Dan reintegracije sarajevske općine: Prije dvadeset godina završena okupacija Ilidže

0
199

Reintegracija-Ilidze-123216

Ilidža – Radost koja je obilježila taj 12. mart 1996. kao da je bila pozitivni predznak da će se Ilidža oporaviti nakon rata i okupacije.

Zastava sa ljiljanima na zgradi Općine Ilidža zaviorila se na današnji dan prije 20 godina i uz skinute table Republike Srpske sa objekata Općine i policijske stanice bila je glasnik slobode i mira na teritoriji ove sarajevske općine nakon njene skoro pa četverogodišnje okupacije.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine Avdo Hebib i na prijeratnim izborima demokratski izabrani načelnik Ilidže Husein Mahmutović 12. marta 1996.godine predvodili su impozantan broj od 50 hiljada ljudi među kojima su uglavnom bili prijeratni stanovnici ovog dijela grada, ali i ostali koji su htjeli vidjeti slobodnu Ilidžu. Sreća se vidjela na licima ljudi koji su došli iz Sarajeva, mahalo se zastavama, slavila se sloboda.

Federalne vlasti na Ilidži je dočekao predstavnik srpskog naroda Dušan Šehovac.

Jedan od prvih ljudi SDS-a Momčilo Krajišnik tih mjeseci instruirao je Srbe da napuste dijelove Sarajeva koji su pripali FBiH. Ovaj kasnije osuđeni ratni zločinac je u sedmicama pred promjenu vlasti srpsko stanovništvo koje nije htjelo da napusti svoje domove zastrašivao na različite načine. Na Ilidži su srpske vlasti ubile nekoliko ljudi koji nisu željeli otići sa svojih ognjišta.

– Prizemlje civilizacije, tako mogu opisati ono što nas je dočekalo na Ilidži. Opustošeni i zapaljeni objekti, zgarišta, ruševine, odnosili su sve što se moglo odnijeti pa čak i tijela mrtvih sa grobalja. To je bio rezultat Krajišnikove propagande koja je rezultirala egzodusom živih i mrtvih Srba sa Ilidže. Poručivao je da se uništi sve muslimansko i državno, da se odnesu čak i saobraćajni znakovi. Kada smo došli na Ilidžu, rekao sam da svi koji nisu počinili ratne zločine mogu ostati u svojim domovima. Zadivilo me je što nije bilo nijednog incidenta s naše strane iako je tog dana 50 hiljada ljudi preplavilo Ilidžu, a među njima većina onih koji su bili protjerani iz svojih ilidžanskih domova – rekao nam je Mahmutović.

Reintegracija je pripremana mjesecima. Trebalo je do detalja dogovoriti primopredaju vlasti. Zbog toga su Mahmutović i saradnici sedmicama prije uz pomoć OHR-a pripremali plan.

Na Ilidži su prije ovog događaja djelovale vatrogasne ekipe koje su gasile zapaljene objekte kao što su zgrada Četvrte gimnazije, Sportski centar i mnogobrojni stanovi i kuće.

Prije 12. marta djelovali su demineri jer su srpske vlasti i njihove oružane snage za sobom ostavile veliki broj mina, a na dan reintegracije od ekplozije jedne teško je povrijeđen maloljetnik. Bili su i mostovi i hoteli na Ilidži spremni za miniranje, ali je to spriječeno. To je bilo osjetljivo vrijeme promjene vlasti, moralo se na sve načine izbjeći haos.

– Moji ljudi su na 15-ak dana prije dolaska naših vlasti u civilu ulazili na Ilidžu, pratili su stanje. Bile su to pripreme sa bezbjedonosnog aspekta. Kada je došao taj dan, zavladalo je opšte zadovoljstvo, pogotovo kada su se srele bivše komšije koji su sa Ilidže protjerani u različitim pravcima – objašnjava nam komadant vojne policije slobodnih ilidžanskih teritorija i učesnik u organizaciji reintegracije ove općine Fikret Delić.

Radost koja je obilježila taj 12. mart 1996. kao da je bila pozitivni predznak da će se Ilidža oporaviti nakon rata i okupacije. Sada se ovdje vidi više kranova nego u bilo kojem dijelu BiH, mnogi dolaze na Ilidžu, da uživaju u njenim ljepotama, da tu žive ili da investiraju.

– Popravljen je stambeni fond, infrastruktura, servis, škole, zdravstvene ustanove. Mnogo toga novog je izgrađeno. Ilidža živi, ne patimo se kao neke opštine po RS-u, govori aktuelni načelnik Ilidže Senaid Memić.

Ilidža je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište. Locirana je u podnožju planine Igman, u zelenom i vodom i šumom obilatom pejzažu. Spojena je sa centrom Sarajeva, ali i BiH različitim saobraćajnicama, na njenoj teritoriji se nalazi i međunarodni aerodrom. Posljednjih godina Ilidža se dodatno širi, otvaraju se gradilišta, ovdje dolaze investicije, otvaraju se visokoškolske ustanove, posjećuju je mnogobrojni turisti. Sada Ilidža ima oko 75 hiljada stanovnika.

(Suad Karamustafić/Faktor.ba/Foto: J. Brutus)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime