Forum bošnjačkih intelektualaca organizira javnu tribinu „Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran“

0
0

Javna-tribina-Izlaz-BiH-na-Jadran-600x428Sarajevo  ̶ „Forum bošnjačkih intelektualaca“ će u subotu, 20. juna 2015. godine održati Javnu tribinu na temu „IZLAZ BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN“.

Tribina će se održati u ul. Štrosmajerova 1, u Sarajevu sa početkom u 11 sati.

Uvodničar tribine bit će prof. dr. Galib Šljivo.

Moderator tribine je predsjednik „Foruma bošnjačkih intelektualaca“ prof. dr. Suad Kurtćehajić.

Uvodničar teme bit će najznačajnija ličnost na polju historije u Bosni i Hercegovini prof. dr. Galib Šljivo. Radi se o velikom ali skromnom naučniku poznatom i cijenjenom u naučnim krugovima koji je u dva uzastopna mandata bio predsjednik historičara u bivšoj Jugoslaviji  i u više mandata predsjednik univerzitetskih nastavnika Bosne i Hercegovine.

Prof. dr. Galib Šljivo autor je historijskih monografija sadržanih u preko deset knjiga, autor je preko pedeset obimnijih naučnih studija iz polja historije. Za ovu temu javne tribine značajno je da je još 1977. godine autor objavio knjigu „Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima“ kada je to bila tabu tema jer se smatralo bogohulnim otvarati pitanje crnogorskog otimanja bosanskohercegovačke Sutorine. 2001. godine objavio je knjigu od skoro četiri stotine stranica pod naslovom “Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran” što ga čini jednim od najkompetentnijih znalaca za ovu tematiku. S obzirom na aktuelan trenutak bosanskohercegovačkih granica a posebno zbog najave skorog potpisivanja ugovora o državnoj granici sa susjednom Crnom Gorom, jako je važno čuti uvaženog profesora po tom pitanju koji je svoje radove zasnivao na višemjesečnim istraživanjima po arhivama u Beču i drugim evropskim centrima stvarajući historijske knjige zasnovane na originalnim dokumentima. Tokom Javne tribine bit će predstavljena i autorova knjiga o izlazima države Bosne i Hercegovine na Jadran a predstavnicima prisutnih medija za njihove medijske kuće bit će i besplatno podijeljena. Galib Šljivo je naučni velikan koji zaslužuje mnogo veću medijsku pažnju od one koja mu je do sada iz neznanja i zbog njegove urođene skromnosti data.

Prenosimo Vam dio pisma uvaženog prof. dr. Galiba Šljive povodom održane posljednje javne rasprave „AKTUELNI TRENUTAK BH. GRANICA“  (sa posebnim osvrtom na Sutorinu) održane u subotu, 13. juna 2015. godine.

Uvažena gospodo!

Izuzetna mi je čast i posebno zadovoljstvo da vam se mogu obratiti u vezi teritorije Sutorina

Ono što pred zainteresiranim za historiju Bosne i Hercegovine odmah izazove pitanje jeste otkud to da je Klek (Neum) ostao u sastavu Bosne i Hercegovine, a Sutorina je u sastavu Republike Crne Gore. To pitanje su mi, skoro uvijek, postavljeli prisutni slušaoci na tribini na kojima sam držao predavanje. Odgovarao sam jednostavno da sam ja istražio to pitanje do posljednjeg međunarodnog kongresa na kojem su se, između ostalih, utvrđivale međunarodne granice, pa bi tako trebalo da se računaju državne granice. Po tome je nesporno da je Sutorina teritorija u sastavu Bosne i Hercegovine a stvarno, nije. Osim toga, moj naučni projekat je i naslovljen: Bosna i Hercegovina u posljednjem stoljeću osmanske uprave, dakle, do 1878. godine. Poslije te godine to razdoblje su istraživali istoričari austrougarskog razdoblje, perioda Kraljevine Jugoslavije ili savremnog doba.

Istina, ja sam se u dva navrata susreo sa tim predmetom poslije 1918. godine, i to prvi put kad je SO Neum zatražila od Instituta za istoriju Banjaluka da projektira istoriju njenog kraja do 1985. godine, ali ovaj projekat nikad nije izveden zbog ratnih događaja,  i drugi put, kad je ista naučna ustanova izvela projekat Đuro Pucar Stari – život i djelo. U oba slučaja, kao direktor te ustanove, uradio sam projekat. U drugom slučaju, kao glavni i odgovorni urednik naučnog projekta “Đuro Pucar Stari, život i djelo” (Banjaluka 1989.) bio sam u prilici da se upoznam sa arhivskom zaostavštinom, pa među spisima i bilješkama o državnim, partijskim i ličnim događajima. Nigdje nisam naišao na bilo kakav trag o Sutorini. Štaviše, ni u ličnim zabilješkama, gdje su, iako šturo, zabilježeni skoro svi događaji, o Sutorini nema ništa. Na osnovu takvih saznanja, nisam mogao zaključiti da su partijski i državni organi rješavali pitanje Sutorine, odnosno da su taj predjel ustupili Crnoj Gori.

Na osnovu ovakvih podataka, očevidno da Sutorina nije ustupljena Crnoj Gori, odnosno da je ona dio koji još uvijek pripada Bosni i Hercegovini, ili kako bi se u žargonu reklo možda je “Sutorina šapatom ustupljena Crnoj Gori.”

Uz veliko i dužno poštovanje,

Orašje, 11. juna 2015.

Prof. dr. sci. Galib Šljivo

(SBK)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime