Dokumentarni film „Poništeni” prikazuje priče onih koji su već osjetili kršenje slobode i prava na izbor prebivališta u Bosni i Hercegovini.

0
1

header-ponisteni-300x133-400x177Podrinje – Ovo su priče onih koji su već osjetili kršenje slobode i prava na izbor prebivališta u Bosni i Hercegovini. Njihove poruke su poruke preživjelih žrtava etničkog čišćenja, koji danas, godinama nakon rata, proživljavaju administrativni progon iz mjesta u koja su se vratili.

Nakon referenduma o nezavisnosti 1. marta 1992. godine Bosna i Hercegovina proglasila je nezavisnost. Bio je to povod za agresiju Jugoslovenske narodne armije i  paravojnih jedinica iz Srbije na novoproglašenu republiku.

Nakon što je Vojska Republike Srpske u julu 1995. godine izvršila genocid u Srebrenici, snage  međunarodne zajednice i NATO-a zaustavile su rat u BiH ograničenom vojnom intervencijom.

Osim više od 100.000 ubijenih posljedica rata bilo je i etničko čišćenje, koje su “sistematski i planirano”,  prema izvještajima UN-a, izvršile snage Vojske Republike Srpske.

Pod pritiskom američke diplomatije 14. decembra 1995. potpisan je Dejtonski mirovni sporazum kojim je Republika BiH podijeljena na dva entiteta.

Iako su Anexom 7 ovog sporazuma predviđena posebna prava povratnicima, izbjeglicama i raseljenim osobama kako bi se  vratili u svoje prijeratne domove, u entitet Republika Srpska vratilo se svega blizu 30% protjeranih Bošnjaka i Hrvata.

Uprkos svemu tome, ali i Ustavu BiH i Zakonu o prebivalištu i boravištu koji garantuju slobodu na pravo prebivališta,  20 godina nakon etničkog čišćenja početkom 2012. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske kreće u nelegalnu provjeru prebivališta i poništavanje ličnih karata povratnika koje nakon sumnjivih terenskih provjera nisu zatekli na prijavljenim adresama.

U ovom dirigovanom procesu poništeno je 400 ličnih karata povratnika u Foču,  Srebrenicu, Višegrad, Derventu, Prijedor i druge gradove RS-a.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine usvojen je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Povratnici strahuju da će izmjene legalizovati praksu tzv. terenskih provjera, koje bi kroz reviziju mogle dovesti do poništenja prijava prebivališta bh. građana koji trenutno žive u inozemstvu, ali i otežati proceduru registracije povratnika i raseljenih osoba. Iskustva iz Srebrenice, Višegrada, Foče i drugih gradova širom RS-a govore da pogrešno utvrđene okolnosti, bez žalbe onih koji danas žive u inozemstvu kao izbjeglice ili onih koji su se vratili ali nisu adekvatno informisani, mogu postati činjenično stanje stvari.

Nakon što se već dva puta našao na Ustavnom sudu BiH u vezi sa utvrđivanjem pitanja ugroženosti vitalnog interesa konstitutivnih naroda, o prijedlogu će se u Domu naroda odlučivati glasovima većine, uz po najmanje jednu trećinu glasova iz svakog entiteta.

Jedini odgovor koji bošnjački delegati u Domu naroda imaju jeste napuštanje sjednice u trenutku glasanja za prijedlog, budući da bez njihovog prisustva nema ni kvoruma za donošenje odluka. Naredna sjednica zakazana je za 16. 12, ali je moguće i da se prijedlog nađe na dnevnom redu tek u januaru ili februaru.

(sda.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime