Državi je potreban državnik, ne vladar

0
4

100_Elmedina_Muftic_kolumnAutor: Elmedina Muftić

“Jutra nisu tu samo da bismo otvorili oči, već da se istinski razbudimo. Badava vam sviće ako nikad ne progledate!”

Država je organizovana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sistemom. Sama riječ država i njena definicija iziskuju potrebu da na čelu tako organizovane zajednice bude Državnik. Državnik je pojam koji označava političara (živog ili mrtvog), za koga se može reći da je učinio (ili da čini) nešto korisno (ili značajno) za državu kojoj je na čelu, bilo u funkciji predsjednika, premijera ili nekoj drugoj odgovarajućoj ulozi. Mislim da je historija zabilježila vrlo malo Državnika, mnogo je više bilo vladara. Biti Državnik znači voljeti državu, narod, činiti najbolje što možeš u datom vremenu, Državnik je sluga narodu i državi. To je čovjek koji interese zajednice stavlja ispred vlastitih interesa, koji živi, diše i umire za ideju države i nacije. U mjesecu augustu je godišnjica rođenja Alije Izetbegovića i godišnjica rođenja i smrti Husein-kapetana Gradaščevića, dvojica Državnika s kojim se ponosi Bosna i Hercegovina, i od kojeg su mnoge generacije trebale i trebaju da uče kako se živi država, kako se uspravan ostaje, kako se čuva obraz i dostojanstvo nacije. Kako sve ima vrijednost, ali kako svaka vrijednost nema cijenu. Kako kod Bošnjaka ne smije biti i nikad nije bilo sve na prodaju… Trebale su to učiti mnoge generacije, ali nisu. Od gušenja ustanka Husein-kapetana Gradaščevića, pa sve do pojave na političkoj sceni rh. Alije Izetbegovića, Bosna nije imala Državnika. Nije smjela ni da misli da ga ima, jer smo tuđna morali Državnikom doživljavati. I dok su druge Republike unutar bivše nam zajedničke države razvijale svoje infrastrukture, izgrađivale sebe, Bosna i Hercegovina je bila sluga u njihovoj izgradnji, i najbolji donator svojih prirodnih resursa i bogatstva.

Dok se BiH gušila u dimu teške industrije, dotle su Srbija, Slovenija i Hrvatska udarale kozmetiku. Tako je to kad ti je Državnik tuđin. Tako je to kad nećeš brata za brata, onda hoćeš tuđina za gospodara. Bošnjački narod pati od sindroma zvanog “kriza identiteta” i “namjernog negiranja vlastitih vrijednosti”. Mi smo narod koje treba da prođe stotinu godina da nekome od nas priznamo da je vrijedio, spremni smo veličati tuđina koji nas poganom čizmom gazi, a nijekati vrijednost Bošnjaka koji nam ruku pruža da iz blata ustanemo.

10406781_1449708728640708_3138727986854086758_n

Malo kojem narodu se posreći da u jednom stoljeću iznjedri dva Državnika, dvije osobe koje su u sebi akumulirale toliko političke, ljudske, moralne vrijednosti da za državu Bosnu i Hercegovinu učine toliko koristi, koliko još nije niko učinio, od vremena kada je Husein kapetan Gradaščević izgovorio čuvenu misao koja je postala bošnjački smisao i brobi za Državu, od koje mi i sad dok pišem srce jače udara a ponos mi do nebesa raste: “Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!” Trebalo je da prođe više od sto i pedeset godina, pa da se u bošnjačkom narodu rodi novi čovjek koji je posjedovao harizmu Državnika, koji je imao smjelosti da veliokonacionalistima Miloševiću i Tuđmanu kaže NE!, i da Bosnu i Hercegovinu povede putem nezavisnosti.

Alija_Izetebegovic344abcTaj državnik je rh. Alija Izetbegović, kojeg Bošnjaci – mahom njegovi dušami i oponenti, nisu imali hrabrosti da ga i nazovu imenom – DRŽAVNIK. Na obzorju političkog života na sreću Bošnjaka pojavljuje se odnosno on je tu već odavno bio, samo je trebalo da sazrije vrijeme i ljudi, da bi on počeo djelovati na principima politike koja od Bosne i Hercegovine treba da napravi državu, koju će da uvažava cijeli svijet, kojoj će biti otvorena sva vrata i Istoka i Zapada, to je osoba koja mi svojim umijećem djelovanja i htijenja, briljantnosti uma i rasuđivanja, ogromnom ljubavlju koju neskriveno ispoljava za državu otvara oči da njima jasno vidim da pred sobom imam Državnika, koje ću s ponosom i velikim dostojanstvon od sada pa ubuduće zvati…

U misli mi dođe francuski kardinal Armand Jean du Plessis de Richelieu, kojeg su nazivali i “svemoćnim ministrom Luja XIII”, osoba koja je spasila Francusku državu, udarila temelje francuskom preporodu, osnovao je Francusku akademiju nauka i umjetnosti, sredio administraciju, podigao poljoprivredu, obrt, trgovinu i time načinio Francusku prvom silom u Evropi. Nije mi slučajnom ovaj Državnik došao u misli, nego me naš Državnik podsjetio na ovog Francuza. Jer kad gledam dr. Mustafu Cerića, u njemu vidim sposobnost, mudrost, želju i umijeće koje je posjedovao kardinal Armand Jean du Plessis de Richelieu, pred sobom vidim državnika koji od Bosne i Hercegovine može da napravi zemlju u kojoj će biti ugodno živjeti, u kojoj će biti mjesta za sve i iz koje se neće odlaziti nego će se u nju vraćati.

Dr. Cerić može, zna i umije da od BiH napravi državu po mjeri svih građana, da pomiri različitosti, da naša multietničnost, multikulturalnost budu naš brend, a ne naš kamen spoticanja. Još jedna vrlo bitna paralaela Fransuski narod je vjerovao da kardinal može biti državnik, dao mu je priliku i kardinal je pokazao da biti dobar kardinal je garant da postaneš državnik. Zamislite kakvu mi Bošnjaci imamo priliku, pred nama se nalazi čovjek koji je ušao u historiju kao najobrazovaninji i najaktivniji Reisu-l-ulema IZ u BiH od njenog postanka, koji je od IZ načinio najorganizovaniju instituciju u državi, šta tek može da napravi od države. To je sad do nas. Pred nama stoji DRŽAVNIK i pruža nam ruku, kao što je kardinal Richelieu pružao Francuskom narodu, Francuzi su prihvatili i sad su tu gdje jesu, mi Bošnjaci treba da prihvatimo pruženu ruku dr. Cerića i da tek budemo tamo gdje nam je mjesto u samom vrhu Evrope, zajedno da našim Državnikom dr. Mustafom Cerićem!

(Bošnjaci.net)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime