Dodik ne želi efikasnu borbu protiv terorizma i pranja novca u BiH

0
0

news-2014-March-zlatko_hurtic__2__164477956Sarajevo – U novonastaloj situaciji u vezi s neispunjavanjem uslova MONEYVAL-a ne treba generalizovati odgovornost političara. Oni koji nisu ispunili ovu važnu međunarodnu obavezu jesu Dodik i predstavici RS u Domu naroda Parlamenta BiH, pa stoga moraju snositi punu odgovornost za to, ističe u intervjuu za Vijesti.ba ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić. Upozorava da će cijenu platiti građani, a ne Dodik i njegovi poslušnici iz RS.

VIJESTI.BA: Dom naroda državnog Parlamenta nije usvojio izmjene Krivičnog zakona BiH, što je bio uslov Komiteta eksperata Vijeća Evrope (MONEYVAL) kako Globalna organizacija u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma – FATF našu državu ne bi stavila na crnu listu zemalja nesigurnih za finansijske transakcije. Šta u praksi znači stavljanje određene države na crnu listu? Kakve posljedice bi, u tom slučaju, snosila BiH?

HURTIĆ: U praksi to znači da bi se pojačala kontrola novčanih transakcija sa svijetom. Od banaka bi se tražile dodatne informacije o porijeklu novca, što bi, ne samo usporilo protok novca, nego i poskupilo bankarske usluge uz mogućnost rasta kamatnih stopa. Međutim, ono što bi u uvjetima naše ekonomske situacije bila najveća šteta jeste to što bi stavljanje BiH na tzv. crnu listu dodatno obeshrabrilo strane investitore na ulaganja u našu zemlju čime bi se pogoršale perspektive rasta prijeko potrebne zaposlenosti.

VIJESTI.BA: Budući da domaći političari nisu ispunili ovaj uslov, kakvu poruku BiH šalje investitorima? Ko će najviše ispaštati?

HURTIĆ: U ovoj situaciji ne bi generalizirao odgovornost političara. Oni koji nisu ispunili ovu važnu međunarodnu obavezu jesu Dodik i predstavici RS u Domu naroda Parlamenta BiH, pa stoga moraju snositi punu odgovornost za to.

Šalje se jako loša poruka u svijet da predstavici RS ne žele da se u BiH uspostavi efikasan sistem za borbu protiv terorizma i pranja novca. Za svakog ozbiljnog investitora to je signal da izbjegava našu zemlju jer svako poslovanje sa onima koji su na crnoj listi ne samo da je komplikovano i skupo, nego može biti predmet pojačanih istražnih radnji od strane međunarodnih institucija i zemalja iz kojih investicije dolaze. Naravno da će najveću cijenu platiti privreda, a samim tim i građani kojima će čak i novac kojeg dobijaju iz inozemstva od svojih rođaka nepotrebno kasniti.

VIJESTI.BA: Nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile našu zemlju, svaka pomoć je dobrodošla. Vlasti BiH, između ostalog, pripremaju međunarodnu donatorsku konferenciju za pomoć ugroženom stanovništvu. Postoji li opasnost da neispunjavanje uslova MONEYVAL-a negativno utiče na potencijalne donatore?

HURTIĆ: Na svim donatorskim konferencijama postavljani su uvjeti za korištenje donatorskih sredstava. Ne treba sumnjati da će to biti i ovaj put. Donatori neće dozvoliti da njihove novčane transakcije budu usporene, a troškovi povećani u situaciji kada će zbog ogromnih šteta svaki dolar biti prijeko potreban. Sa druge strane, situacija oko MONEYVAL-a još više će narušiti kredibilnost domaćih institucija i lidera, posebno u RS.

VIJESTI.BA: Posljedice prirodne katastrofe su zaista ogromne. Kako će, prema Vašem mišljenju, trajati proces oporavka i sanacije štete?

 

HURTIĆ: Zbog ozbiljnih problema u vezi sa sveprisutnijom korupcijom, te sada zbog ove situacije oko MONEYVAL-a, donatori praktički nemaju partnera kojima mogu vjerovati u procesu obnove. Stoga je sasvim izvjesno da implementacija većine donatorskih sredstava neće ići preko domaćih institucija, nego će se uspostaviti skup mehanizam na čijem čelu će biti međunarodna finansijska institucija kako bi se osiguralo da novac stigne onima kojima je potreban. Jer kako predstavnici RS mogu očekivati da će im neko povjeriti sredstva na implementaciju kada ne žele uspostaviti efikaksan mehanizam za borbu protiv organiziranog kriminala i pranja novca.

Zbog ovoga će mobilizacija i implementacija donatorskih sredstava trajati duže nego bi trebala i naravno cijenu će platiti oni građani koji su pretrpili štete, a ne Dodik i njegovi poslušnici iz RS. Osim toga, ne treba očekivati da će donatorska sredstva biti dostatna da se poprave sve štete. Najveću cijenu platit će privredni subjekti koji su pretprili štete jer će se donatori fokusirati na najosnovniju obnovu infrastrukture, stambenog fonda i pružanje humanitarne pomoći.

VIJESTI.BA: Poražavajući podaci stižu iz Uprave za indirektno oporezivanje. Dug po osnovu prijavljenog, a neuplaćenog PDV-a u BiH iznosi 374.612.926 KM?

HURTIĆ: Zabrinjavajuće je da ovaj dug raste što ukazuje na sve teže poslovanje kompanija, ali i neefikasnost poreskih administracija. Ono što posebno zabrinjava jeste nedosljednost i dvostruki standardi. Preduzećima u većinskom državnom vlasništvu, javnim preduzećima i preduzećima bliskim vlastima toleriraju se poreski prekršaji što je neprihvatljivo sa stanovišta unapređenja poslovne klime, jačanja javnih finansija i vladavine zakona.

VIJESTI.BA: Jedna od pozitivnih stvari jeste najavljeni novi pristup EU prema BiH, koji će se fokusirati na ekonomske reforme. Šta očekujete od novog pristupa? Je li BiH pogodno tlo za njegovu primjenu?

HURTIĆ: Koliko god da su to pozitivni signali, oni su istovremeno zbunjujući. Bojim se da radi o još jednoj inicijativi koja neće dati nikakav rezultat. Jer i ako bi imali idealne zakone i propise, oni ne bi unaprijedili ekonomiju naše zemlje u situaciji kada se politička kriza iz dana u dan pojačava opstrukcijama koji uglavnom dolaze iz RS.

BiH su potrebne investicije koje bi osigurale stabilne stope ekonomskog rasta i zaposlenosti. Domaće banke i budžeti nemaju ovaj potencijal, tako da investicije moraju doći izvana.

Predstavnici RS već duži vremenski period, kršeći Dejstonski sporazum, neometano narušavaju stabilnost države, a njenu budućnost otvoreno dovode u pitanje. U takvoj situaciji BiH skoro da nema šanse da privuče strane investitore i oporavi svoju ekonomiju, čak i ako bi imala idealnu poslovnu klimu što nema.

Sa druge strane, visoki predstavnik koji je zadužen da štiti ustavni poredak zemlje, pretvorio se u pasivnog posmatrača i pridružio armiji domaćih političara koji primaju visoke plate, a da ne rade svoj posao. On više ne reaguje ni na otvoreno kršenje Dejtonskog sporazuma čime nacionalistima iz RS i cijele zemlje daje otvoren prostor za narušavanje stabilnosti zemlje i njene ekonomije.

U ovakvoj situaciji EU, zajedno sa SAD, mora se fokusirati na jačanje političke stabilnosti BiH koristeći mehanizme u okviru OHR koji su se u prošlosti pokazali djelotvornim što će voditi ne samo unapređenju političke stabilnosti, nego i ekonomske situacije.

Razgovarala: Nevena Šarenac

 

(Vijesti.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime