Džamija pretvorena u katoličku crkvu predmet kulturnog spora

0
6

dzamija-katedrala-cordoba-ap-main.jpgPiše: Guy Hedgecoe

Cordoba, Španija – Unutar džamije-katedrale u Cordobi, mlada žena prekrivena muslimanskim velom žurno pravi selfie ispred katoličkog oltara tog spomenika. Samo nekoliko metara dalje, u muslimanskom odjeljku zgrade, neki turisti iz Evrope se dive nizu islamskih lukova.

To je prizor koji podsjeća na slavnu prošlost grada na jugu Španije, vrsta multikulturalnosti koja ga je načinila svjetski poznatim simbolom znanja i vjerskog suživota u srednjovjekovnom dobu.

“Ovo mjesto pripada muslimanima i kršćanima”, rekao je Muhammad Anggia Muchtar, muslimanski univerzitetski predavač iz Indonezije koji je u posjeti u okviru dvosedmičnog putovanja Evropom.

“Ovdje su se ljudi različitih religija družili u harmoniji i živjeli u miru”, rekao je on, dodavši da džamija-katedrala čuva historiju i da “kad znaš svoju historiju, onda znaš svoje korijene”.

Na vrelo majsko poslijepodne, on sjedi u hladu unutrašnjeg dvorišta spomenika, velikog, umirujućeg prostora ispunjenog drvećem narandži i  pjevom ptica. Ali, uprkos ovom mirnom prizoru, džamija-katedrala je trenutno u središtu žestokog spora između lokalnih aktivista i Katoličke crkve, te baca sjenu na naslijeđe Cordobe vezanog za religijsku toleranciju. To je postalo čak i ispolitizirani problem na lokalnim izborima u vrijeme optužbi da se islamska prošlost džamije-katedrale briše iz historije.

Muhammad je jedan od blizu 1,5 miliona ljudi iz cijelog svijeta koji svake godine posjete spomenik kulture, privučeni njegovom jedinstvenom historijom. Napravljen na mjestu vizigotskih ruševina, njegova gradnja je počela 785 godine, na početku nekoliko stoljeća prisustva sjevernoafričkih muslimana u Španiji i Portugalu. Do 10. stoljeća, Velika džamija je pomogla Cordobi da postane izuzetno utjecajni centar za obrazovanje. Grad je također poznat po činjenici da je bio dom za katoličke i jevrejske zajednice, koje je tolerisalo većinsko muslimansko stanovništvo.

Kontrola Crkve

Kada su kršćani ponovno osvojili Cordobu, izgradili su katoličku katedralu, završenu 1236. u srcu Velike džamije. Cijelom građevinom koja se još uvijek nadvija nad slikovitim, uskim ulicama centra Cordobe od tada upravljaju lokalni katolički zvaničnici i samo je kršćansko bogosluženje dozvoljeno unutra.

UNESCO je 1984. godine spomeniku i okolnom susjedstvu dodijelio status Svjetske kulturne baštine, opisavši Veliku džamiju “kao nezamjenjivo svjedočenje halifata Cordobe i […]  i najsimboličnijeg spomenika islamske vjerske arhitekture”.

Ali odnedavno su mnogi ljudi u Cordobi šokirani onim što vide kao pokušaj Katoličke crkve da prisvoji spomenik.

Prije dvije decenije, u zvaničnoj literaturi i turističkim brošurama opisana je kao “Džamija-katedrala”, izrazom koji priznaje zajedničko naslijeđe. Godine 1998. katolički zvaničnici su to promijenili u “Katedrala (bivša džamija)”, a od 2010. je jednostavno nazvana “Katedrala Cordobe”.

“Pokušali su da promijene historiju spomenika, ime spomenika i da prisvoje simbole spomenika”, kazao je Miguel Santiago, lokalni učitelj u srednjoj školi koji predvodi lokalnu asocijaciju La Plataforma Mezquita-Catedral, patrimonio de [email protected] (Džamija-katedrala, naslijeđe za sve), koja od 2014. vodi kampanje protiv promjena.

“Ključna stvar ovog spomenika je njegova islamsko-andaluzijska umjetnost, ali literatura to opisuje na način kao da se tu radi samo o islamskoj intervenciji”.

Turističke brošure posvećuju malo prostora islamskom periodu spomenika, koji zaista opisuju kao “intervenciju”. Jedan od razdoblja islamske gradnje je sažet kao “razmetljiv prikaz moći, iako… ne baš originalan”.

Prisvajanje objekta

Ali platforma ne vodi kampanju samo protiv korištene terminologije. Također se navodi da je Katolička crkva preuzela džamiju-katedralu iz javnih ruku koristeći rupu u imovinskom zakonu te je sebe registrirala kao jedinog vlasnika objekta.

Santiago (koji za sebe kaže da je katolik) i njegovi suučesnici u kampanji, prikupili su gotovo 400.000 potpisa “da spase džamiju Cordobe” na stranici change.org. Među potpisnicima peticije je britanski arhitekt Norman Foster, te cijenjeni španski pisac, Juan Goytisolo.

Ovo pitanje se našlo i u domaćoj političkoj areni. U kampanji uoči općinskih izbora održanih 24. maja, četiri vodeća kandidata za gradonačelnika Cordobe su u debatama razgovarali o statusu džamije-katedrale. Od glavnih stranaka, samo je konzervativna Popularna stranka, koja upravlja Španijom i Cordobom, te koja ima bliske veze sa Katoličkom crkvom, bila odsutna.

Sva četiri kandidata su kritizirali postupke Crkve, a najotvoreniji je bio Rafael Velazquez iz lijevo orijentirane stranke Podemos, koji je napravio paralele sa knjigom “1984” Georga Orwella, kada je oštro izgrdio “prekrajanje historije” u Cordobi.

U debati je također spomenuta kratkotrajna promjena imena džamije-katedrale na Google Mapsu u novembru prošle godine, kada je misteriozno postala “Katedrala Cordobe”, prije nego što je brzo promijenjeno u “Džamija-katedrala Cordobe” nakon protesta javnosti. Crkva negira ikakva saznanja o ovoj grešci, dok La Plataforma Mezquita-Catedral sumnja da je ona namjerno konstruirana.

No, prema Katoličkoj crkvi, cijela polemika je stvorena vještački i bez ikakve osnove. U njegovom uredu nasuprot lokacije, kanonik svete Katedrale Cordobe, Jose Juan Jimenez, kaže da nije važna promjena imena, jer njegovi župljani svakako imaju tendenciju da objekt nazivaju i kao “katedrala” i kao “džamija”.

“Nismo ovdje imali nikakav sukob u vezi vjerskih pitanja od ponovnog [kršćanskog] osvajanja”, rekao je on, dodavši da Crkva u potpunosti poštuje muslimansku baštinu objekta.

‘Antikatolički stavovi’

Jimenez kampanju protiv poteza Crkve pripisuje antikatoličkim stavovima. “U Španiji, u demokratskom periodu je bilo perioda gdje je bilo pokreta, uvijek na strani političke ljevice, koji su neprijateljski nastrojeni prema svemu što Crkva predstavlja”, kazao je on.

Kada je u pitanju Crkvino navodno prisvajanje spomenika kao vlastite imovine, Jimenez insistira da je crkva bila vlasnik objekta od 13. stoljeća, te da sada se samo registrira kao vlasnik.

Ali, iako on umanjuje uzroke bijesa, priznaje da bi njihovi uzroci mogli biti štetni – za prihode od turizma, ali također i za širi imidž grada.

“Ovo bi moglo dovesti do podjele, ili ostaviti utisak da je narušen miran suživot među religijama”, kazao je on.

Bez sumnje, suživot već pokazuje znake naprezanja jer se debata o džamiji-katedrali prelijeva na veće pitanje španskog odnosa sa svojom islamskom prošlosti i današnjom muslimanskom zajednicom.

U decembru 2014. godine, Islamska organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu (ISESCO), sa svojih 52 zemlje članice, opisala je promjenu imena “kao pokušaj da se uništi znamenitost islamske historije u Andaluziji i da se isprovociraju muslimani širom svijeta, prije svega muslimani Španije”.

U martu je mala desničarska stranka Vox, objavila na internetu lažni televizijski izvještaj koji prikazuje Cordobu 2018, gdje su džamiju-katedralu lijevo orijentirani političari oduzeli i ustupili muslimanima za njihovu isključivu upotrebu.

Lažne vijesti

“Procjenjuje se da bi u narednih nekoliko godina moglo više od dva miliona muslimana da preseli u Cordobu i druge gradove Andaluzije kako bi se povezali sa svojom prošlošću i svojom kulturom”, izvijestila je novinarka u lažnim vijestima, noseći veo na glavi.

“Da li želite takvu budućnost?”, upitano je na kraju videosnimka.

Enrique Rubio, političar i član Voxa iz Cordobe, kaže da je njegova stranka odlučna u tome da džamija-katedrala ostane katolička i da je aktuelna polemika “politički motivirana”. On je dodao: “Postoje oni koji tvrde da bi iza svega ovoga mogle stajati islamske države, naprimjer Iran ili Saudijska Arabija”.

Ova vrsta odbrambenog stava katolika u vezi spomenika se često viđa na internetskim forumima i društvenim mrežama i čini se da ga dodatno potiču izjave nekih ekstremnih grupa. I Al-Kaida i Islamska država Irak i Levant su u više navrata pozivali da se povrati Al-Andalus.

Al-Andalus je srednjovjekovni naziv za Španiju i Portugal, dok su bili pod islamskom kontrolom. Fotografije nedavno objavljene na društvenim mrežama prikazuju zastave ISIL-a razvijene ispred nekoliko znamenitosti islamske prošlosti Španije.

“Unatoč tvrdnjama koje su iznijeli ISIL i druge grupe, koje ne predstavljaju muslimane kao cjelinu u Španiji, mislim da apsolutno ne postoji ni jedna osoba u Španiji koja traži da se džamija Cordobe vrati muslimanima”, kazala je Laure Rodriguez Quiroga iz Red Musulmane, organizacije koja predstavlja španske muslimanke.

Često gnjevna debata u vezi džamije-katedrale, kaže ona, oslikava generalni zabrinjavajući porast “islamofobnih stavova” širom Španije.

Ono što obje strane ovog argumenta ne mogu poreći je da iako ljepota spomenika i dalje privlači posjetioce iz cijelog svijeta, njen sjajni primjer vjerskog života je potamnio.

Izvor: Al Jazeera



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime