima bile i radne kolege. Tako se dogodilo da se liječnici zalažu za smrt liječnika, Ese Sadikovića, naprimjer, navodi Huseinović.

Bošnjaci su najviše stradali, ali je tu zasigurno ubijeno i najviše bh. Hrvata u proteklom ratu.

Smrtne presude “potpisivali” su i lokalni mediji kao što je “Kozarački vjesnik”, iz sačuvanih zabilješki je vidljivo, primjerice, da je jedan od uglednih Bošnjaka umoren zato što nije vratio fotoaparat koji je svojevremeno uzeo iz Saveza gorana, kaže autor filma.

Hiseinović se kronološki i detaljno bavi ratnim događajima u Prijedoru i donosi zabilješke o ponašanju tamošnje lokalne vlasti u prvim mjesecima rata, koja je službene sastanke završavala zaključcima o zajedničkom življenju i multietničnosti, a nedugo nakon toga, Bošnjaci i Hrvati bivaju izloženi stravičnim pogromima.

Riječ kojom Huseinović naziva ta stradanja je – genocid.

Masovna grobnica Tomašica kod Prijedora, najveća dosad pronađena na Balkanu nakon holokausta, bila je povod za današnju tribinu i gostovanje uvodničara Amora Mašovića, član Kolegija direktora bosanskohercegovačkog Instituta za traženje nestalih.

U jednom dijelu obraćanja, želeći ilustrirati koliko su neka tijela, na određenoj dubini u jamama Tomašice izuzetno dobro očuvana, naveo je i da je jedna od prvih nađena tako što je mašina za iskopavanje zahvatila pletenicu ženske kose.

Mašović smatra da se tako dobra očuvanost posmrtnih ostataka može objasniti karakteristikama terena i izoliranošću tijela na dubini od zraka.

Ističe da je u Bosanskoj Krajini nestalo oko 6.600 osoba u proteklom ratu u BiH i da su 92 posto Bošnjaci.

Kako je kazao, 3.173 nestala Prijedorčana nosila su 40-ak prezimena, što znači da su masovno pogubljivani članovi istih obiteljine računajući njihove tazbinske i druge indirektne obiteljske veze.

Starica Hava Tataragić, na primjer, izgubila je šestoricu sinova.

(dnevno.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime