Dr. Cerić: ‘Pokrenut ćemo inicijativu o proglašenju 26. oktobra danom bosanskih kraljeva’

0
8

10154910_1490901901188057_5239203017634983553_n-280x209Visoko  ̶  26. oktobra, prije 637 godina, potvrđeni su temelji državnosti Bosne i to krunidbom prvog i najmoćnijeg bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I Kotromanića. Kralj Tvrtko I Kotromanić, vladar snažne i moćne srednjovjekovne Bosne, krunisan je u Milama kod Visokog.

Podsjećajući na važnu ulogu kralja Tvrtka I u izgradnji bosanske državnosti, mjesto na kojem je krunisan, a poslije i sahranjen prvi bosanski kralj, u nedjelju je posjetio i dr. Mustafa Cerić, predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa.

Obraćajući se prisutnima, dr. Cerić je naglasio da bi 26. oktobar trebao biti obilježavan kao državni praznik.

„Pokrenut ćemo javnu inicijativu, putem anketa i peticije, da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ovaj dan proglasi Danom bosanskih kraljeva, te da se na taj način oda počast svima koji su gradili i čuvali državnost Bosne i Hercegovine. Kralj Tvrtko I je bio najmoćniji bosanski kralj po teritoriji i po tome što je podizao bosanske gradove i širio bosansku duhovost i što je ustanovio ljiljan kao znak bosanske državnosti“, rekao je dr. Cerić obraćajući se prisutnima.

Također je naglasio da Bosna i Hercegovina „nije država od milosti njenih susjeda, već je država sui generis, i zaslužuje svako poštovanje same sebe, zaslužuje samopoštovanje i poštovanje drugih“.

Isto tako, dodao, je, ono što treba učiti od kralja Tvrtka je nacionalna osvještenost.

10712559_1490902034521377_2449503015201059613_o-600x299

„Jako je važno naglasiti da je kralj Tvrtko bio dobri Bošnjanin. Nije bio ni Srbin ni Hrvat u nacionalnom smislu, već bosanski kralj koji je po svojoj etničkoj pripadnosti bio Bošnjanin, a Bošnjaci su i katolici i pravislavni i muslimani. Prema tome, biti Bošnjak je ponos svakog stanovnika Bosne i Hercegovine, bez obzira na njegovu vjersku pripadnost i svako svojatanje Bosne sa vjerskim predznakom je historijski neodrživo, jer vjera je u Bosnu došla; nijedna vjera u Bosni nije nikla, pa tako nijedna vjera u Bosni nema primat, ni katoličanstvo, ni pravoslavlje, ni islam“, rekao je dr. Cerić.

Nije izostavio spomenuti ni ljiljan, simbol koji još od vremena kralja Tvrtka I, koji ga je nosio kao uzorak na kruni, predstavlja državnost i obstojnost Bosne.

„Moja je poruka da su svi Zlatni ljiljani danas trebali biti u Milama, kao znak identifikacije sa korijenima državnosti Bosne i Hercegovine, ali i kao znak njihovog ponosa što im je dato to jedinstveno priznanje. Iznenađen sam što u Milama danas nije bio i još uvijek aktuelni član državnog Predsjedništva Željko Komšić, koji je nositelj priznanja Zlatni ljiljan. On je svojim primjerom trebao pokazati i danas biti u Milama. To što se on toga nije sjetio ili mu to nisu kazali, pokazuje njegov odnos prema državi Bosni i Hercegovini“, naglasio je dr. Cerić.

Zlatni ljiljani, još jednom je dodao, današnji datum i legat kralja Tvrtka I Kotromanića ne bi smjeli zaboraviti, te je naglasio da će već naredne godine inicirati smotru Zlatnih ljiljana u Milama, bač na današnji dan.



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime