Čović: BiH nije predala teritoriju Crnoj Gori

0
1

Dragan Čović

BiH – Konačno je bilo vrijeme da Bosna i Hercegovina na vjerodostojan način predstavljena ide na važan skup kao što je ovaj 26, odnosno 27. augusta u Beču o Zapadnom Balkanu, rekao je u intervjuu za agenciju Anadolija Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

„Ja tamo idem iz potpuno drugih razloga – 26. augusta ćemo u Beču potpisati sporazum o granici između BiH i Crne Gore, pa smo na poziv predsjednika Austrije Heinza Fischera prihvatili da to bude baš u Beču, uoči, po meni, značajnog događaja – Konferencije o Zapadnom Balkanu. Osim službenih razgovora koje ćemo imati sa predstavnicima Austrije, naša je želja da to bude kontinuitet razgovora koji sam imao u Briselu prije nekih mjesec dana sa Federicom Mogherini, visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i evropskim komesarom za susjedsku politiku i proširenje Johannesom Hahnom. Tako da ćemo ta dva dana iskoristiti i za te susrete“, naglasio je Čović.

Navodi da ovaj put na razgovore u Beč putuje „sa olakšicom“. Nakon što je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH nedavno usvojila koordinacijski mehanizam, kako kaže, „mi smo ispunili sva obećanja koja smo dali“.

Čović će u Beču predstaviti Mogherini i Hahnu plan dinamike kretanja BiH na putu ka EU i otvoriti potpuno nova poglavlja o kojima treba razgovarati.

„Uvjeren sam da BiH mora imati svoje središnje mjesto na tim događanjima u Beču. Sada je daleko od toga, moram biti iskren. Uvjeren sam da će naši predstavnici imati dovoljno argumenata nakon aktivnosti u ovih mjesec dana da predstave BiH kao sjedište ili središte stabilnosti čitavog ovog područja, a onda bi to značilo da budemo i središte svih investicijskih zahvata koji će se dešavati u ovom području. Istini za volju, kada sam bio posljednji put u Briselu, razgovarali smo i sa komesarom Hahnom oko Jadransko-jonskog koridora, prometnica, infrastrukture kako cestovne i prometne tako i energetske, i puno drugih stvari“, naveo je Čović.

Pozivi za susrete u BiH

Naglašava kako BiH treba zamah koji će „nastojati da nakon Beča, odnosno tih razgovora, ponovno preselimo u BiH sredinom septembra“. Čović će pozvati Mogherini i Hahna i njihove saradnike iz Beča i Brisela da budu „zajedno sa nama u BiH kako bi razgovarali o konkretnim projektima i kako bi vidjeli kako stabilizirati proračunski BiH u naredne dvije godine“.

„Puno je stvari ispred nas: zadatak je primarni bilateralni između nas i Crne Gore i trilateralni sa Austrijom, da dobijemo ponovno zanimanje javnosti za ono što se dešava u BiH, jer je to po meni jedna nova velika poruka. Konačno je BiH sama u stanju rješavati svoje probleme sa susjedima, jer znamo kakvi su nam problemi i sa Hrvatskom i sa Srbijom još uvijek otvoreni kada su u pitanju granice, a s druge strane, uvjeren sam da ćemo moći informirati predstavnike Bruxellesa kao prijatelje s pozicije onih koji su u stanju ono što obećaju realizirati“, naveo je Čović.

Istakao je kako je uvjeren da će u septembru BiH moći razgovarati o novim projektima. Na neki način želi se, kaže Čović, „sinhronizirati ono što mi radimo i očekujemo od prijatelja da ovaj nered kojeg imamo, instituicionalni i svaki drugi u BiH, pomanjkanja sredstava, pomanjkanja investicijskih aktivnosti, na neki način nadomjestimo upravo dinamikom razgovora“.

„Nakon Beča i razgovora u BiH, mi ćemo nastojati da bar jednom u mjesec dana ili dva imamo, na najvišoj razini, komunikaciju sa predstavnicima Bruxellesa“, istakao je Čović, dodavši kako „nijedan projekat o kojem se razgovara u BiH nema svoje mjesto i interes ako nije međudržavni, vezan prekogranično, bez obzira na to je li u pitanju infrastruktura, prometna, energetska ili bilo koja druga oblast“.

„Ono što mene veseli je da imam osjećaj da se lagano stvara klima da Jadransko-jonski koridor ima jedno potpuno uporište da prolazi kroz BiH, tih stotinjak kilometara od Počitelja do granice sa Crnom Gorom. On je preznačajan. To je povezivanje BiH sa ostatkom svijeta, i Istoka i Zapada“, navodi Čović.

Granica sa Crnom Gorom

Naglašava da EU polaže jako puno u Jadransko-jonski koridor i prometni i energetski. Stoga smatra da bi bilo „krajnje neodgovorno na neki način biti pasivan kada se o tome razgovara“.

„To ćemo morati iskomunicirati, prije svega, sa Hrvatskom. Bitno je da mi u ovom trenutku znamo što želimo, da kod nas nema dvojbi koje su to dodirne točke. Dodirna točka sa Crnom Gorom već postoji jasno definirana, a mi želimo da to bude Počitelj sa naše strane, tako da koridor koji sada od Međugorja vodi ka Počitelju, s jedne strane ide kao koridor 5c i sjeverno prema Sarajevu, odnosno Mostaru prije toga. S druge strane južno da ide kao Jadransko-jonski koridor. Mislim da je to nešto što će svi podržati“, navodi Čović.

On je uvjeren kako će BiH za pet-šest mjeseci osjetiti korist od politike koju vodi na ovakav način.

„Tada će nas doista ljudi iz Evrope uvažavati. Pomenuli ste milijardu eura, postoji daleko više sredstava na dispoziciji ako smo mi ozbiljan partner i ako se zna ćemo nastaviti kao ozbiljan partner, koji zna držati svoju riječ, držati obećanje koje da i koji je u stanju praktično odgovoriti na mnoga iskušenja koja nas sljeduju“, dodaje Čović.

Na upit da stoje kvalifikacije da je, pristankom na potpis ugovora o granicama sa Crnom Gorom, BiH predala dio teritorije na koju je imala pravo – Sutorinu, predsjedavajući bh. predsjedništva odgovara:

„Ne, apsolutno ne stoje. Mi moramo biti dovoljno mudri: to što volimo svoje, što želimo štititi svoje, treba da znamo da se ono štiti na različite načine. Jedno je završavati sporazume kao što smo ovaj zaključili. Siguran sam da do ovog sporazuma ne bi došlo da mi nismo dobili dovoljno argumentacije, bez obzira na to što će biti i onih koji misle drugačije.“

„Duboko sam uvjeren da je mnogo bolje da mi sami dogovaramo te probleme sa susjedima i da ih zatvaramo što prije kako bi konačno definirali i utvrdili u konačnici granice BiH. Jer, to u osnovi jesu granice koje su priznate, kada je u pitanju UN, kao vanjske granice BiH. S te strane, svi oni koji polemiziraju da smo mi nekome nešto prepustili, mislim da idu u krivom pravcu“, kaže Čović i dodaje kako „bi bilo dobro kada bismo mi na sličan način mogli zatvoriti i zaključiti sporazume i sa Srbijom i Hrvatskom“.

„Time bismo poslali posebnu poruku, a siguran sam da bi do kraja zaštitili BiH.“

Prezahtjevne izmjene Ustava

Što se tiče izmjena Ustava BiH to je, ocijenio je Čović, prezahtjevno, a u ovom trenutku se to ne traži. Navodi da će u ovom trenutku biti dovoljno da BiH krene ka izmjenama Izbornog zakona na jesen i da kroz tu raspravu pošalje vrlo jasnu poruku o onome što slijedi.

BiH, navodi, mora vrlo jasno kazati: ”mi vlast imamo”.

Što se tiče kredibilne aplikacije za članstvo u EU, naglašava da je BiH glavninu stvari završila i sada se žele provjeriti detalji sa Mogherini i Hahnom i to procijeniti. O nijansama koje treba završiti u narednom periodu, Čović kaže da će vjerovatno govoriti gosti iz EU kada posjete BiH u septembru.

„Tada ćemo imati pravo kazati, i to je zajednička želja: mi ćemo u narednih pet-šest mjeseci to uraditi, a vi nam iz EU pomozite tu i tu, misleći na ova sva sredstva o kojima pričamo, ne samo za infrastrukturu, već i naš proračun i puno drugih stvari. S druge strane Predsjedništvo BiH, izvršna vlast na razini BiH preuzet će obavezu da te zadatke, kolikogod bile male stvari, nijanse, završimo u tih pet-šest mjeseci. To bi, po meni, bila jedna posebna poruka kontinuiteta kvalitetene suradnje, jednog novog vida odnosa između nas, a to nam je definirao koordinacijski mehanizam“, istakao je Čović.

Predsjedavajući zaključuje da “sada, kada je ponovo postao interes EU, za BiH bilo bi krajnje politički naivno, neodgovorno, to ne iskoristiti“.

Izvor: Agencije



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime