Bruda, kad ćemo na šišu

0
1

“Bruda, kad ćemo na šišu?” “Hajde večeras, imam trening sad.”

“Bruda, kad ćemo na šišu?” “Hajde večeras, imam trening sad.” 

Koliko god dvije uvodne rečenice zbog korištenja žargona parale uši svima koji odluče pročitati ovaj tekst, odlučio sam ih prenijeti baš onako kako su izgovorene prije koji dan, a upravo sam tim događajem bio ponukan da napišem ovaj tekst.

Smatrao sam da je sasvim nepotrebna bilo kakva polemika o štetnosti alkohola, cigareta ili bilo kakvih drugih sličnih supstanci za ljudski organizam, pogotovo za onaj koji je u konstantnom trenažnom procesu, no upravo me kratak razgovor ova dva mladića uvjerio da oni toga nisu svjesni. Ne znam kojim se sportom bavi jedan od njih, no znam da ni on ni njegov prijatelj nemaju više od 15 ili 16 godina, a djeluju potpuno nesvjesni štetnosti kojušiša nanosi njihovom organizmu.

Šiša je još jedan kolokvijalni naziv koji se kroz novije generacije učahurio u našem govoru, a žalosno je da baš od te novije generacije najčešće čujemo ovu riječ. Toliko o poštovanju vlastitog tijela i zdravlja. Ranije kod nas poznata i kao nargila, šiša je orijentalni “specijalitet” na polju konzumiranja duhana, gdje se duhanu dodaju različite arome, s ciljem promjene ukusa. Cigarete nekome imaju neugodan miris i etiketirane su kao ekstremno štetne, pa ih većina mladih sportista zaista ne koristi. Ipak, našli su supstitut koji nema jednako neugodan miris, ali ima jednako štetna, ako ne i štetnija dejstva.

Postoji jedna izreka u našem narodu koja je prilično prosta, ali koja perfektno oslikava tu situaciju: “Isto s***e, drugo pakovanje.” Svjedoci smo da je u posljednjih nekoliko godina došlo do ekspanzije i široke upotrebe ovog načina konzumacije duhana na našim prostorima. Nargilu konzumiraju gotovo svi slojevi društva, a osim zbog njenih svojstava kao zamjene za cigarete, mladi je konzumiraju i zbog ambijenta orijentalnih kafića, koji je specifičan, a koji je za naše podneblje postao uobičajen tek od početka novog milenija.

Šiša ili nargila ima ekstremno negativno djelovanje na ljudsko zdravlje i motorne sposobnosti onoga ko je konzumira, a u nastavku ćemo se malo detaljnije pozabaviti njenim stvarnim učinkom. Između cigareta i nargile ne može se staviti znak jednakosti po pitanju štete koju nanose organizmu, jer je nargila štetnija. Supstance koje dovode do oštećenja pluća i srca te cijelog respiratornog sistema, a koje se nalaze u nargili su: 1. TAR (tobacco residue – duhanski talog koji je kancerogena supstanca) 2. Nikotin 3. CO (ugljenmonoksid, smanjuje količinu kisika u tijelu te može izazvati hroničnu opstruktivnu bolest pluća).

Pri konzumaciji nargile, organizmu se isporuči količina TAR-a i do 36 puta veća nego kod konzumiranja cigareta, isporuči se 15 puta više ugljenmonoksida nego kod cigareta, a osim toga, u tragovima u organizam lagano ulaze i teški metali i razni karcinogeni, koje ovom prilikom nije potrebno nabrajati i nije moguće sve pobrojati. Sam mehanizam konzumacije dima šišom za jedan sat može isporučiti i do 50 litara zraka, što je količina koju isporuči do nekih 400 cigareta. Ugljenmonoksid smanjuje količinu kisika, koji je esencijalan za normalno funkcioniranje mišića i ostalih organa. Dugoročnom konzumacijom, smanjuju se vrijednosti parametara disanja, što ima direktan utjecaj na rad mišića.

Time dobivamo sportistu koji gubi na eksplozivnosti i postaje sve više trom. Mitovi da se filtriranjem kroz vodu zrak čisti i oslobađa od karcinogena su baš to, mitovi, jer broj štetnih supstanci u nargili je daleko veći od onog u cigaretama. Jednostavno, zbog složenijeg mehanizma konzumiranja nargile, dim prolazi kroz više faza dok dođe do pluća, a u svakoj od tih faza se “obogati” ponekom štetnom supstancom. Dugoročno konzumiranje oštećuje pluća, ali i srce i krvne sudove, jer se čestice lijepe na zidove krvnih sudova, pa stvaraju uska grla, odnosno smanjuju brzinu protoka krvi kroz pojedine dijelove organizma. Srce u takvoj situaciji počinje kucati brže da bi krv dopremilo u sve dijelove organizma, a to za posljedicu ponovo ima brže umaranje, manje snage i energije, a dugoročno, kao što smo već rekli, dovodi do ozbiljnijih srčanih oboljenja.

Ne znam da li su “brude” iz prvih rečenica ovog teksta zaista tu noć zadovoljili svoj merak i otišli na nargilu. Ne znam ni da li su svjesni koju štetu sebi nanose. Djeluje da nisu, ili još gore, da ih nije briga. Znam, međutim, da će biti sportista kojima će ove rečenice zasmetati, ako kojim slučajem dopru do njih. Ipak, neka se sami zapitaju da li vrhunac nečije karijere treba biti bavljenje sportom u Bosni i Hercegovini, a ako smatraju da mogu dobaciti dalje, neka se ugledaju na ponašanje onih koji naš sport uspješno reprezentiraju na međunarodnoj sceni. Sigurno neće pogriješiti.

Izvor: Bošnjaci agency



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime