Evropska unija izvezla krizu na Balkan

0
2

evropska_unija(2)Balkan – Finansijska i privredna kriza u EU itekako se odrazila i na zemlje Zapadnog Balkana. Njihov izlazak iz krize otežavaju velika ovisnost od EU i brojni neriješeni problemi.

Prije izbijanja privredne krize u Evropskoj uniji grčke su banke bile važan faktor na Balkanu. One su u više od 1.900 poslovnica zapošljavale 23.000 ljudi i raspolagale kapitalom od 70 milijardi evra.

Pored austrijskih i talijanskih, grčke su banke, s udjelom od 15 posto u ukupnom kapitalu svih banaka na Balkanu, bile važne za domaću privredu. Pet godina nakon izbijanja privredne i finansijske krize u Grčkoj sve se promijenilo, kaže Franz-Lothar Altmann, profesor Evropskih studija na Univerzitetu u Bukureštu. Iako su njihove poslovnice u inostranstvu ostvarivale dobit, grčke banke su zbog nedostatka kapitala u domovini bile prisiljene povlačiti svoj kapital iz susjednih država. “Time se u tim balkanskim zemljama povećala nestašica kredita”, objašnjava Franz-Lothar Altmann.

Uska povezanost EU i zapadnog Balkana

No to nije jedini problem za regiju. Zapadni Balkan itekako osjeća posljedice privredne i finansijske krize u Europskoj uniji. Razlog za to je uska privredna povezanost s EU. Zemlje iz te regije dvije trećine svoje trgovinske razmjene ostvaruju s članicama Unije. Smanjenje izvoza na to tržište i smanjenje stranih investicija kao i pad uplata iseljenika u domaće banke doveli su do negativnog, odnosno samo minimalnog rasta. Posljedice su katastrofalne. Trećina stanovnika zapadnog Balkana živi u siromaštvu, nezaposlenost je ogromna i sve je više onih koji napuštaju domovinu u potrazi za nekim boljim životom.

Upravo takvu sudbinu je regija željela izbjeći kada se orijentisala prema EU. A sada je doživjela da je upravo EU taj koji je svoju krizu pretvorio u krizu država regije, smatra Milica Delević, zamjenica generalnog sekretara Evropske banke za obnovu i razvoj u Briselu. Toj izjavi nije protivrječio nijedan učesnik međunarodne konferencije Društva za jugoistočnu Europu i Zaklade Friedriha Eberta u Berlinu. Nije bilo kritika ni na račun zaključka Milice Delević kako će kriza dovesti do toga da se EU bavi samo sama sa sobom: “Tako dugo dok se bavite jednim važnim poslom imate malo vremena za nešto drugo.”

No, balkanske zemlje bi ovu krizu mogle iskoristiti za provedbu strukturnih reformi. Posljedice te “uvezene” krize posebno su teške jer je regija već ionako imala brojne neriješene probleme. Privatizacija se ne odvija posvuda s poželjnom brzinom, socijalni sustavi nisu učinkoviti, birokracija i politika često koče reforme.

EU mora više zahtijevati

Za privredni prosperitet je važno i kvalitetno obrazovanje. A baš je ono problematično na Balkanu u odnosu na zapadnoevropske zemlje, kaže Gerald Knaus. Rješavanju tog problema, ističe on, nije pomoglo ni osnivanje novih unierziteta. Ista je stvar i sa srednjim školama. One za proizvodna zanimanja često se na zapadu Balkana smatraju “školama za one koji su zakazali”. Knaus smatra da se obrazovanje mora orijentisati prema potrebama privrede, no to istovremeno znači da političke i obrazovne elite moraju znati u kojem se smjeru njihova zemlja treba razvijati idućih deset ili 15 godina. “Ta vizija nedostaje”, kaže Gerald Knaus.

On prenosi da je u mnogim razgovorima, koje je vodio u regiji, dobio dojam da i u strukturama u upravi vlada raspoloženje koje je negativno prema preduzetnicima. Takvo stajalište nije pogodno za stvaranje povjerenja kod stranih investitora, ističe Knaus. A ista stvar vrijedi i za preduzetnike koji potiču iz regije, ali rade u inostranstvu. Oni se boje rizika kod ulaganja u šumarstvo u Bosni i Hercegovini, tekstilnu industriju u Albaniji ili u prehrambenu industriju u Makedoniji. Tu bi važnu ulogu mogla odigrati Evropska unija. Knaus smatra da bi ona puno jasnije trebala definisati što moraju učiniti upravni organi da bi bili u stanju regulisati privredu na europskom nivou. Godišnji izvještaji o napretku kandidatkinja za ulazak u EU trebala bi u vezi toga biti konkretnija i kritičnija, mišljenja je Gerald Knaus. On pri tome ističe da to ne bi značilo šikaniranje balkanskih država, nego da bi im to pomoglo u stvaranju privrede koja će biti konkurentna i orijentisana na izvoz.

 

(ekapija.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime