Eksperti: Tražeći Sutorinu BiH sebi daje autogol

0
1

sutorinaBiH  ̶  Eksperti iz oblasti prava i predstavnici akademske zajednice danas su u svojim izlaganjima na sjednici Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma BiH ocijenili da bi otvaranje pitanja teritorijalne pripadnosti Sutorine, odnosno traženje da ta teritorija pripadne BiH, bilo krajnje politički, pravno i u svakom drugom pogledu neozbiljno. Stavovi eskperata u najkraćem znače da bi BiH sebi, sportskim rječnikom rečeno, dala autogol.

Insistiranje na tome da je Sutorina dio BiH, pokretanje eventualno spora pred Međunarodnim sudom pravde i slično, imalo bi izuzetno štetne posljedice po našu državu, moglo se čuti danas.

Željko Obradović,  zamjenik predsjedavajućeg Komisije za državnu granicu BiH, iznio je ranije poznate stavove i zaključke Komisije, u kojima se navodi da Sutorina nije dio teritorije naše zemlje.

Daytonski sporazum i Badinterova komisija

– Temelj za identifikaciju granične crte između BiH i Crne Gore su dva dokumenta, prvi je Daytonski sporazum, a drugi je Badinterova komisija, odnosno njeni zaključci – kazao je Obradović.

On je objasnio da, također, Sutorina nije bila sporno pitanje prilikom uspostave diplomatskih odnosa dvije zemlje, da tokom proteklih popisa stanovništva u BiH nije popisivano stanovništvo u Sutorini te da historijsko pravo na ovu teritoriju nije relevantno. Osim toga, istaknuo je da otvaranjem pitanja Sutorine otvoramo i pitanje granice sa Hrvatskom i da BiH u tom slučaju samo može biti na gubitku.

Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH, je kazao da je Ministarstvo stava da Sutorina nije dio teritorije naše zemlje. Podsjetio je da tokom međusobnog priznavanja dvije zemlje i uspostave diplomatskih odnosa niti jedna od strana nije istaknula bilo kakvu rezervu u pogledu razgraničenja.

– Ministarstvo je na stajalištu da je razgraničenje između BiH i Crne gore izvršeno na pravno valjan i pravedan način, a temeljni dokumenti koji to potvrđuju su Daytonski sporazum i mišljenje Badinterove komisije – rekao je Perković.

Osim toga, rekao je da u ovom slučaju ne bi bila moguća ni arbitraža, jer su zvanični organi Crne Gore diplomatskim putem obavijestili BiH da za njih ovo pitanje ne postoji te zbog toga arbitraža nije moguća ukoliko ne postoji saglasnost obje strane.

Momčilo Novaković, zastupnik u Parlamentu BiH je podsjetio da su u Parlament stigli različiti dokumenti i mišljenja, između ostalog i onih koji tvrde da stav Badinterove komisije nije u tolikoj mjeri obavezujući, kao i suprotna stajališta.

Zenaid Đelmo, profesor Pravnog fakulteta u Tuzli, je iznio stav da je Sutorina dio Crne Gore i da tu nema nikakve dileme te da može biti dijelom BiH samo ako se u direktnim pregovorima dvije strane postigne takav dogovor.

Đelmo je naveo i niz primjera u svijetu gdje je postojao sličan problem, a na osnovu kojih se vidi da BiH sada ne može i da ne bi bilo pametno da traži Sutorinu.

– Volio bih i ja da je BiH veća od Rusije, ali… Kada bi se mi sada vraćali na historijske činjenice i vodili se time da je Sutorina nekada bila naša i kada bi stvari po tom principu funkcionirale u svijetu, nastalo bi ubrzo bar 300 novih država. U slučaju kada bi i bila moguća tužba BiH protiv Crne Gore, mi bi bili na gubitku, odnosno Sud bi je odbacio – rekao je Đelmo.

Profesor ustavnog prava i advokat Nedim Ademović je kazao da međunarodni pravni principi u ovom slučaju ne idu u prilog BiH da bi otvarala pitanje Sutorine. Potpisani međunarodni ugovori idu u prilog Crnoj Gori.

– BiH je, između ostalog, u okviru svog ustavnog prava prihvatila da poštuje opće principe međunarodnog prava. Smatram da ono što je u međunarodnom pravu u ovom slučaju ne ide u prilog BiH da otvara pitanje Sutorine – bio bi u najkraćem Ademovićev stav.

Nezreli politički zahtjevi

Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić je također istaknuo da naša zemlja mora poštovati stav Badinterove komisije i da našoj zemlji ne ide u korist da insistira na Sutorini.

Profesor Hidajet Repovac je u svom izlaganju rekao kako je insistiranje na Sutorini politički nezrelo.

– Potraživanje Sutorine u ovom trenutku je nediplomatski akt. Ovo je jedan od najnezrelijih političkih zahtjeva koje sam ja do sada čuo, jer on može proizvesti opasne reperkusije na ono što je BiH u ovih dvadesetak godina postigla. BiH ima toliko unutarnjih strukturalnih pitanja da postavljanje ovog pitanja djeluje zaista nesuvislo – ocijenio je Repovac.

Profesor Univerziteta u Sarajevu Hazim Bašić  kaže da je pitanje arbitraže pitanje o stvari koja je već arbitrirana i da Bih u tom slučaju postaje neozbiljna država u kojoj je manjak znanja i pameti iz međunarodnog prava. Stava je da BiH ne treba insistirati na Sutorini i da je opasno da naša zemlja odustaje od stavova koje je ranije prihvatila u međunarodnim aktima, da to onda znači da i ostali mogu odustati od tih stavova i tražiti ono što pripada BiH.

Mišljenja iznesena danas na sjednici Komisije bit će proslijeđena zastupničkom domu koji će odlučivati u ovom slučaju.

(E. G./Faktor.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime