Duraković: ‘Vrh Republike Srpske nas opstruira’

0
4

indexSrebrenica – „Treba izići iz zamke prevelikog očekivanja. Ne može se sve preporoditi odmah, ili preko noći. Vrijeme je prostor u kojem ljudi nešto stvaraju. Znači, ne možemo sjediti i čekati da nakon izvjesnog vremena osvanemo u društvu ala Njemačka.

Mora se raditi strpljivo i sistematično, probleme rješavati temeljito, a ne površno sanirati. Zamke prevelikog očekivanja građanima nameću mnogi političari koji olako obećavaju sve, favorizuju kvazi eksperte koji loše ili paušalno analiziraju društvena pitanja, ali često uspješno manipulišu sa ljudima i pogrešno oblikuju javno mnjenje. To je opšti politički, ili bolje reći politikantski obrazac, iz čijeg kursa se građanima nameće pogrešna percepcija, kako o odgovornosti ili krivici određenih nivoa vlasti za sporo rješavanje problema, a upiru prstom u lokalne političare, što je karakteristično i za Srebrenicu, pa i za mene”, govori nam ovih dana u Srebrenici načelnik Ćamil Duraković.

Istočna Bosna: Srebrenica danas?

„ O Srebrenici se uglavnom govori kao prostoru gdje ima puno problema, gdje su potrošena ogromna sredstva međunarodne i domaće pomoći, a očekivanih rezultata nije bilo. Problema zaista ima, ali ima i uspjeha o kojima mediji malo, ili nikako ne pišu. Ima i problema koje nam nameću drugi, a uglavnom su političke prirode. Mislim da su to razlozi što opada interes domaće i međunarodne javnosti za temeljne probleme Srebrenice. Nekad me Srebrenica podsjeća na javnu ličnost koja je deceniju na funkciji i s protekom vremena dosadi ljudima”.

Istočna Bosna: Zašto je tako?

„Podrinje i Srebrenica je u epicentru javnosti od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu. U prve dvije godina rata smo bili heroji, jer smo se uspješno branili. Nad ovim ljudima je počinjen genocid 1995. godine i onda su nas počeli žaliti. Sada smo, dobrim dijelom zbog medijskih manipulacija, dosadili ljudima, jer se mnoga pitanja u vezi Srebrenice često namjerno sataniziraju. Mnogi zaboravljaju da je ovdje povratak počeo tek pet godina nakon rata, da je u vezi s tim dugo bilo raznih problema i još uvijak ih ima. Bilo je propusta i još uvijek ima opstrukcija prema nama, ali sve loše poteze iz ranijih vremena, danas mnogi pokušavaju pripisati današnjoj garnituri i meni. To je zato što moramo davati odgovore i rješenja za prethodne propuste i rješavati aktuelne probleme, uprkos mnogim opstrukcijama, posebno vrha Republike srpske.”

Istočna Bosna: O kakvim je opstrukcijama riječ?

„RS maksimalno opstruira razvoj. Srebrenicu, kao lokalnu zajednicu su skroz razvlastili. Mi ovdje imamo prirodna bogatstva i preduzeća o kojima isključivo odlučuje vrh RS-a i Milorad Dodik. Mi smo u razvojnim projektima računali na ta preduzeća, ali većina ih je privatizovana i praktično zaključana, ili u stečaju. Mi na mnoga razvojna rješenja ne možemo uopšte uticati. Drugi vid opstrukcije je, meni se čini, od vrha RS-a namjerno stvaranje apsurdnih privrednih aranžmana. Kao ilustracija toj tvrdnji, dobar je primjer Banja Guber. Preduzeće je od Vlade RS kupio Radojica Ratkovac. Mi smo mu dali dozvole koje su naša nadležnost. On je na izgradnji novih objekata uložio 6-7 miliona maraka i – po projektu bi zaposlio 350 radnika. Ali, vrh RS-a koncesiju za korišćenje izvora je dala „izmišljenoj” kofer firmi „Argenta”, čije je sjedište negdje oko Laktaša. Pa to je političko lešinarenje. To nas ovdje iritira. Dodik nam nije dao ovu imovinu, a upravlja njome. Potom, Šume RS-a nam duguju 500.000 maraka naknade za eksploataciju šuma. Isto toliko i Boksit za korišćenje rude, koji ima sjedište u Zvorniku. Ima još ovakvih manje drastičnih primjera. Ne možemo ih ni tužiti, ili bolje je reći nemamo kome, jer „kadija te tuži, kadija ti sudi.” Mi smo ta sredstva ukalkulisali u budžet za razvojne projekte. Htjeli smo uzeti milion maraka kredita, ali nam ne dozvoljavaju. Banja Luka, odnosno vrh RS nas je praktično otpisao, čak ni temperaturu Srebrenice ne očitavaju na medijima u vremenskoj prognozi, već nas preskaču. Federacija i Sarajevo nemaju zakonske mogućnosti da ovdje bitnije utiču na privredne tokove, tako da se osjećamo otpisani od svih”, jada nam se načelnik Duraković.

Istočna Bosna: Vašim izborom za načelnika najavljen je zaokret u Srebrenci. Šta se dogodilo ili „zaokrenulo”?

„Koncept posljednjih izbora bila je jedinstvena ideja „Srebrenica 20-20″ po mjeri svih građana opštine. Bilo je tada priča kako je to podrška meni, a prava ideja je bila da u lokalnim vlastima bude što manje, ili nikako onih koji negiraju genocid. Pozicija načelnika je izazovna i odgovorna, ovdje čak tri puta odgovornija nego u drugim opštinama. Ovdje se pola godine obilježava nešto i – zbog poznatih okolnosti – stalno postoji psihoza kako će to proteći. Ako sve bude dobro, onda su zaslužni svi, ako bude malo propusta, onda si sam kriv. Bez obzira na tu specifičnost, mi smo od početka 2013. do danas ostvarili značajne rezultate i na socio-ekonomskom planu”.

Istočna Bosna: Konkretno?

Od oko sedam hiljada građana imamo oko 2.500 zaposlenih, a na birou rada oko 1.800 građana. Moram vam reći da su neki prijavljeni na birou nezaposlenih zbog ostvarivanja određenih prava. Moj kabinet je s početka najavio 400 novih radnih mjesta u ovom mandatu. Od početka prošle godine zaposleno je preko 150 radnika. GDP u Srebrenici je 190 posto u odnosu na taj parametar u Bosni i Hercegovini. U industrijskoj zoni, koju smo proširili je Prevent. U izgradnji, ili impementaciji je još nekoliko projekata. Riječ je o ulaganje Precize iz Goražda, potom BIOS-a iz Visokog, koji u Zelenom Jadru ima farmu pilića, gdje je već 12 zaposlenih. U toku je proširenje projekta, gdje će biti ukupno 70 zaposlenih na farmama i u klaonici. Fabriku peleta, sa kojom je bilo ekoloških problema, otkupili su Holanđani, gdje će nakon modernizacije zaposliti novih 25 radnika. U Potočarima će za nekoliko mjeseci biti završena još jedna fabrika peleta. Investitori su otkupili i firmu „Srebrenica doo” za preradu krompira, gdje će se otvoriti 30 novih radnih mjesta. Sa Sidom iz Švedske u toku je implementacija projekta upravljanja čvrstim otpadom. To su projekti u kojima će prije isteka mandata biti otvoreno obećanih 400 novih radnih mjesta. Osim privrednih projekata u Potočarima smo dovršili dvije zgrade za socijalne slučajeve. To su socio-ekonomski projekti o čijem značaju se relativno malo govori. Ostvarili smo ih bez obzira na autističku politiku koju prema Srebrenici vodi vrh RS-a. Jednostavno ekscesne priče iz Srebrenice imaju znatno jači eho”, ocjenjuje načelnik Duraković.

Istočna Bosna: Kako teče povratak i održivi opstanak Bošnjaka u Srebrenicu?

Sa pravnog stajališta nema skoro nikakvih zapreka, izuzimajući polemiku oko spornog Zakona o prebivalištu, što ga forsira vrh RS-a. Imovina je skoro svima vraćena, ali ima još mnogo porušenih kuća. Povratak je pitanje svih pitanja, koje je najviše u raljama politike i političara, ali i ekonomske perspektive pa i mentalnog sklopa svakog čovjeka. Smatram da je opšti interes Bošnjaka da se vrate i opstanu ovdje. Trebaju ga više podupirati i iz Federacije BiH. Ali, mislim da i neke bošnjačke strukture na tome ne rade dovoljno. Čast izuzecima, čast i odbornicima u našoj Skupštini. Taj proces bi bio uspješniji da su povratnicima osigurane socijalno-zdravstvene potpore koje imaju u FBiH. U tom smislu mislim da je demokratija odnos i proces, kojim još uvijek ne vladamo, pogotovo što nam nedostaje kulture dijaloga. Govorimo o ideji općeg, pa i nacionalnog dobra, a često nam intelektualni kapaciteti ne dosežu suštinu te ideje. U takvim okolnostima teško je voditi konstruktivnu politiku. Tu se onda gubi koncepcija. Problema ima, ali nikome ne može freza biti važnija od državnog interesa. „

Istočna Bosna: Pred nama su opći izbori. Kako gledate na ideje „Prvog marta”?

„U vezi izbora „Prvi mart” radi dobre stvari. Opšti interes Bošnjaka je da opstanu ovdje i da se većina vrati. To je opšti politički stav, ali za mnoge političare – opet čast izuzecima – to je samo politička, ili preciznije predizborna fraza. Problem je što mnogi od njih u tim procesima i odnosima „traže sebe”, traže na izbornim listama favoriziranu poziciju, ili kompenzaciona mjesta. Žao mi je, ali smatram da je želja prosječnog političara prvenstveno fotelja i pogodnosti, koje uz to idu. Nekima je glavni motiv i pohlepa. Ima ih kojima su pomenuti sebični motivi, na ljestvici želja, znatno iznad opšteg, državnog i nacionalnog interesa”, smatra Ćamil Duraković, načelnik Srebrenice, inače jedan od rijetkih Bošnjaka koji je okončao fakultet u SAD i vratio se u rodni kraj sa boravištem i prebivalištem u Srebrenici, za razliku od mnogih bošnjačkih liderčića koji, iz Srajeva, ovdje samo traže izbornu bazu i podršku.

(Istočna Bosna)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime