Vrata samostana uvijek su otvorena posjetiocima bez obzira odakle dolaze kako bi se upoznali o radu samostana, vremenima nastanka Bosne, kraljeva i kraljica te brojnih drugih detalja što potvrđuju i dokumenti stari više stotina godina.
Foto: E. M./Klix.ba
Samostanski arhiv je bogat građom za proučavanje kulturne i crkvene historije. U njemu se čuvaju matične knjige iz 1641. godine, koje su ujedno i najstarije u Bosni i Hercegovini, kao i brojni rukopisi i kronike. Mnoštvo je pisanih dokumenata od 15. do 19. stoljeća, čak oko 3.500 isprava, važnih za istraživanje naše domaće historije.
Fra Željko Brkić, gvardijan Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, u samostanu je od 2012. godine, a od prije dvije godine je i kustos ove historijske riznice. U razgovoru za Klix.ba je kazao da je samostan u 2019. godini imao veći broj dolazaka turista.
fra Željko Brkić (Foto: E. M./Klix.ba)
“Vodimo evidenciju i samo prošle godine smo imali blizu 5.000 posjetilaca u nekom periodu kada su posjete i očekivane, od aprila do oktobra. Zimski period zbog uvjeta u samostanu, jer nemamo grijanja, ne dozvoljavaju prijem gostiju i svi izbjegavaju tada da dolaze. Nažalost, ove godine smo počeli veoma loše. Kada smo se nadali turističkoj sezoni, posebno u aprilu, kada nam dolaze organizovane školske posjete i ekskurzije, proglašeno je stanje nesreće te su muzeji morali zatvoriti svoja vrata”, govori Brkić.
Međutim s popuštanjem mjera počele su i posjete, uglavnom pojedinačne, zbog čega su franjevci u sutješkom samostanu sretni.
“Uglavnom mogu doći manje grupe do desetak osoba, a veće grupe moramo dijeliti na više podgrupa”, dodao je Brkić.
Foto: E. M./Klix.ba
Franjevački muzeji kriju historijsko blago, a dogradnjom foajea uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, 2012. godine dio toga su predstavili i kroz stalnu postavku.
“Sve to iziskuje ogromne troškove održavanje. Biblioteka zahtjeva pojedine intervencije i nadamo se da ćemo u ovoj godini uspjeti i taj dio uraditi i samostansku biblioteku doveli u red”, zaključio je Brkić.
Na kraju je kazao da posjetitelji istinski osjećaju vrijednost i ono što Kraljeva Sutjeska znači za Bosnu i Hercegovinu te koje blago čuva, ali da franjevci koje to blago čuvaju trebaju veću podršku države da bi sve to sačuvali.
