Ekolozi: BiH nespremna za klimatske promjene

0
3

Tešanj, Žepče – Bosna i Hercegovina nema obavezu smanjenja emisija stakleničkih gasova, jer je zemlja u razvoju.

Na međunarodnoj konferenciji o klimi koja se održava u Parizu sudjeluje i delegacija Bosne i Hercegovine. S obzirom da je zemlja u razvoju, Bosna i Hercegovina nema obavezu smanjenja emisija stakleničkih gasova, ali je za pripremu konferencije poslala svoj plan borbe protiv klimatskih promjena.

Ipak, pojedini ekolozi smatraju da bh. institucije ne čine dovoljno da zaštite svoje građane od posljedica klimatskih promjena.

Rahim Čolić se priprema za prvu zimu u novoizgrađenom naselju Donja Golubinja kod Zenice. Njegova porodica tamo je dobila kuću, nakon što su u prošlogodišnjim poplavama izgubili dom. Prije nego što je švicarski Caritas s općinom počeo gradnju tih kuća, Rahim je mijenjao adrese stanovanja i brinuo hoće li ostati bez krova nad glavom.

“Onda sam se razbolio. Otišao sam u bolnicu u Tešanj, tamo sam u bolnici ležao tri mjeseca. Onda sam našao stan u Žepču, pa sam se preselio u Žepče, i tu sam još uvijek. Plaćao sam kiriju iz džepa jedno vrijeme, nije htjela mi žena potpisati, pošto se bojala nekih poreza, nekih šta ja znam”, istakao je Rahim Čolić.

Žrtava prošlogodišnjih poplava

Rahim je jedna od žrtava prošlogodišnjih poplava, za koje ekolozi ističu da su direktna posljedica klimatskih promjena. Podsjećaju da je dvije godine ranije u regiji pao rekordno visok snijeg, da su sve učestaliji veliki požari.

Anes Podić iz Udruženja Eko akcija smatra da je od zemalja u regiji Bosna i Hercegovina najmanje spremna na klimatske promjene. Kaže da posljedice mogu biti i teže ako nadležne institucije ne počnu rješavati problem.

“Nikakvih konkretnih mjera nema. Bilo da se ograniče emisije, bilo da se posljedice na stanovnike nekako ublaže ne postoji. Ono što međunarodna zajednica delegira kao projekat i novce to se desi i ništa izvan toga”, kazao je Podić.

U Ministarstvu okoliša i turizma entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, kažu da je urađeno sve što se tražilo od zemlje kao potpisnice Konvencije o klimatskim promjenama. Napravljena je strategija prilagođavanja na klimatske promjene s tri scenarija.

Prema najambicioznijem, emisija stakleničkih gasova bit će smanjena do 2020. godine za tri posto u odnosu na 1990. godinu, kada je industrija bila mnogo razvijenija.

“Tu predviđamo i da budemo članica Evropske unije, da uđemo u taj okvir – i regulatorni, i zakonodavni – i da razvijemo mnogo projekata koji će se investirati i finansirati iz različitih izvora. Primarno se tiču energetskog sektora, jer 75 posto priče se za klimatske promjene veže i u Bosni i Hercegovini, preciznije 76 posto za energetsku industriju”, rekao je Mehmed Cero, pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma.

Poljoprivredni sektor čini 10 posto mogućih projekata, industrijski procesi sedam posto i upravljanje otpadom sedam posto.

“Sve aktivnosti na prilagođavanju klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini koordiniraju dva entitetska ministarstva. U toj saradnji, resorno ministarstvo iz [bh. entiteta] Republike Srpske ima posebnu ulogu”, izvijestio je Al Jazeerin reporter Emir Skenderagić.

Sve više sušnih dana

To ministarstvo je kontakt-institucija za provedbu Kyoto protokola na državnom nivou.

Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje i ekologiju RS-a, zadovoljna je rezultatima i ističe da je samo za projekt u slivu rijeke Vrbas osigurano pet miliona dolara. Riječ je o instaliranju 37 hidrometeoroloških stanica, čiji je cilj prevencija od poplava.

“Treba se vršiti mjerenja, jedno kontinuirano praćenje i rijeke Vrbas. To je jedan projekat koji može biti pilot projekat za sve ostale projekte kada su u pitanju slivovi rijeka, poplave i prilagođavanje od samih poplava”, zaključila je Srebrenka Golić.

Ministrica dodaje da će se projekat iskoristiti i za druge posljedice klimatskih promjena, poput suše. U izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan suše se predviđaju kao jedna od težih posljedica.

Navodi se da će se za 80 posto povećati broj ljetnih dana koji će biti žestoko vreli, a za 20 posto broj dana kada je suša.

Izvor: Al Jazeera



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime