FBI: Svi koji se suprotstavljaju obilježavanju Dana državnosti BiH su u protivpravnosti

1
11

15170941_10207785879871599_6149963894395593814_nSarajevo – U povodu 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine održana je javna tribina Foruma bošnjačkih intelektualaca na temu: „Značaj 25. novembra kao Dana obnove bosanskohercegovačke državnosti“.

Teze javne tribine bile su: Hiljadugodišnje postojanje Bosne; 1463. Bosna gubi svoju državnost padom pod Osmanlije; Na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifaštističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH-a) obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine; 25. novembar je proglašen Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1995. godine; Ovaj zakon nije u suprotnosti sa Aneksom II na Ustav BiH te formalnopravno obavezuje sve institucije u Bosni i Hercegovini da obilježavaju ovaj praznik.

„Ovo je jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, jer se nakon 470 godina Bosna i Hercegovna našla u situaciju da obnovi svoju državost. BiH je imala moćnu srednjovjekovnu državu koju je izgubila 1463. godine padom pod vlast Osmanlija, nakon čega su u noći 25. na 26. novembar njeni narodi, od strane njenih predstavnika obnovili državnost Bosne i Hercegovine“, ističe prof. dr. Kurtćehajić, napominjući kako je i „u formalnom, pravnom smislu ovaj datum validan na cijelom prostoru BiH. Svi oni koji su se u manjem bh. entitetu suprotstavili proslavi današnjeg dana nalaze se u protivpravnosti. Naime, Republika Bosna i Hercegovina, odnosno njen parlament, internacionalno priznate zemlje, donio je zakon o proglašenju 25.novembra kao Dana državnosti, nakon čega je predsjedništvo dalo proglašenje. U dejtonskom Ustavu u Članu 1. priznat je kontinuitet države Bosne i Hercegovine. Što se tiče pravnih propisa koji su donijeti i prije dejtonskog Ustava treba reći da u Anexu 2. koji sadrži prelazne odredbe, jasno stoji da svi zakoni i drugi propisi, koji nisu u protivpravnosti sa ovim Ustavom (misli se na dejtonski) i dalje ostaju na snazi, dok se to ne promijeni od strane nadležnih organa. Šta to znači? To znači da je  zakon po kojem mi slavimo Dan državnosti i dalje na snazi, i jedino može biti promijenjen od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što nije do dana današnjeg urađeno“, kazao je prof.dr. Suad Kurtćehajić na početku svog izlaganja.

Zatim, još jednom napominje kako je važno znati da se u manjem bh.entitetu zbog toga nalaze u protivpravnosti.

„Bosna ima problem u efikasnosti osvarivanja vlasti zbog načina na koji je koncipirana dejtonskim Ustavom i što praktično nemamo jednistvenu policiju. To bi trebao da riješi ii reguliše Visoki predstavnik u BiH i to ne na osnovu dogovora predstavnika entiteta, nego na osnovu dodatnih nadležnosti Bosne i onoga što je potrebno da bi se očuvao suvernitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. To može uraditi kao tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. I u tom pogledu treba vršiti pritisak“, napominje prof.dr. Kurtćehajić.

Vraćajući se na značaj i historijski kontekst 25. novembra koji se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine, prof.dr. Kurtćehajić nadalje govori:

„Treba reći da je taj dan čak 247 delegata bilo u osnivačkom tijelu Zemaljskog antifaštističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH-a), te da nisu neposredno odlučivali. Oni su izabrali 173 vijećnika, što je bila jedna posebna vrsta demokratije, i što je i bio maksimalni domet, ako uzmemo u obzir da smo tada imali ratom zahvaćenu Evropu. Ta 173 vijećnika donijela su rezoluciju ZAVNOBiH-a u kojoj stoji rečenica  da Bosna nije ni Srpska, ni Hrvatska ni Muslimanska, nego i Hrvatska i Srpska i Muslimanska, zbratimljena zajednica u kojoj će punu ravnopravnost ostvariti ti njeni narodi“, iznosi prof.dr. Kurtćehajić.

Nadalje dodaje kako je važno napomenuti „da je pred zasjedanje ZAVNOBiH-a, dvije trećine prostora Bosne bilo oslobođeno, te da su u Bosni djelovale 23 bosansohercegovačke brigade i 25 partizanskih odreda. Postojale su dvije divizije i jedan korpus i stvorena je nova vlast. Kako je to Tito uradio? On je to uradio prirodnim pravom na odbranu zemlje. To je najvažnije pravo. Tito je koristeći prirodno pravo na odbranu zemlje kroz ‘Fočanske’ i ‘Krajiške propise’ krenuo u stvaranje novog ustavnog, pravnog poretka, s obzirom da je Kraljevina Jugoslavija već za dvanaest dana doživjela kapitulaciju, 17. aprila 1941.godine. Zatim su stvoreni Narodnooslobodilački odbori, čime je stvorena infrastruktura nove narodne vlasti. Ali, moram također da naglasim, da ZAVNOBiH nije ideja sa kojom se krenulo u državnu borbu protiv okupatora. Prva ideja za Bosnu je bila neka vrsta pokrajine, međutim imajući u vidu da su sve ofanzive osim prve, desile u Bosni i da je Bosna platila najveću cijenu za oslobođenje Jugoslavije, prvo je u Zemaljskom vijeću Hrvatske, naglašeno da Hrvatska želi da živi zbratimljeno u zajednici sa drugim federalnim jedinicama; Slovenijom, Crnom Gorom, Makedonijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Nakon toga je Tito dao ideju bosanskim prvacima da naprave zemaljsko vijeće. Oni su bili oduševljeni i krenuli su sa tim“, iznosi prof.dr. Kurtćehajić.

Dodaje kako je bilo mnogo otpora, te da su i pojedini najbliži Titovi saradnici i prvaci Narodnooslobodilačkog odbora bili protiv. Bilo je onih koji su smatrali da Bosna nema pretpostavku da bude federalna jedinica. Međutim, naišavši na jak otpor bosanskih predstavnika, upute su stigle kod Josipa Broza Tita i Edvarda Kardelja.

„Kardelj se složio, a Tito je tu ideju dao. Tako da moram reći, uz sve pretpostavke koje je Bosna imala za državnost, Josip Broz Tito odigrao je presudnu ulogu da Bosna bude posebna federalna jedinica. Da tada nije bilo Josipa Broza Tita, historija Bosne bi vjerovatno bila drugačija i pitanje je da li bi Bosna imala pretpostavke za nezavisnost, da nije bila ravnopravna federalna jedininca“, zaključuje prof.dr. Suad Kurtćehajić.

15193574_10207785880351611_9077496805839146717_n 15193607_10207785881311635_1236065719769036427_n 15193657_10207785880311610_5456258123693824809_n 15241407_10207785878951576_6762642696152765374_n

(BNN)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime