Džaferović: Želje Beograda i Zagreba neće proći, nema odluke mimo BiH!

0
0

Foto: Fena /Šefik Džaferović

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović dao je intervju.

Razgovarao: Faruk Vele

Za naš portal Džaferović govori o evropskom putu Bosne i Hercegovine i koga smatra odgovornim za velika kašnjenja.

Otkriva kada će naša zemlja dobiti status kandidata za EU, i pod kojim uvjetima, ali i o ekonomskom planu Unije, kao velikoj šansi za Bosnu i Hercegovinu.

Također, odgovara na pitanje je li “Mali Šengen” dobra šansa ili najava “velike Srbije” i “velike Albanije”, kako neki tvrde. Osvrće se nove secesionističke najave Milorada Dodika, proliferacije oružja i najnoviji sastanak Vučić-Dodik-Čović u Beogradu. Iz Sarajeva je uputio poruke Beogradu i Zagrebu u povodu najnovijih poteza i zaoštravanja retorike….

Velika šansa

Radiosarajevo.ba: Gospodine Džaferović, krajem prošle sedmice boravili ste u Briselu, odakle ste donijeli, kako je kazano, dobre i pozitivne vijesti. Koliko je zaista realno da iduće godine dobijemo status kandidata za EU i šta će to značiti za našu zemlju?

Džaferović: Sve zavisi od tempa kojim će Bosna i Hercegovina ispunjavati obaveze koji se odnose na 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidatskom statusu naše zemlje. Izvještaj Evropske komisije koji smo nedavno dobili odnosi se na proteklih 16 mjeseci. U tih 16 mjeseci imali smo blokadu institucija koja je trajala skoro godinu dana uzrokovanu ponašanjem SNSD, a tek nekoliko mjeseci smo imali aktivnosti institucija na ispunjavanju obaveza.

Podsjećam, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je koncem aprila održalo sjednicu posvećenu realizaciji pomenutih 14 prioriteta. Nakon toga je prestala blokada i u posljednjih nekoliko mjeseci smo imali konstruktivan rad institucija Bosne i Hercegovine. U tom vremenu riješena su pitanja vezana za izbore u Mostaru, revidiranu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje i neka pitanja vezana za reformu javne uprave. Treba nastaviti ovim tempom.

Ako tako budemo radili, onda je realno da dobijemo kandidatski status na ljeto iduće godine. To nam je jasno poručeno i na sastancima u Briselu. Kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu znači mnogo i o tome se nadugo i naširoko može govoriti. Ali, evo da u jednoj rečenici kažem, značit će to novi zamah, novu energiju u svim aspektima.

Radiosarajevo.ba: Evropska komisija predstavila Ekonomsko-investicioni plan vrijedan devet milijardi eura, namijenjen poboljšanju ekonomske i političke situacije u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i bolju integraciju među zemljama, koliko je to ozbiljna šansa za BiH i šta možemo očekivati?

Džaferović: Ekonomsko-investicijski plan vrijedan 9 milijardi eura za područje Zapadnog Balkana je veoma ozbiljna prilika za Bosnu i Hercegovinu. Nikako je ne smijemo prokockati. Moramo ozbiljno pristupiti tom planu i iskoristiti svaku priliku za Bosnu i Hercegovinu. U pitanju je izgradnja putne i željezničke infrastrukture, digitalizacija, te izgradnja plinske infrastrukture kojima bi se snažnije povezale sve države Zapadnog Balkana. U pitanju je i podrška malim i srednjim preduzećima, podrška obrazovnom i zdravstvenom sistemu i slično.

Radiosarajevo.ba: Ali, oprostite, no gdje smo mi danas, realno, na evropskom putu? Sjetit ćete da je tamo negdje 2003. godine tadašnji šef bh. diplomatije Mladen Ivanić govorio da će naša zemlja biti sigurno u EU između 2009. i 2012. godine, pa bivši predsjedavajući VM Adnan Terzić da želimo u Uniju 2009, većina je vjerovala da ćemo ostvariti taj cilj 2014. godine… Danas, evo, govorimo o statusu kandidata… Zašto smo u tako strašnom zaostatku i ko je odgovoran?

Džaferović: Bosna i Hercegovina je od Dejtona do danas provela brojne reforme i u svoj sistem u mnogim oblastima uključila evropske standarde. Na primjer, 2006. godine bili smo rame uz rame kada je u pitanju evropski put s nekim državama koje su danas članice Evropske unije. U to vrijeme imali smo snažnu podršku međunarodne zajednice i uz njihovu pomoć usvojili smo reforme u brojnim oblastima.

Od 2006. godine pa na ovamo, naročito nakon pada Aprilskog paketa, stalno je slabila uloga međunarodne zajednice u Bosni, i Hercegovini i to je samo po sebi usporilo proces. I ne samo to. To je bio loš signal koji je dao krila antireformskim snagama u Bosni i Hercegovini.
One su slabljenjem uloge međunarodne zajednice ohrabrene i sve češće su počele da koriste brojne mehanizme blokada i bojkota, koji nažalost postoje u našem sistemu. Politika međunarodne zajednice bi se morala promijeniti, jer njena uloga prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i jeste u tome da otklanja bojkote i blokade. Time bi pomogli i reformskim snagama, ali i sebi, jer je i njima u interesu da BiH bude stabilna i da napreduje prema EU.

Brisel ne podržava Dodika

Radiosarajevo.ba: EU u svojim programima spominje i pitanje integracije. Dokle je priča o “Malom Šengenu”? Vi i gospodin Komšić ste tražili stav Vijeća ministara, a ovih dana ste kazali “da su samo nerazumni protiv ove inicijative”. Pitam to jer se stekao utisak da ste bili oprezni zbog “Malog Šengena”. Jeste li još uvijek i da li se tu, zaista, može govoriti o “velikoj Srbiji” i(li) “velikoj Albaniji”?

Džaferović: Postoje brojne spekulacije oko moga stava vezano za tzv. “Mini šengen”, ili kako se moderno kaže spinovanja, izvlačenja naslova izvan konteksta itd. Ne bih se na to osvrtao, ali ponovit ću i vama ono što sam od samoga početka govorio.

Rekao sam da su regionalne inicijative dobro došle, da moramo tačno znati šta je sadržaj tzv. “Mini šengena”, da sve mora biti pod okriljem i u saradnji sa institucijama EU, kao i da se ne mogu formirati institucionalna ili politička tijela u okviru takve inicijative. Rekao sam, i ponavljam, da niko razuman ne može biti protiv ekonomske saradnje, kretanja ljudi samo sa ličnim kartama preko granica i brže kontrole roba koje se transportuju preko granica. Također sam kazao da Bosna i Hercegovina ima interes za takav režim slobode kretanja, posebno kada je Kosovo u pitanju, jer današnji režim slobode kretanja s Kosovom koji ima Bosna i Hercegovina je vrlo rigidan i najgori u Evropi.

Zbog toga sam na sjednici Predsjedništva, kao i druga dva člana Predsjedništva, pozdravio odluku Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije vezano za tu inicijativu i podržao stav da Vijeće ministara BiH analizira ovu inicijativu u svim aspektima, te da će nakon toga Predsjedništvo donijeti odluku. Radi se o ozbiljnoj stvari i zato o svim apektima moramo biti detaljno upoznati, a tek onda donositi odluke.

Što se zadnjeg dijela Vašeg pitanja tiče, mogu vam samo reći da je geopolitička i geostrateška konfiguracija Zapadnog Balkana završena. Ostalo je još samo da se riješi pitanje vezano za dijalog Srbije i Kosova pod okriljem SAD-a i Evropske unije. Duboko sam uvjeren da je san o velikim državama na Zapadnom Balkanu prošlost. Ima nekih koji još uvijek sanjaju o tome. Bolje bi im bilo da prestanu s tim, jer vrlo dobro znaju da to znači destabilizaciju kakvu smo već vidjeli i da će završiti tamo gdje su završili oni koji su to činili devedesetih godina prošlog vijeka.

Radiosarajevo.ba: Da, evo, dok se sve to dešava, Vaš kolega Milorad Dodik ponovo pominje odcjepljenje i tvrdi da u Briselu “ima ljudi koji kažu da Srbima u BiH treba dati državu”. Je li to tačno, jeste li pitali Brisel o tome?

Džaferović: Ne postoji niko ko je iole ozbiljan u svijetu, a naročito ne u Briselu, ko dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Zna to i Dodik.

Sasvim mu je jasno da je teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine neupitna i umjesto što ponekada provocira bolje bi bilo i za njega i za one koje predstavlja da se okrene konstruktivnom radu, izgradnji Bosne i Hercegovine, njene ekonomije i ubrzanju njenog euroatlantskog puta.

Evropski standardi, i tačka

Radiosarajevo.ba: Da li je neko od Vas u Briselu tražio popuštanje na pitanju, recimo, Izbornog zakona, koje se nerijetko pominje kao “pitanje svih pitanja”?

Džaferović: Niko od mene, niti od bilo koga od nas, nije tražio nikakvo popuštanje. Traži se jednostavno implementacija sudskih odluka. Pitanje izmjene Izbornog zakona je vezano za realizaciju 14 prioriteta i Mišljenja Evropske komisije. U tom mišljenju stoji da smo dužni promijeniti Izborni zakon tako što ćemo implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Odluke Evropskog suda za ljudska prava se odnose na prava onih građana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda, a odluka Ustavnog suda se tiče izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Mnogo puta do sada smo pokušali implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava. U proces se uključivala i Evropska komisija.

Tu moramo imati rješenje koje će zadovoljiti evropske standarde. HDZ BiH je od toga napravio takozvano “hrvatsko pitanje” i predlažu nam rješenja koja su suprotna odlukama Evropskog suda. Što se mene tiče ja sam za svako rješenje koje bi podržala npr. Venecijanska komisija i koje bi bilo u skladu sa evropskim standardima. Što se tiče odluke Ustavnog suda BiH Centralna izborna komisija je za izbore 2018. godine već napravila privremeni aranžman.

Radiosarajevo.ba: Idućeg mjeseca će se navršiti 25. godina od Daytonskog sporazuma, da li će to biti prilika da se razgovara o budućnosti naše zemlje i kako Vi vidite procese koji bi eventualno mogli uslijediti? Kako, također, izaći iz ovog začaranog kruga blokada i međusobnih trvljenja koji samo štete našoj zemlji?

Džaferović: Obilježavanje 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma je prilika da se sumira do sada urađeno i da se trasira put Bosne i Hercegovine za naredni period. Šta je do sada urađeno, kako je rađeno i kakvi su odnosi, to već svi znamo i to ne bih ponavljao.
Rekao bih samo nešto što je vezano za budućnost, a to je da se svi moramo okrenuti konstruktivnom radu i krenuti snažno naprijed. Blokade i međusobno trvenje su štetne za sve.
Neka to dobro razmotre oni koji su činili blokade. Jasno će vidjeti da blokadama ništa nisu postigli, te da su nanijeli štetu i sebi i drugima. Dakle, svima. Samo smo bespotrebno gubili vrijeme. Na kraju je uvijek bivalo onako kako treba da bude, jer drugačije ne može. U ovu zemlju moraju biti uključeni evropski standardi i tačka.

Koordinirane aktivnosti

Radiosarajevo.ba: Dosta je “rovito” oko naše zemlje posljednjih sedmica. Poruke iz susjedstva u najmanju ruku nisu dobronamjerne. Mislimo, naravno, na poruke predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, kao i oštru retoriku srbijanskim ministara Ivice Dačića i Aleksandra Vulina. Evo, sada je održan i sastanak Vučić-Dodik-Čović. Kako to komentirate, zašto sada, šta je cilj i šta će država BiH poduzeti tim povodom? Čak ste i Vi osobno pominjani…

Džaferović: Srbija i Hrvatska su zajedno sa Bosnom i Hercegovinom potpisnice Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Potpisnice su zato jer su učestvovale u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Nisu nikakvi garanti Daytonskog mirovnog sporazuma. Te države imaju samo jednu obavezu, a to je da se suzdrže od bilo kakve aktivnosti koja bi značila povredu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Nemaju nikakvo pravo da se miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Ovo što vidimo proteklih dana i sedmica, a što je na neki način u kontinuitetu prisutno od Daytona do danas, ustvari je nepoštivanje obaveze koju su preuzele u Daytonu.

Svako malo čujemo nekog zvaničnika iz Srbije koji bi želio da se poveže Kosovo sa Republikom Srpskom. Šta je to, nego pokušaj povrede teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine?
Takođe, u posljednje vrijeme vidimo otvoreno miješanje zvaničnog Zagreba u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, kao na primjeru Izbornog zakona. Šta je to nego povreda suvereniteta Bosne i Hercegovine?

Ovi sastanci prvo u Zagrebu, a sada i u Beogradu, izgleda da su koordinirane aktivnosti s gore opisanim željama. Te politike nikada neće proći i nikada se više ništa o Bosni i Hercegovini neće odlučivati mimo Bosne i Hercegovine i njenih institucija. Mogu se sastajati, večerati i šta već ne, ali o Bosni i Hercegovini ništa odlučiti ne mogu.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na proliferaciju naoružanja u regionu i koliko to može biti ozbiljno, te ugroziti prilike u regionu?

Džaferović: Svaka utrka u naoružavanju je opasna i može ugroziti prilike u regionu. Vidimo da se Srbija naoružava i da to Hrvatska prati. Zašto to rade? Pitanje za njih.

Mislim da im sigurnost nije ugrožena. Mi u Bosni i Hercegovini nikada ne smijemo biti nespremni i nećemo dozvoliti da budemo iznenađeni. Nedavno smo imali priliku da u našoj zemlji vidimo vježbu EUFOR-a „Brzi odgovor“, koju pametni ljudi vrlo dobro razumiju. Ali, kada je u pitanju zaštita BiH, mi se svakako najviše uzdamo u sebe i svoje kapacitete.

Izvor: radiosarajevo.ba


Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime